{"id":2117,"date":"2012-06-29T16:25:16","date_gmt":"2012-06-29T16:25:16","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2117"},"modified":"2015-08-22T13:37:15","modified_gmt":"2015-08-22T13:37:15","slug":"asociijacije-autorska-studija","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2117","title":{"rendered":"ASOCIIJACIJE &#8211; Autorska studija &#8211;"},"content":{"rendered":"<h4><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/banner_psychology.gif\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2118\" title=\"banner_psychology\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/banner_psychology.gif\" alt=\"\" width=\"297\" height=\"194\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/banner_psychology.gif 399w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/banner_psychology-300x195.gif 300w\" sizes=\"(max-width: 297px) 100vw, 297px\" \/><\/a><\/h4>\n<h4>Ljiljana De\u0161evi\u0107, psiholog<\/h4>\n<h4><strong>U<\/strong><strong> <\/strong><strong>dvadesetom <\/strong><strong>veku<\/strong><strong> <\/strong><strong>predmet<\/strong><strong> <\/strong><strong>prou<\/strong><strong>\u010d<\/strong><strong>avanja<\/strong><strong> <\/strong><strong>egzaktnih<\/strong><strong> <\/strong><strong>nauka<\/strong><strong> <\/strong><strong>pomeren<\/strong><strong> <\/strong><strong>je<\/strong><strong> <\/strong><strong>sa<\/strong><strong> <\/strong><strong>op<\/strong><strong>\u0161<\/strong><strong>te<\/strong><strong> <\/strong><strong>teorije<\/strong><strong> <\/strong><strong>na<\/strong><strong> <\/strong><strong>strukturu<\/strong><strong> sistema kojima se te nauke bave. <\/strong><strong>Kada bude razumela strukturu psiholo\u0161kog sistema, psihologija \u0107e u\u0107i u red egzaktnih nauka i posta\u0107e deo <\/strong><a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Systems_theory\" target=\"_blank\">General systems theory<\/a>, gde joj je odavno i mesto<strong>.<!--more--><\/strong><\/h4>\n<h4>Vidljivi deo psiholo\u0161ke strukture \u010doveka \u010dine \u017eivotna iskustva (zapam\u0107ena i aktuelno). \u017divotna iskustva su makro strukturalne komponente psiholo\u0161kog sistema.<\/h4>\n<h4>Sva \u017eivotna iskustva se sastoje od:<\/h4>\n<h4>(1) spolja\u0161njih okolnosti (ambijenta i drugih ljudi) i od<\/h4>\n<h4>(2) psiholo\u0161kih reakcija (opa\u017eanja, ose\u0107anja, razmi\u0161ljanja&#8230;).<\/h4>\n<p>Spolja\u0161nje okolnosti opa\u017eamo i pamtimo. Opa\u017eanje i pam\u0107enje su psiholo\u0161ki procesi. Preko opa\u017eanja i pam\u0107enja spolja\u0161nje okolnosti postaju psiholo\u0161ke reakcije. Psiholo\u0161ke reakcije su mikro strukturalne komponente psiholo\u0161kog sistema \u010doveka.<\/p>\n<p>Veze koje postoje ime\u0111u \u017eivotnih iskustava, kao i veze koje postoje unutar jednog \u017eivotnog iskustva (veze izme\u0111u okolnosti i reakcija), su tako\u0111e vidljiv, ali su nejasan (nerazumljiv) deo psiholo\u0161ke strukture \u010doveka.<\/p>\n<p>Spolja\u0161nje okolnosti i psiholo\u0161ke reakcije svakog \u017eivotnog iskustava traju, tj. sadr\u017ee se u \u017eivotnim iskustvima koja se kasnije doga\u0111aju. <strong>To trajanje, okolnosti i reakcija svakog \u017eivotnog iskustva u okolnostima i reakcijama svih narednih \u017eivotnih iskustava, su veze psiholo\u0161kog sistema \u010doveka.<\/strong><\/p>\n<p>\u0160ta izaziva psiholo\u0161ke reakcije \u010doveka u datom \u017eivotnom iskustvu?<\/p>\n<p>Psiholo\u0161ke reakcije \u010doveka uvek izazivaju spolja\u0161nje okolnosti. Spolja\u0161nje okolnosti istovremeno uvek aktiviraju deo psiholo\u0161kog sistema. Taj, aktivirani deo psiholo\u0161kog sistema, istovremeno uvek izaziva psiholo\u0161ke reakcije \u010doveka. Zna\u010di, psiholo\u0161ke reakcije \u010doveka uvek izazivaju dva faktora:<\/p>\n<p>(1)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 spolja\u0161nje okolnosti i<\/p>\n<p>(2)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 spolja\u0161njim okolnostima aktivirani deo psiholo\u0161kog sistema \u010doveka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Veza aktuelne psiholo\u0161ke reakcije i aktiviranog dela psiholo\u0161kog sistema je asocijacija. <\/strong>Asocijaciju uvek \u010dine isti delovi strukture psiholo\u0161kog sistema, tj. isto u aktuelnom i zapam\u0107enim \u017eivotnim iskustavima.<\/p>\n<p>Na nivou strukture, asocijacija je veza psiholo\u0161kog sistema. Na nivou funkcije, asocijacija je proces koji se u datom trenutku odvija izme\u0111u vi\u0161e istih delova strukture psiholo\u0161kog sistema \u010doveka.<\/p>\n<p>Predususlov standardizacije psihoterapije je poznavanje prirode veza psiholo\u0161kog sistema. Standardizuje se na\u010din na koji se psihoterapija bavi asocijacijama klijenta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tokom psihoterapije, direktno upitan, klijent \u0107e odgovoriti da sva njegova asocijativno povezana \u017eivotna iskustva imaju, u psiholo\u0161kom smislu, iste okolnosti, i da on na njih reaguje istim psiholo\u0161kim reakcijama.<\/p>\n<p>Psihoterapijska seansa bi trebalo da pomogne klijentu da razume, tj. da sebi pojasni, tj. da upozna: (1) okolnosti i reakcije u vi\u0161e svojih asociranih (asocijatvno povezanih) \u017eivotnih iskustva i (2) da razume ono \u0161to je u tim, asocijatvno povezanim \u017eivotnim iskustvima, psiholo\u0161ki isto. Ovo je na\u010din na koji se upoznaje jedna nejasna veza, tj. deo psiholo\u0161kog sistema.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Upoznati deo psiholo\u0161kog sistema automatski (istovremeno) i trajno gubi uticaj na psiholo\u0161ke reakcije \u010doveka, tako da u narednim \u017eivotnim iskustvima psiholo\u0161ke rekacije postaju adekvatnije spolja\u0161njim okolnostima za upoznati deo psiholo\u0161kog sistema.<\/p>\n<p>Psihoterapija ne menja strukturu psiholo\u0161kog sistema, jer se ne mo\u017ee promeniti ono \u0161to je bilo (se\u0107anja). Psihoterapija menja nastavak struktuiranja psiholo\u0161kog sistema.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.psychostructurology.rs\/index.html\">http:\/\/www.psychostructurology.rs\/index.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"mailto:psychostructurology@t-com.me\">psychostructurology@t-com.me<\/a> <a href=\"mailto:desevic@t-com.me\">desevic@t-com.me<\/a><\/p>\n<p>tel.\u00a0 +381644761008\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 +38268748901<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=ASOCIIJACIJE%20%26%238211%3B%20Autorska%20studija%20%26%238211%3B&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2117\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2117&amp;t=ASOCIIJACIJE+%26%238211%3B+Autorska+studija+%26%238211%3B\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2117&amp;title=ASOCIIJACIJE+%26%238211%3B+Autorska+studija+%26%238211%3B\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljiljana De\u0161evi\u0107, psiholog U dvadesetom veku predmet prou\u010davanja egzaktnih nauka pomeren je sa op\u0161te teorije na strukturu sistema kojima se te nauke bave. Kada bude razumela strukturu psiholo\u0161kog sistema, psihologija \u0107e u\u0107i u red egzaktnih nauka i posta\u0107e deo General systems theory, gde joj je odavno i mesto. Podelite \u010dlanak:<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2117"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2117"}],"version-history":[{"count":7,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2117\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2120,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2117\/revisions\/2120"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}