{"id":2286,"date":"2012-10-01T20:08:27","date_gmt":"2012-10-01T20:08:27","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2286"},"modified":"2015-08-22T13:35:07","modified_gmt":"2015-08-22T13:35:07","slug":"potreba-i-mogucnost-novog-pristupa-analizi-prirode-deo-2","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2286","title":{"rendered":"POTREBA I MOGU\u0106NOST NOVOG PRISTUPA ANALIZI PRIRODE (DEO 2)."},"content":{"rendered":"<h3><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/natur-tiere.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2287\" title=\"natur tiere\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/natur-tiere.jpg\" alt=\"\" width=\"273\" height=\"222\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/natur-tiere.jpg 342w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/natur-tiere-300x244.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 273px) 100vw, 273px\" \/><\/a>Prof.Dr.Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: <\/strong>kra\u0107a deduktivna analiza.<\/h3>\n<p>U traganju za odgovorima na pitanja \u0161ta je Priroda uop\u0161te i kako funk\u00adci\u00adoni\u0161e koristio sam dva pristupa:<\/p>\n<ul>\n<li>Jedan od njih je pristup obi\u010dnog, nadam se dovoljno analiti\u010d\u00adkog, po\u00adsma\u00ad\u00ad\u00adtra\u00ad\u010da Prirode koji se trudio da prepozna \u0161to vi\u0161e vidova nje\u00adnog ispo\u00ad\u00ad\u00adljavanja i povezanost procesa koji se u njoj odvijaju.<\/li>\n<li>Drugi obuhvata analizu raspolo\u017eivih baza podataka o obavlje\u00adnim eksperimentalnim i teo\u00adrij\u00adskim istra\u017eivanjima te Priorde i nje\u00adnih mo\u00adde\u00adla razvijenih do sada, vode\u0107i ra\u010duna o osnovnim postavkama proi\u00adza\u0161\u00adlim iz prvog pristupa, po\u010dev\u0161i od najni\u017eeg njenog struk\u00adturnog nivoa. <!--more--><\/li>\n<\/ul>\n<p>Prvi od njih je u su\u0161tini deduktivan<a href=\"#_edn1\">[1]<\/a>. Zasniva se na posmatranju Prirode u glo\u00adba\u00adlu i uo\u010davanju njenih op\u0161tih karakteristika koje bi mogle omogu\u0107iti dono\u00ad\u0161enje nekih osnovnih stavova o segmentima nje\u00adnog ispoljavanja na raz\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adli\u00ad\u010ditim nivoima delovanja i njihovoj povezanosti. Na osnovu tih posma\u00adtranja odredila bi se pola\u00ad\u00adzi\u0161ta i doneli programi analize i istra\u017eivanja detaljnih pojava i pro\u00adce\u00adsa u Pri\u00adrodi, kao i zakonitosti koje reguli\u0161u njihovu prirodu i karak\u00adte\u00adristike svih poja\u00adv\u00adnih ob\u00adlika bili oni pasivna, poluaktivna ili aktivna materija.<\/p>\n<p>Drugi je induktivan. Po\u0161lo bi se od osnovnih utvr\u0111enih ili pretpostavljenih po\u00adlaz\u00adnih veli\u010dina i na osnovu njih i izvedenih zakonitosti njihovog delo\u00adva\u00adnja po\u00adste\u00adpeno bi se gradila strukura modela Prirode do najslo\u017eenihih vidova nje\u00adnog ispoljavanja. Ovi podaci su u su\u0161tini detaljisti\u010dkog karaktera i pred\u00adsta\u00advljaju skup podataka utvr\u0111enih prete\u017eno ekesperimentalnim putem, koji su po\u00adve\u00adzi\u00adva\u00adni u neke celine korste\u0107i se postavljenim hipotezama i teori\u00adja\u00adma. Zbog mogu\u00ad\u0107ih gre\u0161aka kod izvo\u0111enja eksperimenata i registrovanja pra\u0107e\u00adnih ve\u00adli\u00ad\u00ad\u00ad\u010dina, a jo\u0161 vi\u0161e pogre\u0161nih hipoteza i teorija, kori\u0161\u0107enje ovih podatka za\u00adhteva zna\u00ad\u010dajnu dozu obazrivosti i kriti\u010dnosti, \u0161to mo\u017ee dovesti, a i dovodi, do od\u00adba\u00adci\u00adva\u00adnja ne\u00adkih od njih. Time bi se, prakti\u010dno, zatvorio krug i ponovo do\u0161lo do de\u00adfi\u00ad\u00adnisanja globalnih sta\u00advo\u00adva o Prirodi i vidovima njenog ispo\u00adlja\u00advanja, ali sada sa argu\u00adme\u00adn\u00ad\u00ad\u00adtovanim stavovima umesto prvobitnih hi\u00adpo\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adte\u00ad\u00adti\u00ad\u010dnih. Pri tome se moraju uzeti u obzir sva dosada\u0161nja na\u0161a saznanja o Pri\u00adrodi, posebno ona eks\u00adpe\u00adri\u00admen\u00adtalna, ne\u00ado\u00adp\u00adtere\u0107ena \u010desto pogre\u0161nim inter\u00ad\u00ad\u00adpre\u00adtacijama odgova\u00adra\u00adju\u0107ih pojava i pro\u00adcesa. U ovaj proces moraju biti ugra\u00ad\u00ad\u00ad\u0111ene i povratne spre\u00adge kojima bi se, even\u00ad\u00adtualno, korigovali neki od stavova formulisanih na po\u010detku. U su\u0161\u00adti\u00adni krug bi se zatvorio no\u00advom sli\u00adkom Pri\u00adrode sa svim vidovima njenog realnijeg ispo\u00adljavanja.<\/p>\n<p>Ohrabrenje ovakvom pristupu predstavljaju sve obimnija i verodostojnija psi istra\u017eivanja koja se kre\u0107u u dva pravca:<\/p>\n<ul>\n<li>Jedan je sve argumentovanije osporavanje nekih va\u017ee\u0107ih postavki u      savremenoj fizici.<\/li>\n<li>Drugi je sve ozbiljniji pristup istra\u017eivanju razli\u010ditih vidova psi      efe\u00adkata zasnovan na nau\u010dnom vo\u0111enju njihovog eksperimentalnog istra\u00ad\u00ad\u017ei\u00advanja      i nau\u010dnoj analizi registrovanih razli\u010ditih psi iskustava.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Posebno zna\u010dajnim smatram napore u ovom drigom pravcu koji jo\u0161 uvek pred\u00adstavljaju saku\u00adpljanje validnih infor\u00ad\u00admacija o pojedinim ispoljavanjima psi feno\u00adme\u00ad\u00adna uz po\u00ad\u00adku\u00ad\u0161aje njihovog uklapanje u postoje\u0107e okvire fizike i njenih teo\u00adrijskih pos\u00adtavki, ili bolje re\u010deno naturistike. Bez obzira \u0161to smatram da ovi poku\u0161aji ne mogu psi fenome\u00adne do\u00advesti na su\u0161tinski nivo koji zaslu\u017euju, ova istra\u017eivanja su, mo\u017eda, jedini na\u010din da se do\u0111e do zaokreta u pristupu posmatranja svih aspekata ispo\u00adlja\u00adva\u00adnja Prirode uklju\u010duju\u0161i i one nematerijalne. Sve je o\u010digledije prisustvo povezanosti biolo\u0161kih pojavnih oblika ve\u00adza\u00adma koje se nemogu svrstati u \u010disto fizi\u010dke, pa \u010dak uop\u0161te u fizi\u010dke. O\u010de\u00adkujem da bi NMN model mogao pred\u00adstavljati natu\u00adralisti\u010dki zasnovanu podlogu za dublje prodore i u prou\u00ad\u010davanju psi fenomena.<\/p>\n<h3>izbor osnovnih pitanja.<\/h3>\n<p>Savremena fizika po\u010diva na dva osnovna modela Prirode: teorija rela\u00adtiv\u00adnosti i kvantna teorija. Na osnovu njih pastignuti su u pro\u00adtek\u00adlom periodu zna\u010dajni rezultati u shvatanja Prirode, sa jedne strane, i razvoja niza teh\u00adni\u00ad\u010dkih i teh\u00adnolo\u0161kih re\u0161enja koji su na\u0161li priminu u sva\u00adko\u00addnevnom \u017eivotu i spe\u00adcijalnim aktivnostima. One i njihove do\u00adpune predstavljaju modele Pri\u00adro\u00adde koji su omogu\u0107avali obja\u0161\u00adnjenje i prognozu procesa u Prirodi na ni\u00advou na\u0161eg glo\u00adbalnog pozna\u00advanja nje i njenih zakona. Delimi\u010dno su se oslanjale na rezul\u00adtate eks\u00adpe\u00adri\u00admen\u00adtal\u00adnih istra\u017eivanja i odgovaraju\u0107ih njiho\u00advih mate\u00adma\u00adti\u010dkih inter\u00adpre\u00adtacija. Me\u0111utim, kao \u0161to to sa modelima Prirode \u010desto biva kada se nivo na\u0161ih saznanja pove\u0107ava i \u0161iri \u00a0uo\u010deni raspon vred\u00adnosti uticaj\u00adnih \u010dini\u00adlaca na procese u Prirodi, po\u010dele su se uo\u010da\u00advati odre\u0111ene slabosti i gre\u00ad\u0161\u00adke, kako u njihovoj primeni tako i u sa\u00addr\u00ad\u017eaju po\u00adlaz\u00adnih po\u00adstavki za nji\u00adhovo us\u00adpo\u00adstavljanje. Sa nji\u00adho\u00ad\u00advom prime\u00adnom sve smo vi\u0161e zala\u00adzili u svoje\u00advrsnu nau\u010dnu slepu ulicu koja je ko\u010dila na\u0161 dalji napredak u spoznavanju Prirode. Ako tvrdoglavo budemo gu\u00adrali u istom pravcu postoji opasnostn da \u0107emo na kraju lupiti gla\u00advom u zid. Jedini izlaz je da se vra\u00adtimo barem do prvog ras\u00adkr\u0161\u0107a i odaberemo novi put, pa\u00adze\u0107i da i to opet ne bude neka slepa ulica. Pomenuta stara izreka : \u201cJedan korak nazad dva napred\u201c vi\u0161e je nego aktuelna i u ovom slu\u010daju. To \u201enazad\u201c zna\u010dilo bi vratiti se na stanje nauke pre jedno sto go\u00addi\u00ad\u00adna da bi sebi postavili neka pi\u00adtanja koja tada nismo uspeli postaviti i poku\u00ad\u0161amo na\u0107i prave odgovore na njih, osla\u00adnjaju\u0107i se u velikoj meri na ve\u0107 stvo\u00adrenu bazu po\u00adda\u00adtaka, a u manjoj meri na obja\u0161njenje tih rezultata i za\u00adklju\u00ad\u010daka donetih na os\u00adno\u00advu njih u to vreme. Kod izbora toga novog puta trebalo bi, barem ja tako sma\u00adtram, vi\u0161e se slu\u017eiti zdravom lo\u00adgikom kod analize pojava u Prirodi i njihove kore\u00adlacije sa na\u0161im sazna\u00adnjima o njima, nego njihovim mo\u00adde\u00adlima, po\u00adseb\u00adno mate\u00admati\u010dkim, stvara\u00adnim u vreme kada o nizu pojava otkrivenih kasnije nis\u00admo znali ni\u0161ta. Tvrd\u00adnja da su ti mo\u00addeli dora\u00ad\u0111ivani je samo deli\u00admi\u010d\u00adno pri\u00adhvat\u00adljiva jer smo se mi u mnogo slu\u010da\u00adjeva vi\u0161e bavili nji\u00adho\u00advim krp\u00adlje\u00adnjem nego \u0161to smo se trudili da ih objek\u00adti\u00adzujemo u skladu sa pri\u00adlivom novih informacija, \u010desto suprot\u00adnih va\u00ad\u017ee\u00ad\u0107im sta\u00advovima. To je pomalo li\u010dilo na krpljenje de\u010dijeg odela ne vo\u00adde\u0107i ra\u00ad\u010duna da je to dete ve\u0107 izraslo i da tra\u017ei odelo dru\u00adgih dimen\u00ad\u00adzija i formi. Ne upu\u0161ta\u00adju\u00ad\u0107i se u ana\u00adlizu razloga zastoja u procesu spo\u00adznaje Pri\u00adrode, mada \u0107e neki subjektivni od njih, ve\u00adzani za nau\u010dnu \u00a0javnost, i dalje de\u00adlo\u00advati u korist vla\u00adstite \u0161tete, sma\u00adtram da je kraj\u00adnje vreme za pra\u00adv\u00adljenje odre\u0111enih zaokreta u na\u0161im strem\u00adlje\u00ad\u00adnjima ka dubljem pozna\u00adva\u00adnju Prirode i njenih zakona.<\/p>\n<p>Oslanjaju\u0107i se na neke stavove, koji su se iskristalisali bave\u0107i se ovom problematikom, po\u00adku\u0161a\u0107u na\u010diniti taj korak unazad i formulisati pitanja i odgovore na njih, koja bi mogla biti putokaz za postavljanje podloga novom mo\u00addelu Prirode, kohe\u00adrent\u00adnijem od postoje\u0107ih, sa obuhvatanjem kako pasivnih i poluak\u00adtiv\u00adnih tako i aktiv\u00adnih, a po\u00adsebno biolo\u0161kih pojavnih oblika u Prirodi. Mo\u017eda \u0107e neka od tih pi\u00adta\u00adnja delo\u00advati nepo\u00adtreb\u00adno, me\u0111u\u00adtim, kada se pogledaju raz\u00adli\u00ad\u010dite va\u00adri\u00ad\u00adjante modela Prirode koje se nude nau\u010d\u00adnoj javnosti sa veoma raz\u00adli\u00ad\u010ditih polaznih postavki, mo\u017ee se zaklju\u00ad\u010diti da su neophodna. Pri tome ostaje otvoreno pita\u00adnje da li taj spisak pitanja dovoljan ili ga treba pro\u0161iriti. Ako nije mo\u017ee se dopuniti. Ali ono \u0161to je bitno on treba da bude podloga poku\u0161aju za uspostavljanje novog sistema pri\u00adstupu prou\u010davanju Prirode. Pojedina\u010dni poku\u0161aji menjanja nekih detalja \u010desto oprav\u00addano nailaze na otpor zbog niza me\u0111usobno uslovno-poseldi\u010dno i hije\u00adrar\u00adhijski pove\u00adzanih procesa i pojava koji nisu uzimani u obzir. Tek sistemski pristup mo\u017ee nam omo\u00adgu\u00ad\u0107iti da se izvu\u010demo iz svojevrsnog \u0107orsokaka u koji sve vi\u0161e zalazimo u poku\u00ad\u0161a\u00adjima da \u0161to \u0161ire i realnije sagledamo Prirodu.<\/p>\n<p>Po\u010detnu podlogu novih modela mogli bi predstavljali odgovori na slede\u0107a pitanja:<\/p>\n<ol>\n<li>Koji filozofski pristup posmatranju Prirode je najprihvatlji\u00adviji?<\/li>\n<li>\u0160ta je Priroda?<\/li>\n<li>Da li je Priroda realna?<\/li>\n<li>\u0160ta je to \u0161to pokre\u0107e sve procese prisutne u Prirodi i omogu\u0107ava po\u00adjavu ovakvog \u0161arenila pojavnih oblika u njoj?<\/li>\n<li>Da li je Priroda samo za jednokratnu upotrebu?<\/li>\n<li>Da li Priroda obuh\u00advata\u00a0 samo ono \u0161to ozna\u00ad\u010da\u00adva\u00admo kao vidlji\u00advi Kos\u00admos?<\/li>\n<li>Da li je mogu\u0107a unifika\u00adci\u00adja Prirode, odnosno njeno svo\u0111enje na jednu osnov\u00adnu veli\u010dinu sposobnu za razne transfor\u00adma\u00adcije?<\/li>\n<li>Da li su Prirodi svojstvene singularnosti?<\/li>\n<li>Da li u Prirodi postoje, pored pasivnih, poluaktivnih i aktivnih, jo\u0161 neki drugi pojavni oblici?<\/li>\n<li>Da li delovanje fizi\u010dkih masa dovoljno za sve \u0161to se u Prirodi de\u0161ava.<\/li>\n<li>Mesto i uloga homo sapiensa i drugih biolo\u0161kih pojavnih oblika u Prirodi.<\/li>\n<li>Pitanje evolucije i kreacionizma.<\/li>\n<\/ol>\n<p>U narednih nekoliko radova poku\u0161a\u0107u kratko definisati svoje stavove po ovim pi\u00adta\u00adnji\u00adma, uz kra\u0107a prate\u0107a obrazlo\u017eenja. Pri tome prva dva, deveto,i jedanaesto i dvanaesto pitanje pred\u00ad\u00adstavljaju na\u010din razmi\u0161ljanja i osnovnog opredeljenja kod prisupa Pri\u00adrodi kao objektu istra\u017eivanja. Ona mogu biti \u0161ire shva\u0107ena sa \u0161irim spek\u00adtrom mo\u00ad\u00adgu\u0107ih odgovora odnosno stavova. Ostala pitanja su alternativna sa mo\u00adgu\u0107\u00adnosti izbora jednog od ponu\u0111enih stavova.<\/p>\n<ol>\n<li> 1.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mo\u017eda sam nerealan u svom nastojanju da se po ovim pitanjima postigne neka vrsta kon\u00adcen\u00adzusa u nau\u010dnoj javnosti, koji bi pred\u00adsta\u00advljao podlogu za nove mo\u00addele Pri\u00adrode, \u0161to ne zna\u010di da bi se time ogra\u00adni\u010davala inventivnost pred\u00adla\u00adga\u010da. Naprotiv, takav koncenzus bi ih obavezivao da svojim mode\u00adli\u00adma obu\u00adhvate \u0161ire ispoljavanje Prirode nego \u0161to je to danas slu\u010daj, jer su mnogi od ponu\u0111enih novih modela vezani samo za odre\u0111ene segmente is\u00adpo\u00adljavanja Prirode i ne pred\u00adstavljaju njen kompleksan i koherentan model. Za\u00adgo\u00adva\u00adraju\u0107i ovakav kon\u00adcen\u00adzus imam u vidu stanje u savremenoj fizici. Pri\u00adme\u0107uje se sve ve\u0107e neza\u00addovoljstvo mnogih fizi\u010dara trenut\u00adnim sta\u00adnjem i us\u00adpo\u00adrenim raz\u00advojem fizike kao nauke koja bi trebala da nas vi\u0161e pribli\u00ad\u017ei sve\u00adstranijem shvatanju Prirode u svoj nje\u00adnoj slo\u017eenosti. Sa druge strane, po\u00adjavljuje se zna\u010dajan broj poku\u00ad\u0161aja defi\u00adni\u00adsanja novih, kohe\u00adrent\u00adnijih mo\u00addela te Prirode, sa veoma razli\u00ad\u010ditim pri\u00adstupima nji\u00adhovog for\u00admu\u00ad\u00adli\u00adsa\u00adnja. Ne upu\u00ad\u0161ta\u00adju\u0107i se u ocenu njihove valja\u00adnosti mis\u00adlim da se te\u0161ko mo\u017ee ostvariti nji\u00adhovo pribli\u00ad\u017ea\u00advanja radi dola\u017eenja do jednog pri\u00adhvatljivog a kohe\u00adrentnijeg modela Pri\u00adrode. Polazi\u0161ta su naj\u010de\u0161\u0107e suvi\u0161e razli\u010dita da bi se do\u0161lo do za\u00adjed\u00adni\u010dkog stava. Ose\u0107am da bi mo\u00adrali prvo stvoriti neku ko\u00adli\u00adko toliko za\u00adjed\u00adni\u010dku platformu po osnovnim pitanjima na kojoj bi gradili koncep\u00adciju takvog ili takvih modela. Jedino na takav na\u010din mo\u017eemo u\u0161te\u00additi vre\u00adme, sred\u00adstva i uop\u00ad\u0161te stvoriti \u0161an\u00adsu da do njega do\u0111emo. Pored toga to predstavlja i \u0161ansu za organizovaniji nastup u odnosu na nau\u010dnu zajednicu koja organizovano brani svoje stavove i onda kada za to nema validno naturalno pokri\u0107e. U skladu sa tim sva\u00adki model koji bi se pojavio pred\u00ad\u00adsta\u00advljao bi samo predlog za raz\u00adma\u00adtranja i provere kroz odgo\u00advaraju\u0107e istra\u00ad\u00ad\u017ei\u00adva\u010dke projekte.<\/li>\n<\/ol>\n<h1>analiza postavljenih pitanja.<\/h1>\n<p>Ovom analizom poku\u0161avam da navedem osnovne motive i polazi\u0161ta za de\u00adfi\u00adnisanje novog modela Prirode koji sam nazvao <strong><em>Natural Model of Nature <\/em><\/strong>ili<strong><em> NMN model<\/em><\/strong> i dam odgovaraju\u0107a obja\u0161\u00adnjenja takvom opredeljenju. Ta ana\u00ad\u00adliza mo\u017ee istovremeno poslu\u017eiti i dru\u00adgima koji poku\u0161avaju razviti svoj real\u00adniji mo\u00addel Prirode a da pri tome ostanu u okvi\u00adrima njenog realnog delo\u00adva\u00adnja, ali i oni\u00adma koji su spremni da kritikuju ovakav mode Prirode.<\/p>\n<h3>1.izbor filozofskog pristupa prirodi.<\/h3>\n<p>U analizi postoje\u0107eg nivoa saznanja o Prirodi do\u0161ao sam do zaklju\u010dka da se jedna od osnovnih po\u010detnih gre\u0161aka nalazi u filozofskim pristupima pos\u00adma\u00ad\u00adtra\u00adnju Prirode u celini. Pre svega ti pristupi su neujedna\u010deni i ne obu\u00adhva\u00adtaju celo\u00advito pojave, procese i sve pojavne oblike koji se sre\u0107u u Pri\u00adrodi. Zajed\u00adni\u010dki stav im je uglavnom, bio on izra\u017een eksplicitno ili impli\u00adcitno, da se \u010do\u00advek, od\u00adno\u00adsno inteligentni i drugi biolo\u0161ki pojavni oblici, stavlja u sredi\u0161te zbi\u00ad\u00ad\u00advanja u Prirodi i da je sve podre\u0111eno nje\u00adgo\u00advom odr\u00ad\u017eavanju i razvoju, sa jedne strane. Sa druge strane, dovode\u0107i ga u poziciju glavnog arbitra za sud da li se ne\u0161to uop\u0161te doga\u0111a ili ne mi smo sebe uda\u00adljili od realnih procesa u Prirodi i zakona njenog delovanja. Ti se procesi, me\u0111u\u00adtim, odvijaju neza\u00advis\u00ad\u00adno od toga da li smo ih mi svesni ili ne, \u0161to ne zna\u010di da ne ose\u0107amo po\u00adsledice njihovog de\u00adlovanja. Ne upu\u0161taju\u0107i se u analizu osnovnih karak\u00adte\u00adri\u00adsti\u00adka ovih filozofskih pri\u00adstupa, svr\u00adstao sam ih pod zajedni\u010dki skup koji sam nazvao <em>homo\u00adcen\u00adtri\u010dna filozofija<a href=\"#_edn2\"><strong>[2]<\/strong><\/a><\/em>, koju bi, smatram, morali napustiti \u0161to pre ukoliko \u017eelimo sagledati Prirodu u svoj njenoj slo\u017eenosti, upoznati nje\u00adne zakone i u \u0161to ve\u0107oj meri ih se pridr\u00ad\u017eavati i koristiti. Pridr\u017eavaju\u0107i se ove filozofije fizika, ili jo\u0161 \u0161ire naturi\u00adstika, je i do\u0161la u situaciju da joj \u010ditav niz pojava i procesa ostaje izvan pa\u017enje, a oni su po svemu sude\u0107i bitni da bi shva\u00adtili tu Prirodu i, pose\u00adbno, na\u0161e mesto i ulogu u njoj. Umesto homocentri\u010dne morali bi na\u0161e sagledavanje Prirode podrediti fi\u00adlo\u00adzofiji u kojoj je ta Priroda polazi\u0161te i odrednica svega \u0161to se de\u0161ava u njoj, a i u nama kao njenim delovima. Takvu filozofiju nazivam <strong><em>natu\u00adro\u00adcentri\u010dna filozofija<\/em><\/strong>. Nje\u00adno osnovno obele\u017eje mogli bi ozna\u010diti kao:<\/p>\n<p><strong><em>Naturocentri\u010dna filozofija posmatra Prirodu kao jedan sistem \u010des\u00adtica i njihovih struktura raspore\u0111en u prostoru \u010dijih razmera nismo svesni a obuhvata sve pojave, procese i pojavne oblike u tom pro\u00adsto\u00adru uklju\u010duju\u0107i biolo\u0161ke pojavne oblike sa homo sapiensom kao najraz\u00advijenijim na zemlji. Ona uva\u00ad\u017ea\u00adva realnost Prirode, kao i postojanje i delo\u00advanje naturalnih za\u00adko\u00adna i programa koji va\u017ee za sve pojavne oblike, pripadali oni pre\u00adma uo\u00adbi\u00ad\u00ad\u010dajenim kriterijumima mrtvoj ili \u017eivoj materiji<\/em><\/strong><a href=\"#_edn3\"><em><strong>[3]<\/strong><\/em><\/a><strong><em>, kao i na ko\u00adjem ni\u00advou i u ko\u00adjim kombinacijama sub\u00ad<\/em><\/strong><strong><em>e\u00adlementarnih sup\u00adsan\u00adci se od\u00ad\u00ad\u00advi\u00adjaju pra\u00adte\u0107i pro\u00ad\u00adcesi. Sve \u0161to se doga\u0111a u Prirodi podre\u00ad\u0111eno je delovanju tih za\u00adko\u00adna i programa i nalazi obja\u0161njenje u njima, bez ob\u00adzira da li ih mi po\u00adzna\u00ad\u00adjemo ili ne. Ova filozofija bi tre\u00adbala omo\u00adgu\u00ad\u0107iti otkr\u00advanje tih z\u00ada\u00adko\u00adna, na\u010dina i mere njihovog de\u00adlo\u00advanja. Nji\u00adhovim upozna\u00adva\u00adnjem i pridr\u00ad\u017ea\u00advanjem stekli bi se pred\u00adu\u00adslovi usa\u00adgla\u00ad\u0161enom delo\u00advanju inte\u00adli\u00adgen\u00adtnih biolo\u0161kih po\u00adjavnih obli\u00adka sa Priro\u00addom i kori\u00ad\u0161tenje svih mogu\u00ad\u0107\u00ad\u00adnosti koje ona pru\u00ad\u017ea, ali i za uporedni dalji razvoj sa njom.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Sa ovakvom filozofijom ve\u0107 bi i postoje\u0107e osnovne postavke, na kojima gra\u00ad\u00ad\u00ad\u00addimo na\u0161e modele Prirode, morale pretrpeti ozbiljne izmene. Sadr\u017eaj i oblik tih izmena mo\u017ee se uo\u010diti ve\u0107 iz odgovora na navedena osnovna pita\u00adnja, koji slede u daljem tekstu.<\/p>\n<p>Opredeljuju\u0107i se za naturocentri\u010dnu filozofiju kod izu\u010davanja Prirode mo\u00adra\u00admo biti svesni njenih dimenzija i slo\u017eenosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div>\n<hr size=\"1\" \/>\n<div>\n<p><a href=\"#_ednref1\">[1]<\/a> Neki elementi ove analize deluju mo\u017eda preuranjeno ali oni su deo motiva koji su me opredelili da pri\u0111em pisanju ove knjige. Njihova opravdanost bi\u0107e pokazana u poglavljima koja slede pa ih ne treba odmah odbaciti.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a href=\"#_ednref2\">[2]<\/a> Kao varijanta mogao bi se koristiti termin antropocentri\u010dna filozofija ali ja sam se opredelio za ovaj prvi.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a href=\"#_ednref3\">[3]<\/a> Ovde sam namerno zadr\u017eao uobi\u010dajene nazive mrtva i \u017eiva materija mada sam ve\u0107 uveo termine pasivna, poluaktivna i aktivna koji su usagla\u0161eni sa koncepcijom knjige.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=POTREBA%20I%20MOGU%C4%86NOST%20NOVOG%20PRISTUPA%20ANALIZI%20PRIRODE%20%28DEO%202%29.&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2286\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2286&amp;t=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+2%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2286&amp;title=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+2%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof.Dr.Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: kra\u0107a deduktivna analiza. U traganju za odgovorima na pitanja \u0161ta je Priroda uop\u0161te i kako funk\u00adci\u00adoni\u0161e koristio sam dva pristupa: Jedan od njih je pristup obi\u010dnog, nadam se dovoljno analiti\u010d\u00adkog, po\u00adsma\u00ad\u00ad\u00adtra\u00ad\u010da Prirode koji se trudio da prepozna \u0161to vi\u0161e vidova nje\u00adnog ispo\u00ad\u00ad\u00adljavanja i povezanost procesa koji se u njoj odvijaju. Drugi obuhvata analizu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3,38],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2286"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2286"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2286\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2290,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2286\/revisions\/2290"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}