{"id":2337,"date":"2012-10-13T06:22:29","date_gmt":"2012-10-13T06:22:29","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2337"},"modified":"2015-08-22T13:34:40","modified_gmt":"2015-08-22T13:34:40","slug":"potreba-i-mogucnost-novog-pristupa-analizi-prirode-deo-3","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2337","title":{"rendered":"POTREBA I MOGU\u0106NOST NOVOG PRISTUPA ANALIZI PRIRODE (DEO 3)."},"content":{"rendered":"<h4 style=\"text-align: left;\"><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/Prir-0.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2338\" title=\"Prir 0\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/Prir-0.jpg\" alt=\"\" width=\"278\" height=\"185\" \/><\/a>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107:<\/strong><\/h4>\n<h4 style=\"text-align: left;\">2.\u0161ta je priroda?<\/h4>\n<p>Jedno od prvih pitanja koje se name\u0107e kada poku\u0161avamo analizirati na\u0161e bli\u017ee i dalje okru\u017eenje, sa svim pojavama koje nas okru\u017euju i procesima koji se ne\u00adpre\u00adkidno odigravaju u tom okru\u017eenju, bilo da su nezavisni od na\u0161eg delo\u00advanja i htenja ili su barem delimi\u010dno zavisni od njih, jeste \u201d<em>\u0160ta je Pri\u00adroda uop\u0161te?\u201d<\/em><\/p>\n<p><!--more-->Te\u0161ko je jednostavno definisati jedan tako slo\u017een sistem. Mo\u017eda bi slede\u0107a de\u00adfinicija, oslonjena na su\u0161tinu naturocentri\u010dne filozofije, mogla u prihvatljivoj meri predstavljati tu definiciju:<\/p>\n<p><strong><em>Priroda je jedan prostorno \u0161iroko razu\u0111eni sistem osnovnih ili sub\u00adelementarnih supstanci (dve fizi\u010dke i jedna nefizi\u010dka) i nji\u00adho\u00advih jedno\u00adrodnih i slo\u017eenih stru\u00ad\u00adk\u00adtura sa izra\u017eenim intenzivnim dinami\u010dkim<\/em><\/strong><a href=\"#_edn1\"><em><strong>[i]<\/strong><\/em><\/a><strong><em> inte\u00adraktivnim pro\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adce\u00ad\u00ad\u00ad\u00adsima iz\u00adme\u0111u njih. Ova razu\u0111enost sistema obuhvata kvalitativno i hijerarhijski uspostavljene nivoe ispo\u00adljavanja posebno u nefizi\u010dkom sistemu. Ona raspola\u017ee osobinom samoor\u00adganzuju\u0107ih sis\u00adtema. Sve \u0161to se u Pri\u00adrodi doga\u0111a je realno<\/em><\/strong><a href=\"#_edn2\"><em><strong>[ii]<\/strong><\/em><\/a><strong><em> i re\u00adzultat je delo\u00adva\u00adnja jed\u00adnog broja strogih uni\u00adverzalnih naturalnih zakona i programa delova\u00adnja evo\u00adlu\u00adtivnog karak\u00adtera. Bio\u00adlo\u0161ki poja\u00advni oblici, posebno inte\u00adli\u00adgentni i svesni, su struk\u00adture po\u00adtreb\u00adne Pri\u00adrodi i oblikuju se prema tim po\u00adtre\u00adbama i uslo\u00advi\u00adma koji trenutno vladaju u Prirodi ili jednom njenom delu<\/em><\/strong><a href=\"#_edn3\"><em><strong>[iii]<\/strong><\/em><\/a><strong><em>.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Ta potreb\u00adnost je verovatno prisutna bez obzira \u0161to je mi jo\u0161 uvek ne sagle\u00adda\u00adva\u00admo u pravom svetlu i integralni je deo pona\u0161anja Pri\u00adrode. Op\u0161ti \u00a0je uti\u00adsak o ve\u00adlikoj usagla\u0161enosti njihovog zajed\u00adni\u010dkog delo\u00advanja, za\u00adne\u00ad\u00admaru\u00adju\u0107i na kratko na\u0161e trenutno nepro\u00ad\u00admi\u00ad\u0161lje\u00adno po\u00adna\u0161anje u odnosu na Pri\u00adrodu koje, izgleda, nije bez posledica. Me\u0111utim, i u tom slu\u010daju to je Priroda sa opti\u00admalnim delova\u00adnjem u skladu sa svojim zakonima. Delovanju usposta\u00advlje\u00adnih naturalnih zako\u00adna izlo\u00ad\u017eeni su svi pojavni oblici u Prirodi u meri dode\u00adljenih im funkcija, uklju\u00ad\u010duju\u0107i i homo sapiensa, svi\u0111alo se to nama ili ne.<\/p>\n<p>U najvi\u0161em stepenu spoznaje Prirode ona je realna. Biolo\u0161ki pojavni oblici spo\u00adsobni za rasu\u0111ivanje do\u017eivljavaju tu realnu Prirodu u meri spo\u00adsobnosti i osetljivosti svoje percepcije preko raspolo\u017eivih \u010dula i pomo\u0107\u00adnih ure\u0111aja, sa jedne strane, i sposobnosti obrade i integracije prispelih infor\u00ad\u00admacija u nje\u00adnu sliku ili model, sa druge strane. Postupak i nivo poi\u00admanja Prirode zavisi od postignutog stepena razvoja jedinki ili skupina svih vrsta biolo\u0161kih poja\u00advnih oblika. On se neprekidno menja kroz neki proces evo\u00adlucije i u kva\u00ad\u00adli\u00adtativnom je porastu uko\u00adliko taj proces nije prekinut nekim pore\u00adme\u00ad\u0107ajem u okru\u017eenju u kojem ovi pojavni oblici borave. Poreme\u0107aji mogu biti:<\/p>\n<ul>\n<li>Fizi\u010dki, u vidu nekih lokalnih ili op\u0161tih kataklizmi.<\/li>\n<li>Mentalni, nastali destriktivnim delovanjem pojedinaca ili grupa, bili oni ovozemaljskog ili vanzemaljskog porekla.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kod prvog poreme\u0107aja radi se o fizi\u010dkom uni\u0161tavanju delova ili celih popu\u00adla\u00adcija, dok se u drugom slu\u010daju radi o masovnoj promeni psihe i mentalnog razvoja \u010ditavih populacija na nekoj lokaciji od strane organizovanih grupa ili sistema.<\/p>\n<p>Ova realnost obuhvata vi\u0161e nivoa spoznaja od kojih oni vi\u0161i ne mogu negi\u00adrati neki realan ni\u017ei, jer se radi samo o pro\u0161irivnju horizonta spo\u00adznaje i po\u00adve\u00ad\u0107a\u00advanje prisustva specifi\u010dnih struktura \u017eivih pojavnih oblika. Bilo je tak\u00advih po\u00adku\u00ad\u0161aja, a mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e ih biti i u budu\u0107e, ali su oni neo\u00adprav\u00addani i os\u00adpo\u00adravaju realnost Prirode u svoj njenoj slojevitosti i prisutnosti na sva tri struk\u00adturna nivoa. Ova slojevitost je mogu\u0107a jer je povezana sa stru\u00adk\u00adturnom kohe\u00adzijom \u017eivih pojavnih oblika i karakterom njihovih \u017eivot\u00adnih funkcija. Ovakav pristup, zastupljen u ovoj knjizi, uva\u017eava takvu razno\u00adlikost bez obzira koliko je ona shvatljiva na dana\u0161njem stepenu na\u0161eg raz\u00advoja, a pre svega sposobnosti poi\u00admanja tako kompleksne Prirode.<\/p>\n<p>U knjizi<a href=\"#_edn4\">[iv]<\/a> su sugerisane osnovne komponente uo\u010dljivih struktura u Prirodi, kao osnovne supstance \u010dije doziranje u tim strukturama odre\u0111uje nji\u00adhove karatkteristike u odre\u0111enim vanjskim uslovima. Osnovne osobine tih sup\u00adstanci moraju biti jednozna\u010dne i invarijante vremena i pro\u00adstora, kao i uslova u kojima se nalaze. U protivnom for\u00admiranje bilo kak\u00advih nji\u00adho\u00advih skupina ima\u00adlo bi stohasti\u010dki karakter i karak\u00adteristike svake novo for\u00admirane skupine, od is\u00adtih komponenti i iste njihove zastupljenosti, bile bi neodre\u0111ene, \u0161to bi odu\u00adda\u00adralo od odre\u00ad\u0111enosti i reproduktabilnosti naturalnih pro\u00adcesa i njihovih re\u00adzul\u00adtata koja je evidentna. Zbog toga nije mogu\u0107a njihova unifi\u00adkacija ili svo\u00ad\u00ad\u00ad\u0111enje na jednu jedinstvenu veli\u00ad\u010di\u00adnu, bez obzira kako je ozna\u00ad\u010dili i kakve joj karakteristike pripisali. Poku\u00ad\u0161aji koji se \u010dine ne deluju ubed\u00adljivo, a naj\u00ad\u010de\u0161\u0107e su u suprotnosti sa naturalnim zako\u00adni\u00adma, znali ih mi ili ne, ili sa os\u00adnovnim elementima logike. Umesto po\u00adku\u00ad\u0161aja nji\u00adho\u00adve unifi\u00adka\u00adcije morali bi pa\u017enju usred\u00adsrediti na tra\u00ad\u017eenje mo\u00adgu\u0107\u00adnosti i us\u00adlova delovanja uz <em>jedin\u00adstva njihovih suprot\u00adnos\u00adti i razlika,<\/em> koje je podloga pos\u00adto\u00ad\u00adje\u0107eg \u0161a\u00adre\u00adnila pojavnih oblika prisutnih u Prirodi. Bez tog jedin\u00adstva ovo \u0161a\u00adre\u00adnilo bi bilo nemogu\u0107e .<\/p>\n<p>Klasifikacija pojavnih oblika u Pri\u00adrodi obuhvata slede\u0107e njihove osnovne grupe:<\/p>\n<ul>\n<li>Pasivne materije,<\/li>\n<li>Poluaktivnen i<\/li>\n<li>Aktivne materije sa podgrupom biolo\u0161kih \u017eivih pojavnih oblika, de\u00adlji\u00advom na dodatne podgrupe.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Me\u0111utim, ako bi se dr\u017eali gornje mo\u00adgu\u0107nosti fi\u00adlo\u00ad\u00adzofskog pri\u00adsupa Prirodi, morali bi se zapitati koja je filo\u00adzofija kori\u0161tena kod ove klasi\u00adfi\u00adka\u00adcije. Bez obzira na odre\u0111enu logiku ko\u00adjom se ova klasifi\u00adkacija rukovodila mo\u00adra\u00admo se slo\u017eiti da je ona sigurno posle\u00addica kri\u00adte\u00adri\u00adjuma koji su ipak pod uti\u00adca\u00adjem homocentri\u010dne filozofije. Druga je stvar koliko su ti kri\u00adterijumi bili ob\u00adjek\u00adtivni i koliko su uzimali u obzir sve mogu\u0107e vidove ispo\u00adljavanja Prirode i mo\u00adgu\u0107a trajanja cikli\u010dnih pro\u00adme\u00adna u njoj koje bi mogle, even\u00adtu\u00adalno, predsta\u00advljati \u017eivotne cikluse poje\u00addinih naturalnih pojavnih oblika (uostalom svi pojavni oblici koji se sre\u0107u su sigurno naturalni). Oni si\u00adgurno obuhvataju vanjske mani\u00adfestacije odre\u00ad\u0111enih struk\u00adtura i deo unu\u00adtra\u0161\u00adnjih pro\u00adcesa koji su uzrok ovim vanjskim. Samo je pitanje koliko smo sa na\u0161im zna\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adnjima sposobni da obu\u00adhvatime sve te unu\u00adtra\u0161\u00adnje procese, tim pre \u0161to sa nau\u010dne ta\u010dke gledi\u0161ta nismo obuhvatili ono \u0161to je ozna\u00ad\u010deno kao mentalno, a \u0161to posebno dolazi do iz\u00adra\u00ad\u017eaja u pro\u00adce\u00adsima koje ozna\u00ad\u010da\u00advamo kao \u017eivotne. Gde je tu granica i da li je uop\u00ad\u0161te ima ne bi se lako mogli slo\u017eiti, a napor u tom smislu treba ulo\u017eiti ako \u017ee\u00adli\u00admo sa\u00adgle\u00addati Pri\u00adrodu koja nas okru\u017euje u svoj njenoj slo\u017eenosti<\/p>\n<p>Su\u0161tina odre\u0111ivanja kriterijuma le\u017ei u odgovoru na pitanje \u0161ta je \u017eivot uop\u00ad\u0161te. U skladu sa pristupom u naturocentri\u010dnoj filozofiji <em>kao \u017eivot bi se mo\u00adgla pri\u00adhva\u00adtiti definicija<\/em>:<\/p>\n<p><strong><em>Mogu\u0107nost skupa programiranih interaktivnih ener\u00adgetskih pro\u00adcesa na svim nivo\u00adima, uz u\u010de\u0161\u0107e svih postoje\u0107ih supstanci bez ob\u00adzira u ko\u00adjoj su meri zastupljene, koji se odigra\u00advaju u ne\u00adkim struk\u00adturama i \u0161irim siste\u00admi\u00adma, ne odre\u00ad\u0111u\u00adju\u0107i unapred koje bi to struk\u00adture mogle biti i koje forme \u201d\u017eivota\u201d bi se mogle ispoljavati, a koji se mogu cikli\u010dno po\u00adna\u00ad\u00advljati i evoulirati za\u00advisno od teku\u0107ih i mo\u00adgu\u00ad\u0107ih no\u00advih uslova okoline<\/em><\/strong><strong>, <em>uz razli\u010dito trajanje ovih \u017eivotnih cikljusa vezano za vrste pojavnih oblika<\/em>. <\/strong><\/p>\n<p>Ovakva definicija \u017eivota odgovara definiciji Prirodi jer ne ograni\u010dava njenu primenu i na strukture i sisteme koje jo\u0161 ne poznajemo ili koji se jo\u0161 nisu poja\u00advili, \u0161to ne zna\u010di da se promenom naturalnih uslova ne\u0107e pojaviti tokom vre\u00adme\u00adna.<\/p>\n<p>Aktivnosti koje ovako shva\u0107ena Prirodi zahteva svakako u po\u010detku obu\u00adhva\u00ad\u00adtaju izbor osnovnih supstanci i odre\u0111ivanje njihovih karakteristika na po\u010det\u00adnom subelementarnom strukturnom nivou. Pored toga moraju se uo\u010diti i definisati os\u00adnovni naturalni zakoni koji de\u00adluju na osnovne elemente ovih supstanci i njihovih sube\u00adlementarnih skupina, a prote\u017eu se i na sve strukturne nivoe u Prirodi.<\/p>\n<p>Kod osnovne klasifikacije pojavnih oblika posebnu pa\u017enju treba posvetiti pos\u00adlednjoj kategoriji aktivnih pojavnih oblika bez obzira na kojem se strukturnom nivou oni nalazili. Aktivnost u \u0161irem smislu pretpostavlja u manjoj ili ve\u0107oj meri mogu\u0107nost samostalnog delovanja u datim uslovima, na osnovu saznanja o postojanju tih uslova i imanentnih sposobnosti reagovanja na njih od strane odgovaraju\u0107ih pojavnih oblika zahvaljuju\u0107i programima \u010diji su nosioci. Ovu sposobnost saznavanja uslova i reagovanja na njih mogli bi nazvati <strong><em>svest odgo\u00advaraju\u0107ih aktivnih pojavnih oblika, <\/em><\/strong>posebno kod<strong><em> hominida<\/em><\/strong>. Radi se o veoma slojevitoj kategoriji sposobnosti od kojih su neke skrivene za njihovog nosioca ali ipak deluju u datim uslovima, \u0161to bi se moglo ozna\u010diti kao <strong><em>podsvest<\/em><\/strong>. Ob\u00adzirom na \u0161arenilo prilika u kojima se voljno ili nevoljno ispoljava mo\u017ee se uvesti ve\u0107i broj vrsta svesnog delovanja zavisno od biolo\u0161ke strukture odgovaraju\u0107ih pojavnih oblika ili njihovih delova i organa kroz koje daje svoje efekte. Poku\u0161aj op\u0161te definicije pojma svesti ve\u0107 je data u radu objavljenom u KPV \u201dRAZMI\u0160LJANJA O JENDOM NEPOTREBNOM SUKOBU\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div>\n<hr size=\"1\" \/>\n<div>\n<p><a href=\"#_ednref1\">[i]<\/a> Jedan dinami\u010dki proces na fizi\u010dkom nivou mo\u017eemo ozna\u010diti kao prelazni proces uspostavljanja novog ravnote\u017enog stanja po\u0161to je prethodno stanje, bilo ono rav\u00adno\u00adte\u017eno ili ve\u0107 dinami\u010dko, naru\u0161eno nekim energetskim poreme\u0107ajem.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a href=\"#_ednref2\">[ii]<\/a> Pitanje realnosti prema NMN modelu prevazilazi pojam fizi\u010dke realnosti ve\u0107 je pro\u0161ireno i na ostale vidove ispljavanja Prirode uklju\u010duju\u0107i i sve procese u kojima, samostalno ili u sprezi sa fizi\u010dkim supstancama, u\u010destvuju menioni i njihovi sistemi i strukture.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a href=\"#_ednref3\">[iii]<\/a>Ovo \u201ctrenutno\u201d u ovom slu\u010daju se meri milijardama godina.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a href=\"#_ednref4\">[iv]<\/a> Knjiga\u00a0 PRIRODNI MODEL PRIRODE trebala bi iza\u0107i iz \u0161tampe krajem godine.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=POTREBA%20I%20MOGU%C4%86NOST%20NOVOG%20PRISTUPA%20ANALIZI%20PRIRODE%20%28DEO%203%29.&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2337\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2337&amp;t=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+3%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2337&amp;title=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+3%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: 2.\u0161ta je priroda? Jedno od prvih pitanja koje se name\u0107e kada poku\u0161avamo analizirati na\u0161e bli\u017ee i dalje okru\u017eenje, sa svim pojavama koje nas okru\u017euju i procesima koji se ne\u00adpre\u00adkidno odigravaju u tom okru\u017eenju, bilo da su nezavisni od na\u0161eg delo\u00advanja i htenja ili su barem delimi\u010dno zavisni od njih, jeste \u201d\u0160ta [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3,38],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2337"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2337"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2337\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2341,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2337\/revisions\/2341"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}