{"id":1900,"date":"2012-03-22T19:08:41","date_gmt":"2012-03-22T19:08:41","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=1900"},"modified":"2012-04-19T08:33:24","modified_gmt":"2012-04-19T08:33:24","slug":"film-kao-vremenska-umetnost","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=1900","title":{"rendered":"FILM KAO VREMENSKA UMETNOST"},"content":{"rendered":"<h3><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-0.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-1901 alignleft\" title=\"film 0\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-0.jpg\" alt=\"\" width=\"245\" height=\"187\" \/><\/a>Primena ubrzanog kretanja, autor: magistar \u0160andor \u0160etalo<\/h3>\n<p><strong>\u2026Preure\u0111ivanjem vremensko &#8211; prostornih odnosa kroz ubrzano kretanje, autori (reditelj i monta\u017eer) svojom umetni\u010dkom igrom (nagla\u0161avanjem pokreta i monta\u017enom artikulacijom) kod gledaoca izazivaju kinesteti\u010dke reakcije\u2026<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u2026 Svaki pojedinac u dubini svog Ja poseduje prautisak koji tako\u0111e sen\u010di svaki trenutak aktuelnog Sada. U na\u0161em prautisku se nalaze i sva iskustva o prirodi filma&#8230;<\/strong><\/p>\n<p><strong><!--more--><br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p><strong> <\/strong><\/p>\n<p>Kratak istorijat uspostave standarda od 24 fotograma u sekundi:<a href=\"#_ftn1\">[1]<\/a><\/p>\n<ul>\n<li>Filmovi su u po\u010detku snimani i projektovani brzinom od 16 fotograma u sekundi.<\/li>\n<li>Mnogi engleski filmovi su ve\u0107 tada bili u standardu od 24 fotograma u sekundi.<\/li>\n<li>Izuzetna u\u017eurbanost i mete\u017e u filmovima Dejvida Vorka Grifita (David Wark Griffith) pripisuje se produkcionom standardu kompanije Biograf, po kojoj je brzina snimanja, da bi na jednu rolnu stala \u0161to du\u017ea pri\u010da, iznosila 14 fotograma u sekundi.<\/li>\n<li>Krajem druge decenije dvadesetog veka brzina snimanja se pove\u0107ala na 18\u00a0 fotograma u sekundi.<\/li>\n<li>Zanimljivo je da su kinooperateri \u010desto projektovali ve\u0107om brzinom od snimaju\u0107e, pravdaju\u0107i se da time smanjuju treperenje slike. Razlog je, me\u0111utim, bio u trci za \u0161to ve\u0107im brojem projekcija.<\/li>\n<li>Ovakva\u00a0 jurnjava\u00a0 je\u00a0 postala\u00a0 besmislena\u00a0\u00a0 kada\u00a0 je\u00a0 brzina\u00a0 snimanja\u00a0 dostigla brojku od 21.<\/li>\n<li>Kona\u010dni standard od 24 fotograma u sekundi odredila je pojava govornog filma: D\u017eez peva\u010d (The Jazz Singer, 1927), Alan Krosland (Alan Crosland), premijera je odr\u017eana 6. oktobra 1927.<\/li>\n<\/ul>\n<p>[1] Barry Salt: <em>Istorija, tehnologija i stil filma<\/em>, Beograd : Fakultet dramskih umetnosti, 1986, Str. 56, 146 i 263.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Podsetimo se scene putovanja iz filma Vremeplov (The Time Machine, 2002, re\u017eija: Sajmon Vels (Simon Wells), po noveli: Herberta D\u017eord\u017ea Velsa (Herbert George Wells), sredi\u0161nji dramski lik: Aleksander (Alexander, ulogu tuma\u010di: Gaj Pirsi (Guy Pearce), ro\u0111en: 1967, visina: 178 cm)): dramski junak sedi u vremeplovu, vidimo ubrzano pletenje pau\u010dine i propinjanje puzavice, nicanje solitera, ubrzano kretanje vozila i pe\u0161aka; dramski junak povla\u010di ru\u010dicu &#8211; pe\u0161aci usporavaju i po\u010dinju da se kre\u0107u normalnom brzinom.<\/p>\n<p>Na ovakve primere je mislio i Rudolf Arnhajm (Rudolf Arnheim)\u00a0 kada je napisao slede\u0107i tekst: <em>Foto-aparat sa pojedina\u010dnim snimcima otkrio je da se celokupno organsko pona\u0161anje odlikuje kretanjima punim izraza i zna\u010denja (&#8230;) Na primer, aktivnost jedne puzavice ne izgleda prosto kao pomeranje u prostoru. Vidimo kako loza tra\u017ei, pipa, dose\u017ee i najzad se hvata za pogodan oslonac ba\u0161 onom vrstom pokreta koji poznajemo kao znak boja\u017eljivosti, namere i sretnog ispunjenja \u017eelje. (&#8230;) Kredaste iglice izbijaju iz kosti u izgradnji preko \u010ditavog filmskog platna, kao da radnici podi\u017eu grede za skele. (&#8230;) Znamo da sunce menja mesto na nebu; ali kada film, sa\u017eimanjem \u010ditavog dana u jedan minut, prikazuje kako igra senki, koje se brzo kre\u0107u, tuma\u010di reljef arhitektonskog oblika, svetlost se za nas pretvara u zbivanje koje zauzima svoje mesto me\u0111u ostalim produktivnim kretanjima svakodnevnog \u017eivota.<\/em><a href=\"#_ftn2\">[2]<\/a><em> <\/em><\/p>\n<p>2 Rudolf Arnhajm: <em>Umetnost i vizuelno opa\u017eanje : psihologija stvarala\u010dkog gledanja<\/em>, Beograd : Umetni\u010dka<\/p>\n<p>Akademija, 1971, Str. 342.<\/p>\n<h3>Ubrzano kretanje dramskog karaktera<\/h3>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-1.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-1902\" title=\"film 1\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-1-300x75.jpg\" alt=\"\" width=\"397\" height=\"99\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-1-300x75.jpg 300w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-1.jpg 724w\" sizes=\"(max-width: 397px) 100vw, 397px\" \/><\/a> Preure\u0111ivanjem vremensko &#8211; prostornih odnosa kroz ubrzano kretanje, autori (reditelj i monta\u017eer) svojom umetni\u010dkom igrom (nagla\u0161avanjem pokreta i monta\u017enom artikulacijom) kod gledaoca izazivaju kinesteti\u010dke reakcije koje su uslovljene do\u017eivljajem vremena na komparativnoj ravni: do\u017eivljaj ubrzane akcije, ili prizora, pod utiskom normalnih (svakodnevnih) brzina kretanja.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-2.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-1903\" title=\"film 2\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-2-300x113.jpg\" alt=\"\" width=\"387\" height=\"145\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-2-300x113.jpg 300w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-2.jpg 802w\" sizes=\"(max-width: 387px) 100vw, 387px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Ova kombinacija slika predstavlja metafori\u010dki prikaz komparativne ravni na kojoj se odigrava pore\u0111enje izme\u0111u prirodnog i ubrzanog kretanja.<\/p>\n<p>Ubrzano kretanje dramskog karaktera je kod dramskih likova i ostalih \u017eivih bi\u0107a simulacija neprirodno pove\u0107ane neuro-kinetike, a kod predmeta neprirodno pove\u0107ane kineti\u010dke energije. Sila je jednaka masa puta brzina; F = m \u2022 v. Formula za na\u0161e primere glasi ovako: Neprirodna sila je jednaka masa puta neprirodna brzina; F ! = m \u2022 v !.<\/p>\n<p>Pove\u0107ana neuro-kinetika se prvi put spominje u filmu Matriks (The Matrix, 1999, Endi i Lari Va\u010dauski (Andy, Larry Wachowski), \u017eanr: nau\u010dna fantastika &#8211; sajberpank (cyberpunk), triler; sredi\u0161nji dramski lik: Nio (Neo, ulogu tuma\u010di: Kijanu Rivs (Keanu Reeves), ro\u0111en: 1964, visina: 186 cm), u\u010ditelj: Morfeus (Morpheus, ulogu tuma\u010di: Lorens Fisburn (Laurence Fishburne, ro\u0111en: 1961, visina: 184 cm). Nio, glavni junak ovog antologijskog filma, postaje bolji kung-fu borac od svog u\u010ditelja. Iznena\u0111en takvim napretkom, jedan od programera ushi\u0107eno izgovara: <em>Isuse Hriste ba\u0161 je brz. Vidite mu neuro<\/em>&#8211;<em>kinetiku, iznad normale je<\/em>. Samo se ubrzano kretanje \u017eivih bi\u0107a mo\u017ee tuma\u010diti kroz pove\u0107anu neuro-kinetiku.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-3.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-1904\" title=\"film 3\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-3-300x75.jpg\" alt=\"\" width=\"425\" height=\"105\" \/><\/a>Ako je ubrzano kretanje dramskog karaktera, kao u navedenom primeru, deo do\u017eivljaja sredi\u0161njeg ili drugog dramskog lika, neprirodna brzina ne proizlazi iz difrakcije slike (slika-kristal: http:\/\/kpv.rs\/?p=1704), neprirodna brzina je prirodno stanje. Zanimljivo je ukazati na vizuelnu percepciju dramskog lika koji ima pove\u0107anu neuro-kinetiku, na njegove skokovite pokrete oka, na sakade i mikrosakade. U najkra\u0107em, sakade su pokreti oka kojima se predmet posmatranja postavlja u sredi\u0161nji deo mre\u017enja\u010de; na primer, nakon skoka \u017eabe sredi\u0161nji deo mre\u017enja\u010de (fovea centralis &#8211; prostor oka sa najboljom o\u0161trinom vida) se sakadi\u010dnim pokretom oka preme\u0161ta na nju: 1. faza &#8211; slika \u017eabe se nalazi na sredi\u0161njem delu mre\u017enja\u010de, 2. faza &#8211; iznenadni skok \u017eabe u stranu, njena slika se sada nalazi na perifernom delu mre\u017enja\u010de, 3. faza &#8211; sakadi\u010dni skok oka nakon 180 do 200 milisekunde, \u017eabina slika se ponovo na\u0161la na sredi\u0161njem delu mre\u017enja\u010de, na fovei centralis. Evo, dok \u010ditate ovu re\u010denicu Va\u0161e o\u010di neprestano prebacuju centar pa\u017enje sa jedne grupe slova (od 15 do 20) na drugu, pozicioniraju\u0107i ih na foveu centralis (po istom principu se vr\u0161i i prelaz sa jednog na drugi red). Tako, na\u0161e o\u010di tokom pisanja i \u010ditanja u jednoj sekundi \u010detiri do pet puta promene sadr\u017eaj slike na fovei centralis (ra\u010dunica je prosta, trajanje mirovanja &#8211; fiksacije se kre\u0107e od 180 do 200 msec, a trajanje pokreta iznosi oko 25 msec). Za vreme kratkotrajnog pokreta o\u010diju nema \u010ditanja, u tom intervalu ne usvajamo nikakve informacije. Sa druge strane, mikrosakade mogu biti koriguju\u0107e (vr\u0161enje korekcije nakon sakade) i nekoriguju\u0107e. Po novijim istra\u017eivanjima, mikrosakade intenzivno oblikuju aktivnost neurona u vizualnim podru\u010djima mozga.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-4.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-1905\" title=\"film 4\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-4-300x102.jpg\" alt=\"\" width=\"370\" height=\"125\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-4-300x102.jpg 300w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-4.jpg 819w\" sizes=\"(max-width: 370px) 100vw, 370px\" \/><\/a>Iako je prva slika hologramska (Nio) a druga (Morfeus) sastavljena od deli\u0107a, po\u010detak sakadi\u010dne i mikrosakadi\u010dne analize odpo\u010dinje od o\u010diju dramskih likova &#8211; prvi trenuci pogleda, prve sakade i mikrosakade, su usmerene na o\u010di. Po\u010detak sakadi\u010dne i mikrosakadi\u010dne analize tre\u0107e slike, digitalne ki\u0161e, je neodre\u0111en, po svemu individualan (zavisi od posmatra\u010da), mo\u017ee odpo\u010deti od bilo kog dela slike.<\/p>\n<p>Vratimo se navedenom primeru iz filma Matriks, i recimo da su sakadi\u010dni i mikrosakadi\u010dni pokreti oka sredi\u0161njeg dramskog lika zbog njegove natprirodne neuro-kinetike br\u017ei od dozvoljene u\u010destanosti koja iznosi 4 do 5 skoka u sekundi. Brzina njegovih sakadi\u010dnih pokreta o\u010diju je od 8 do 10. Takva aktivnost \u010dula vida u stvarnosti nije mogu\u0107a jer bi preteran broj skokovitih pokreta o\u010diju izazvao te\u0161ku destrukciju nervnih \u0107elija. Iz tog razloga, u nama postoji inhibicijski signal (lat. inhibitio &#8211; zadr\u017eavanje neke organske radnje) koji \u0161tite\u0107i neurone od njihove preterane aktivnosti s vremena na vreme, po u\u010destanosti od 4 do 5 skokova u sekundi, blokira akcijski signal. U trenucima blokade nema prenosa informacije, impuls je ravan. Sve reference ovog filma (mesijanstvo, hri\u0161\u0107anstvo, budizam, gnosticizam, egzistencijalizam, Platonov Mit o pe\u0107ini, Simulakrumi i simulacija po teoriji \u017dana Bodrijara itd.) bi pale u vodu bez vere u neverovatno (slogan ovog filma je Poveruj u neverovatno). Opravdanje za sakade i mikrosakade br\u017ee od prirodnih, isto tako i otpornost organizma na dvostruko ve\u0107i puls i krvni pritisak, nudi crvena pilula koju Nio uzima po sosptvenom izboru (biraju\u0107i izme\u0111u nje i plave), pilula koja mu otvara vrata novog sveta sme\u0161tenog u kompjuterski program Matriks.<\/p>\n<p><em> <\/em>\u010cesta primena ubrzanog kretanja dramskog karaktera u filmu Sne\u010d (Snatch.), 2000, Gaja Ri\u010dija (Guy Ritchie), predstavlja stilsko opredeljenje kojim se intenzivira recipijentov kinesteti\u010dki do\u017eivljaj dramske radnje: kod udaraca tokom boks me\u010da, repetiranja pu\u0161ke, va\u0111enja pi\u0161tolja u banci itd.<\/p>\n<p><em> <\/em>Kung-fu koreografija iz filma Prikriveni tigar, skriveni zmaj (Crouching Tiger, Hidden Dragon, 2000), Ang Lija (Ang Lee) bi, i pored toga \u0161to je osmi\u0161ljena do najsitnijih detalja, kroz normalnu brzinu kretanja delovala sasvim nezanimljivo. Tu pre svega mislim na \u010deste kolutove unazad, unapred, izmicanja, piruete, ma\u010devanje i hvatanje otrovne strelice. Koreografiju za Pritajenog tigra, skrivenog zmaja, kao i za film Matriks, koji je snimljen samo godinu dana ranije, kreirao je Juen Vo Ping (Yuen Woo-ping, na kineskom: \u8881\u548c\u5e73).<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-51.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-1907\" title=\"film 5\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-51.jpg\" alt=\"\" width=\"482\" height=\"348\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-51.jpg 700w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-51-300x216.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 482px) 100vw, 482px\" \/><\/a> 1. Scena &#8211; ordinacija: Sara, koju igra Elen Barstin (Ellen Burstyn, ro\u0111ena: 1932, visina: 170 cm), je tokom iscrpljuju\u0107e dijete i uzimanja narkoti\u010dnih pilula oti\u0161la kod lekara da se prekontroli\u0161e. Situacija u ordinaciji je slede\u0107a: njeni pokreti, prilazak vagi za merenje, i odlazak<em> <\/em>su usporeni; ulazak i izlazak medicinske sestre je ubrzan; i doktorov ulazak je ubrzan, a potom i izlazak.<\/p>\n<p>2. Scena &#8211; ulica: dramska junakinja je sada ve\u0107 potpuno poreme\u0107ena; prolaznici oko nje se kre\u0107u izuzetno brzo, vide se samo obrisi.<\/p>\n<p>U oba slu\u010daja smo o\u010devici izuzetno te\u0161kog unutra\u0161njeg stanja starije \u017eene, njenog vi\u0111enja sveta po formuli F! = m <strong>\u2022<\/strong> v ! (vi\u0111enja sveta kroz pove\u0107anu neuro-kinetiku ljudi iz okru\u017eenja).<\/p>\n<p>Ove psiholo\u0161ke scene su postavljene na principima kompozitnog kretanja, tj. svo\u0111enja dve razli\u010dite vremenske dimenzije u jednu, jedinstvenu, ali samo po do\u017eivljaju, nikako po stvarnosti, jer, dok je kretanje \u017eene u oba primera izlo\u017eeno iscrpljuju\u0107em dejstvu nevidljive sredine, dotle je neuro-kinetika ljudi iz njenog okru\u017eenja iznad normale (a u sceni koja se odigrava na ulici daleko iznad normale). Kombinovana dilatacija vremena, njena asimetrija, u ovim scenama nas navodi na ideju o efektu blizanaca, o paradoksu blizanaca (na raketi koja putuje brzinom pribli\u017enoj brzini svetlosti vreme proti\u010de mnogo sporije, svi procesi su usporeni, krvotok, \u010ditav metabolizam itd.).<a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-6.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-1910\" title=\"film 6\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-6.jpg\" alt=\"\" width=\"334\" height=\"211\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-6.jpg 334w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-6-300x189.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 334px) 100vw, 334px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Paradoks blizanaca: Stanje pre polaska na put jednog od bliznaca i stanje nakon njegovog povratka sa dugog putovanja raketom koja se kretala brzinom pribli\u017enoj brzini svetlosti.<\/p>\n<p>Ali, navedene scene iz filma Rekvijem za snove nisu primer za ovaj fenomen. One samo ukazuju na mogu\u0107nost vizualizacije ideje o paradoksu blizanaca &#8211; ni jedna umetnost nije tako bliska nauci kao film: najvi\u0161e, zahvaljuju\u0107i mehani\u010dkoj transformaciji pokreta, animaciji i specijalnim efektima. Nije ni \u010dudo da su istaknuti filozofi poput Anrija Bergsona (Henri Bergson) i \u017dila Deleza (Gilles Deleuze) sa velikim ushi\u0107enjem govorili o filmskom vremenu.<\/p>\n<p>Dalja razmatranja ovih scena \u0107e te\u0107i u duhu saznanja do kojih je stigao Edmund Huserl (Edmund Husserl)<a href=\"#_ftn3\">[3]<\/a>. Huserl u svojoj fenomenolo\u0161koj analizi unutra\u0161nje vremenske svesti polazi od toga da je trajanje neprekidnost akata, koji su jednim delom se\u0107anje, jednim, ta\u010dkastim delom &#8211; opa\u017eanje, a poslednjim delom &#8211; o\u010dekivanje. Idu\u0107i dalje, do najdublje analize, Huserl ta\u010dku u kojoj se de\u0161ava opa\u017eanje predstavlja kao trenutak faze proticanja &#8211; fazni modus, u kojem se osve\u0161\u0107uje vremenska ta\u010dka trajanja, nazivaju\u0107i je aktuelnim trenutkom Sada. U nastavku, Edmund Huserl dodaje, nezamisliva je takva neprekidnost faza koja bi dva puta sadr\u017eavala isti fazni modus.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-71.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-1909\" title=\"film 7\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-71.jpg\" alt=\"\" width=\"432\" height=\"186\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-71.jpg 683w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-71-300x129.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 432px) 100vw, 432px\" \/><\/a><\/p>\n<p>U primerima koje smo naveli iz filma Rekvijem za snove fazni modus u kojem se osve\u0161\u0107uje vremenska ta\u010dka trajanja, tj. aktuelni trenutak Sada, svedo\u010di o dva neprirodna trajanja, a po svojoj neprirodnosti i suprotna: jedno se manifestuje kroz usporeno kretanje, a drugo kroz ubrzano. U\u010destanost prostor-vreme u ovim primerima, ustvari, ima tri ritma: usporeni, ubrazani i normalan, tj. ritam prostora. Svaka ta\u010dka osve\u0161\u0107enja u unutra\u0161njoj vremenskoj svesti u sebi sadr\u017ei tri temporalna utiska. Nisu prisutni samo usporeno i ubrzano kretanje, prisutna je i normalna brzina kretanja koja je sinhrona sa prostorom (prostor nije modulisan ni ubrzanjem ni usporavanjem vremena). U oba primera, jedan se odigrava u ordinaciji a drugi na ulici, u\u010destalost prostor-vreme je vizualizacija slo\u017eenog psihi\u010dkog stanja osobe koja je bila izlo\u017eena iscrpljuju\u0107oj dijeti i koja je pod dejstvom narkoti\u010dnih pilula.<\/p>\n<p>3 Edmund Huserl: <em>Predavanja o fenomenologiji unutra\u0161nje vremenske svesti<\/em>,<\/p>\n<p>Sremski Karlovci, Novi Sad: Izdava\u010dka knji\u017earnica Zorana Stojanovi\u0107a, 2004<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-81.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-1912\" title=\"film 8\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-81.jpg\" alt=\"\" width=\"249\" height=\"120\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-81.jpg 683w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-81-300x144.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 249px) 100vw, 249px\" \/><\/a>Gornja kombinacija slika predstavlja metafori\u010dki prikaz Sarinog stanja (uvijeni sat) i njenog do\u017eivljaja vremena (tr\u010danje po okviru sata), odnosno, kako ona do\u017eivljava sopstvene pokrete i pokrete drugih. U ovim scenama je prikazana izuzetno te\u0161ka konfrontacija u njenoj unutra\u0161njoj vremenskoj svesti na relaciji do\u017eivljaja brzine sopstvenih pokreta i pokreta drugih.<\/p>\n<p>Edmund Huserl u knjizi \u201ePredavanja o fenomenologiji unutra\u0161nje vremenske svesti\u201d ukazuje na dve vrste se\u0107anja, na primarno i sekundarno. Kada \u010dujemo neki ton, to je pravi ose\u0107aj tona. Tonski trenutak u retenciji proizilazi iz na\u0161eg primarnog se\u0107anja, utiskuju\u0107i proizvedenom, opa\u017eenom, karakter \u201eupravo pro\u0161log\u201d. Sekundarno se\u0107anje je dose\u0107anje vremenske prisutnosti, npr. melodije koju smo upravo \u010duli. U kontekstu mehani\u010dke transformacije pokreta, sekundarno se\u0107anje je svest o kretanju koje se odigrava neprirodnom brzinom iza koje stoji neprirodna u\u010destalost prostor-vreme.<\/p>\n<p>Svaki pojedinac u dubini svog Ja poseduje prautisak koji tako\u0111e sen\u010di svaki trenutak aktuelnog Sada. U na\u0161em prautisku se nalaze i sva iskustva o prirodi filma, u kojima su sadr\u017eana i iskustva o prirodi mehani\u010dke transformacije pokreta.<\/p>\n<h3>Ubrzano kretanje fizi\u010dkog karaktera<\/h3>\n<p>Podsetimo se uvodne sekvence iz filma Adaptacija (Adaptation, 2002), Spajka D\u017eonsa (Spike Jonze):<strong> <\/strong>Holivud (Hollywood) pre \u010detiri milijardi i \u010detrdeset godina; ledeno doba, otapanje santi, amebe, promena godi\u0161njih doba, izrastanje biljki, brzo promicanje oblaka, rascvetavanje cve\u0107a, topljenje snega, nastajanje grada kroz kvartove, nicanje solitera. Iza ubrzanih kretanja koja nisu ni dramati\u010dna, ni komi\u010dna, stoje formula F ! = m <strong>\u00b7<\/strong> v ! i\/ili pove\u0107ana neuro-kinetika. \u017dan Epsten (Jean Epstein) se ovim re\u010dima izrazio o ubrzanom kretanju fizi\u010dkog karaktera: \u201eKada izvesni ritmovi jesu ili postanu \u010dulno opa\u017eljivi, do\u017eivljavamo ih i smatramo \u017eivim, kao \u0161to ograni\u010deni spektar u nizu takozvanih elektromagnetnih vibracija vidimo kao svetlost. Ubrzani film otkriva da u prostranstvu ne\u017eivog jo\u0161 ima \u017eivota &#8211; \u017eivota koji obi\u010dno ne mo\u017ee da se opazi &#8211; kao \u0161to fotoelektri\u010dna \u0107elija otkriva da u infracrvenom jo\u0161 ima svetlosti, tamne svetlosti.\u201d<a href=\"#_ftn4\">[4]<\/a> Nadove\u017eimo na ova zapa\u017eanja i sadr\u017eaj teksta iz knjige \u201eMa\u0161ine vizije\u201d koju je napisao Pol Virilio (Paul Virillio): \u201eProblem objektivizacije slike se dakle ne postavlja vi\u0161e toliko u odnosu na neku podlogu &#8211; povr\u0161inu hartije ili celuloida, to jest u odnosu na neki materijalni referentni prostor, nego upravo u odnosu na vreme, <em>na ono vreme ekspozicije koje omogu\u0107ava da se (ne\u0161to) vidi, ili koje to vi\u0161e ne omogu\u0107ava<\/em>.\u201d<a href=\"#_ftn5\">[5]<\/a> I usporeno i ubrzano kretanje nam omogu\u0107avaju da vidimo ne\u0161to \u0161to, po re\u010dima Virilia<a href=\"#_ftn6\">[6]<\/a>, nije mogu\u0107e videti usled preslabe vremenske dubine na\u0161eg fiziolo\u0161kog snimanja. Jedino se mo\u017ee videti promenom u\u010destanosti prostor-vreme, u\u010destanosti iz koje proizilazi osnova mentalne konstrukcije filmske naracije.<\/p>\n<p>I upravo ovde, nakon svega \u0161to je do sada re\u010deno o mehani\u010dkoj transformaciji pokreta, treba izlo\u017eiti sadr\u017eaj na koji sam nai\u0161ao u knjizi koju je napisao Pol Virilio: \u201eZaista, ako se sve \u0161to se pojavljuje u svetlosti <em>pojavljuje u njenoj brzini<\/em>, univerzalnoj konstanti, ako brzina vi\u0161e ne slu\u017ei toliko, kao \u0161to se dosad verovalo, preme\u0161tanju, saobra\u0107aju, ako brzina slu\u017ei pre svega <em>da se vidi<\/em>, da se shvati realnost \u010dinjenica, onda apsolutno treba \u201erasvetliti\u201d trajanje kao obim; sva trajanja, od najmanjih do bezmernih, doprinose onda da se otkrije bliskost slike i njenog trajanja, prostora i reprezentacija vremena, kao \u0161to to sada predla\u017ee fizika, utrostru\u010davaju\u0107i dosada\u0161nji binarni pojam <em>intervala<\/em>: interval vrste \u201eprostor\u201d\u00a0 (negativni znak), interval vrste \u201evreme\u201d\u00a0 (pozitivni znak), to je poznato, i kona\u010dno ono \u0161to je novo: <em>interval vrste \u201esvetlost\u201d<\/em> (znak nula).\u201d<a href=\"#_ftn7\">[7]<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-9.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-1913\" title=\"film 9\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-9.jpg\" alt=\"\" width=\"468\" height=\"342\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-9.jpg 746w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/film-9-300x219.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 468px) 100vw, 468px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Primer za ubrzano kretanje komi\u010dnog karaktera je scena iz filma \u010cudesna sudbina Amelije Pulen (Le Fabuleux destin d\u0384Am\u00e9lie Poulain, 2001), \u017dan-Pjer \u017denea (Jean-Pierre Jeunet). Nino (ulogu tuma\u010di: Matju Kasovic (Mathieu Kassovitz), ro\u0111en: 1967, visina: 177 cm) se nije pojavio na sastanku. Ameli (ulogu tuma\u010di: Odri Totu (Audrery Tautou), ro\u0111ena: 1976, visina: 160 cm) je u svojoj ma\u0161ti iskonstruisala slede\u0107i film: zarobili su ga lopovi; uspeo je da im umakne; policijska kola ga jure; autom je skrenuo ispred voza i udario u izlog; biv\u0161i policajac mu je pomogao da pobegne u Istanbul (skok na voz); tamo se upoznao sa avganistanskim avanturistima i zajedno sa njima krenuo u kra\u0111u ruskih bojevih glava; akcija je uspela, me\u0111utim, kamion je u Tad\u017eekistanu naleteo na minu; pre\u017eiveo je i sklonio se u brda. \u010citava sekvenca je, ina\u010de sa\u010dinjena od raznorodnog arhivskog materijala, ura\u0111ena kroz ubrzano kretanje.<\/p>\n<p>Naracija je izvedena obja\u0161njavaju\u0107im tekstom. Vizuelna naracija bi bez komentara sveznaju\u0107eg autora bila nejasna jer su situacije (plja\u010dka, bekstvo, Istanbul) uzete iz raznorodnih arhivskih materijala u kojima, \u0161to je sasvim logi\u010dno, nema klju\u010dnih elementa za vizualizaciju Ameline ma\u0161te, Nina (pojavljuje se samo u jednom kadru) i jedinstvenog vremenskog perioda (pore\u0111enja radi, potera je, po tipu automobila i vrsti kostima, iz \u010detrdesetih, a vojnici iz devedesetih godina XX veka). Komika ove sekvence je ba\u0161 u spoju nespojivih situacija &#8211; u ubrzanoj formi raznorodnih kadrova koji svojim sadr\u017eajem na zanimljiv (neobi\u010dan) na\u010din ilustruju izgovoreni tekst.<\/p>\n<p>I kod ubrzanog kretanja komi\u010dnog karaktera, komika proizilazi iz pove\u0107ane neuro-kinetike \u017eivih bi\u0107a i\/ili kineti\u010dke energije predmeta, iz senzacija postignutih mahani\u010dkom transformacijom pokreta (pove\u0107ana brzina snimanja + normalna brzina projekcije) koje menjaju svakodnevni odnos u\u010destanosti prostora i vremena, njihovog sinhroniciteta u <em>intervalu vrste <\/em><em>\u201e<\/em><em>svetlost<\/em><em>\u201d<\/em><em>.<\/em><\/p>\n<div>\n<hr size=\"1\" \/>\n<div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<h6><a href=\"#_ftnref4\">[4]<\/a> \u017dan Epsten: <em>Inteligencija jednog mehanizma<\/em>, Beograd : Institut za film, 1981, str. 326.<\/h6>\n<\/div>\n<h6><a href=\"#_ftnref5\">[5]<\/a> Pol Virilio: <em>Ma\u0161ine vizije<\/em>, Novi Sad &#8211; Podgorica: Svetovi &#8211; Oktoih, 1993, str. 93.<\/h6>\n<h6><a href=\"#_ftnref6\">[6]<\/a> Isto<\/h6>\n<div>\n<h6><a href=\"#_ftnref7\">[7]<\/a> Pol Virilio: <em>Ma\u0161ine vizije<\/em>, Novi Sad &#8211; Podgorica: Svetovi &#8211; Oktoih, 1993, str. 110.<\/h6>\n<p><a title=\"U\u010cESTANOST PROSTOR-VREME KAO OSNOVA MENTALNE KONSTRUKCIJE FILMSKE NARACIJE (I deo)\" href=\"http:\/\/kpv.rs\/?p=1650\" target=\"_blank\">http:\/\/kpv.rs\/?p=1650<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=FILM%20KAO%20VREMENSKA%20UMETNOST&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D1900\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D1900&amp;t=FILM+KAO+VREMENSKA+UMETNOST\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D1900&amp;title=FILM+KAO+VREMENSKA+UMETNOST\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Primena ubrzanog kretanja, autor: magistar \u0160andor \u0160etalo \u2026Preure\u0111ivanjem vremensko &#8211; prostornih odnosa kroz ubrzano kretanje, autori (reditelj i monta\u017eer) svojom umetni\u010dkom igrom (nagla\u0161avanjem pokreta i monta\u017enom artikulacijom) kod gledaoca izazivaju kinesteti\u010dke reakcije\u2026 \u2026 Svaki pojedinac u dubini svog Ja poseduje prautisak koji tako\u0111e sen\u010di svaki trenutak aktuelnog Sada. U na\u0161em prautisku se nalaze i sva [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[56],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1900"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1900"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1915,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1900\/revisions\/1915"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}