{"id":2394,"date":"2012-11-10T02:16:23","date_gmt":"2012-11-10T02:16:23","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2394"},"modified":"2015-08-22T13:33:20","modified_gmt":"2015-08-22T13:33:20","slug":"potreba-i-mogucnost-novog-pristupa-analizi-prirode-deo-4","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2394","title":{"rendered":"POTREBA I MOGU\u0106NOST NOVOG PRISTUPA ANALIZI PRIRODE (DEO 4)."},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Narur-00.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2395\" title=\"Narur 00\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Narur-00.jpg\" alt=\"\" width=\"234\" height=\"173\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Narur-00.jpg 352w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Narur-00-300x222.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 234px) 100vw, 234px\" \/><\/a>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107:<\/strong><\/p>\n<h4>3.DA LI JE PRIRODA REALNA?<\/h4>\n<p>Kada bi ovo pitanje postavili obi\u010dnom prolazniku na ulici verovatno bi nas po\u00adgledao za\u010du\u0111eno, pita\u00adju\u0107i se da li smo normalni kada ga uop\u0161te posta\u00advlja\u00admo. Me\u0111utim, u savremenoj fizici, posebno kvan\u00adtnoj teoriji, ta realnost se u vi\u0161e seg\u00admenata dovodi u pitanje. Tome verovatno doprinosi slede\u0107e:<!--more--><\/p>\n<ul>\n<li>Oslanjanje na homocentri\u010dnu filozofiju kod na\u0161ih istra\u017eivanja i shva\u00ad\u00adtanja Prirode,<\/li>\n<li>Nedovoljna preciznost samog termina realnost mo\u017ee dovesti do gre\u0161aka u zaklju\u010divanju.<\/li>\n<li>Neuzimanje u obzir mentalne strane naturalnih procesa, koji svojim delovanjem pred\u00adsta\u00advlja\u00adju deo te realnosti i jedan su od uticajnih \u010dini\u00ad\u00adlaca od kojih tako\u0111e zavisi rezultat svakog pro\u00adcesa u Prirodi<a href=\"#_edn1\">[i]<\/a>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Realnost Prirode je nediskutabilna, ona je uvek prisutna bez obzira kakve uti\u00adske o njoj imali i na kojim se strukturnim nivoima ispoljava. Me\u0111utim, tu ta\u00adko\u0111e moramo izvr\u0161iti odre\u0111eno pro\u0161i\u00adri\u00advanje toga pojma kako bi izbegli mogu\u00ad\u0107e nedoumice i pogre\u0161ne interpre\u00adtacije rezultata nekih na\u0161ih istra\u00ad\u017eivanja. Uvo\u00ad\u0111enje dve kategorije realnosti moglo bi otkloniti ovaj problem:<\/p>\n<ul>\n<li>Apsolutna realnost i<\/li>\n<li>Ograni\u010dena ili parcijalna realnost.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ovu podelu ne name\u0107e Priroda ve\u0107 na\u0161a realna nemogu\u0107nost da uzmemo u obzir sve uticajne \u010dinioce kojima su izlo\u017eene pos\u00adma\u00adtra\u00adne po\u00adjave, procesi i pojavni oblici. Motive za ovak\u00advu podelu \u010dine:<\/p>\n<ul>\n<li>Velika slo\u017eenost naturalnih pojava, procesa i struktura sa \u0161irokim ras\u00adpo\u00adnom vrednosti odgovaraju\u0107ih karakteristi\u010dnih veli\u010dina i uticajnih \u010di\u00adni\u00adlaca.<\/li>\n<li>Ograni\u010den broja i razli\u010dita selektivnos i osetljivost \u010dula kojima ras\u00adpo\u00adla\u017eu biolo\u0161ki pojavni ob\u00adlici i, dodatno, kvalitet tehni\u010dkih po\u00admo\u0107\u00adnih senzora koje u te svrhe koristimo. Rezultat toga je da \u0107e po\u00adje\u00addine po\u00adja\u00adve, pro\u00adcesi i strukture biti samo delimi\u010dno regi\u00adstro\u00advani i obra\u0111eni u svesti tih biolo\u0161kih pojavnih oblika, mo\u017eda na defor\u00admi\u00adsan na\u010din, a da \u0107e neke pro\u0107i pored nas nezapa\u017eeno.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Apsolutna realnost bezrezervno obuhvata sve procese, pojave i pojavne ob\u00adlike bez obzira o kakvoj se kombinaciji subelementarnih supstanci radi i na kom se strukturnom nivou to de\u0161ava. Ona ima dina\u00admi\u010dki karakter koji se mo\u00ad\u00ad\u017ee menjati u prostoru i vremenu, pri \u010demu se mora voditi ra\u010duna o jedin\u00adstve\u00adnosti ovih ve\u00adli\u010dina. To zna\u010di da apsolutna realnosti nemo\u017ee imati lokal\u00adni karakter ve\u0107 da je i pro\u00admena na nekom lokalitetu povezana sa struk\u00adturom celog Kosmosa odnosno Ogrni\u010denog prostora. Tako gle\u00addano svi procesi, ma koliko delovali lo\u00adkal\u00adno, ima\u00adju deterministi\u010dki karakter us\u00adlovljen zbi\u00advanjem u celom Kosmosu. Drugo pitanje je koliki je uticaj uda\u00adlje\u00adnih struktura Kosmosa na te lokalne procese i da li deo njih mo\u017eemo zane\u00adma\u00adriti obzirom na nihov prak\u00adti\u010dni doprinos toku tih procesa i pojava. Taj uticaj je rezultat delovanja jedin\u00adstvenih naturalnih zakona, bez obzira da li se radi o fizi\u00ad\u010dkim ili nefi\u00adzi\u010dkim sup\u00adstan\u00adcama i njihovim strukturama. Pri tome mora se ima\u00adti u vidu mogu\u0107\u00adnost da neki tre\u00adnutno minimizirani uticaj nekog \u010dinioca mo\u00ad\u00ad\u017ee kroz du\u017ei vremenski pe\u00adri\u00adod ostaviti traga na procese i stanje u nekom segmentu Prirode, ili, \u010dak, to\u00adkom vremena promeniti zna\u010daj u sklopu uti\u00adca\u00adj\u00adnih \u010dini\u00adlaca na nekom lo\u00adka\u00adlitetu ili i samom Kosmosu.<\/p>\n<p>Ograni\u010dena ili parcijalna realnost u su\u0161tini predstavlja deo apsolutne real\u00adnosti, uhvatljive na\u0161im senzorima i sposobnostima prihvatanja tih infor\u00adma\u00adci\u00adja i nji\u00adho\u00advog transponovanja u na\u0161u svest, sa jed\u00adne strane, i prakti\u010dno ogra\u00ad\u00ad\u00ad\u00adni\u010dene pri\u00adhvatljivosti udaljenih komponenti Kosmosa na posmatrane po\u00ad\u00adjave i procese, sa druge strane. Njeno prihvatanje ne dovodi u pitanje i ne dozvo\u00adljava poni\u0161\u00adta\u00advanje apsolutne realnosti, mada smo u svom homocen\u00adtri\u010dnom zanosu to spre\u00adm\u00adni da \u010dinimo.<\/p>\n<p>Kada se realnost posmatra na ovaj na\u010din moramo biti obazriviji kod pro\u00adcene realnosti doga\u0111anja i objekata u Prirodi. Pri tome se moramo oslanjati na jednu pretpostavku, koja je jednim delom proveriva. Radi se o tome koliko se neki segment apsolutne realnosti ta\u010dno transponuje u na\u0161u svest \u010dime bi postala par\u00adcijalna realnost. Dok se radi o fizi\u010dkim veli\u010dinama vero\u00advatno\u0107a te pretpostavke je velika i u do\u00adsta slu\u010dajeva lako proveriva. Odstu\u00adpanja su mogu\u0107a i posledica su ili sistemskih struk\u00adtura i programa funkcio\u00adnisanja biolo\u0161kih pojavnih oblika ili mogu\u0107ih poreme\u0107aja u radu pojedinih njihovih organa bili oni rezultat nekih unutra\u0161njih ili vanjskih uticaja. Uz ovo, kao olak\u00ad\u0161avaju\u0107u okol\u00adnost, treba napo\u00admenuti da u svim slu\u00ad\u010dajevima ostaju na snazi osnovni i izvedeni natu\u00adralni za\u00adkoni, bez obzira kojim \u010dulima i kako regis\u00adtru\u00adjemo pojedine prirodne veli\u010dine od subelemen\u00adtarnog do naj\u00adslo\u00ad\u017ee\u00adnijeg molekularnog nivoa.<\/p>\n<p>Kod ovoga treba imati u vidu zna\u010dajnu nesaglasnost razvijene termino\u00adlo\u00adgije kojom predstavljamo od\u00ad\u00adre\u0111ene prirodne veli\u010dine, sa njihovim objek\u00adtivnim zna\u010denjem i delovanjem, \u0161to mo\u017ee biti posle\u00addica:<\/p>\n<ul>\n<li>Na\u0161eg ograni\u010denog poznavanja su\u0161tine naturalnih pojava i procesa od kojih nekih nismo ni svesni da postoje i deluju.<\/li>\n<li>Pogre\u0161ne interpretacije nekih pojava i procesa \u010dijeg smo postojanja i delovanja svesni ali ne poznajemo njihovu su\u0161tinu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Jedan od zadataka kod izu\u010davanja Prirode je i uspostavljanje preciznije ter\u00admi\u00adnologije koju koristimo kod njenog opisa po cenu uvo\u0111enja potpuno no\u00advih termina uz njihov ta\u010dan opis.<\/p>\n<p>Ovako definisana realnost, kojoj se polazi\u0161te nalazi u naturocentri\u010dnoj filo\u00adzofiji posmatranja Prirode, osporava \u010ditav niz postavki karakteristi\u010dnih za sa\u00advre\u00admenu fiziku. Klju\u010dno mesto u tom razila\u017eenju je tuma\u00ad\u010de\u00adnje i zna\u00ad\u010daj percepcije kod prou\u010davanja naturalnih pojava i procesa, ali i Prirode u ce\u00adlini. Pret\u00adpostavka da se ni\u0161ta ne de\u0161ava u Prirodi dok mi to ne uo\u010dimo je tipi\u00ad\u010dno homocentri\u010dna. Samo \u0161to se u tom slu\u010daju postavlja logi\u010dno pita\u00adnje:\u201e<em>\u0160ta se sa Prirodom de\u0161avalo dok se homo sapiens nije po\u00adjavio, a ona je bila pri\u00adsu\u00adtna i delovala prema svojim zakonima, ne vode\u0107i ra\u010duna o per\u00adcep\u00adcijama nepo\u00adstoje\u0107eg homo sapiensa?<\/em>\u201c Nije valjda Priroda stvarana prema percepciji maj\u00admu\u00adna ili buba \u0161va\u00adba, jer je to neko morao u\u010diniti pre nego \u0161to se homo sapiens pojavio na sceni Prirode. Sa naturo\u00adcen\u00adtri\u010dne ta\u010d\u00adke gledi\u0161ta per\u00adcep\u00ad\u00adcija je odraz na\u0161ih mogu\u0107nosti uo\u010da\u00advanja poje\u00addinih naturalnih pojava i pro\u00adcesa, sa jedne strane, i sposobnosti trans\u00adpono\u00advanja i nji\u00adhove obrade u na\u0161oj svesti i podsvesti, sa druge strane. \u010cak i tu nama su dostupne samo informacije i re\u00adzultati obrade sme\u0161tenih u na\u0161u svest, ali su nam nedostupne one sme\u0161tene u podsvest, koje postoje i deluju ali ih mi nismo svesni. Ta spo\u00adsob\u00adnost raste sa na\u0161im raz\u00advo\u00adjem, a menja se i dalje, pre svega sve boljim upo\u00adzna\u00advanjem Pri\u00adrode.<\/p>\n<p>U koncepciji postavljenoj za NMN model uvedena je veli\u010dina koja izmi\u010de lakoj proveri realnosti. Radi se o nefizi\u010dkoj veli\u010dini mentalnom subele\u00admen\u00ad\u00adtarnom sistemu i njegovom polju. Bez obzira \u0161to se njihovo postojanje i de\u00adlo\u00advanje logi\u010dno name\u0107e, provera njihove realnosti direktno bila bi mo\u00adgu\u00ad\u0107a tek u slu\u010daju raspolaganja sposobno\u0161\u0107u svesne mentalne komuni\u00adka\u00adcije i mo\u00ad\u00adgu\u0107nosti procene delo\u00advanja na fizi\u010dke procese, odnosno ukoliko bi je mogli na nivou trenutnih na\u0161ih sposobnosti trans\u00adpo\u00adno\u00advati na mehani\u010dki nivo. Dok se ta spo\u00adsob\u00adnost ne postigne ostaje da se re\u00adal\u00adnost te strane Prirode indirektno potvr\u0111uje logi\u010d\u00adnom ana\u00adli\u00adzom naturalnih po\u00adjava i procesa, ali i pona\u0161anjem svih bio\u00adlo\u0161\u00adkih pojav\u00adnih oblika u razli\u010ditim pri\u00adlikama tokom njihovog \u017eivotnog cik\u00adlusa i evi\u00adden\u00adtne evolucije.<\/p>\n<p>Prisutnost ova dva suprostavljena stava zna\u010de da se na gornje pitanje mo\u017ee od\u00adgovoriti sa DA ili NE. Rezime tih odgovora sa moje ta\u010dke gledi\u0161ta dat je odvojeno.<\/p>\n<h5>3.1. priroda je realna.<\/h5>\n<p>Prirodi tre\u00ad\u00ad\u00ad\u00adba pri\u00ad\u0107i sa gledi\u0161ta na\u00adturo\u00adcen\u00ad\u00adtri\u010dne fi\u00adlo\u00ad\u00adzo\u00adfije i do\u00adsled\u00adno se dr\u017eati to\u00adga kod analize svih as\u00adpe\u00adka\u00adta njenog is\u00adpo\u00adljavanja. Pre\u00adna\u00adgla\u0161en ho\u00ad\u00ad\u00admo\u00ad\u00adcen\u00adtrizam \u010desto upu\u0107uje u po\u00adgre\u0161nom pravcu do\u00adno\u00ad\u0161enje validnih zaklju\u00ad\u010da\u00adka \u010dak i u slu\u010dajevima ka\u00adda raspola\u017eemo vero\u00addos\u00adtojnim rezulta\u00adti\u00adma ek\u00ads\u00adperi\u00admen\u00ad\u00adtalnih is\u00adtra\u00ad\u017ei\u00advanja pojedinih naturalnih pojava i procesa, kao i osobina uo\u010denih pojavnih oblika. Ako je Priroda re\u00adal\u00adna tada vredi:<\/p>\n<ul>\n<li>Percepcija je mera na\u0161e spo\u00adsob\u00ad\u00adnosti ili nesposob\u00adnosti da prepo\u00adznamo i shvati\u00admo Prirodu i sve pojave i procese u njoj, pri \u010demu moramo biti svestni na\u0161e ograni\u010denosti u tom procesu, bilo da je ona rezultat jo\u0161 uvek nedovljnog nivoa na\u0161eg razvoja i tehni\u010dkih mo\u00ad\u00adgu\u0107nosti ras\u00adpo\u00adlo\u017eivih ure\u0111aja, bilo da je posle\u00addica nepostojanja odgova\u00adraju\u0107ih \u010dula kojima bi registrovali te pojava i procesa, ili ogra\u00adni\u00ad\u010denih mogu\u0107nosti i gre\u00ad\u0161a\u00adka kod obrade prispelih informacija.<\/li>\n<li>Pasivni, poluaktivni i aktivni i biolo\u0161ki pojavni ob\u00adli\u00adci, ko\u00adji postoje u Priro\u00addi, imaju isto isho\u00addi\u00ad\u0161te u njoj i mo\u00adrali bi na\u0107i mesto u nje\u00adnom ko\u00adheren\u00adt\u00adnom modelu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Za sve pojave, procese i pojavne ob\u00adlike moraju posto\u00adjati jed\u00adno\u00adzna\u00ad\u010dna na\u00adu\u010dno za\u00adsnovana ob\u00ad\u00ad\u00adja\u00ad\u0161nje\u00adnje i odgo\u00advaraju\u0107i na\u00adtu\u00ad\u00adral\u00adni mo\u00addeli, za\u00adsnovani na rezul\u00adtatima eks\u00ad\u00adperi\u00admen\u00adtalnih i teorijskih is\u00adtra\u00ad\u00ad\u017eivanja. Kod te jednozna\u010d\u00adnosti nema proizvoljnosti i mora postojati uzro\u010dni splet okolnosti i njegove po\u00adsle\u00addice, bili oni rezultat nekih fizi\u010dkih ili mentalnih delovanja.<\/p>\n<p>Prema naturocentri\u010dnoj filozofiji realna Priroda ne prihvata stavove:<\/p>\n<ul>\n<li>Percepciju kao osnovni kri\u00ad\u00adte\u00adrijum za prihvata\u00adnje postojanja po\u00ad\u00ad\u00ad\u00adjava, pro\u00adcesa i po\u00adjavnih oblika koji se odi\u00adgra\u00adva\u00adju i javljaju u Prirodi.<\/li>\n<li>Nejednozna\u010dne i fizikalno neobja\u0161njive defi\u00adni\u00adcije naturalnih veli\u00ad\u010dina, \u0161to obuhvata:\n<ul>\n<li>\u010cesti\u010dno &#8211; talasnu pr\u00adiro\u00addu EMT;<\/li>\n<li>Trostruku uloga fotona neutemeljenih fizi\u00adkal\u00ad\u00ad\u00adno pri\u00adhva\u00adtljivih ka\u00adrakte\u00adris\u00adti\u00adka i obja\u00ad\u0161njenja;<\/li>\n<li>anihilaciju materije;<\/li>\n<li>tranasformaciju tipa masa\u2194 energija;<\/li>\n<li>promenu mase sa brzi\u00adnom kre\u00ad\u00ad\u00adtanja uz ve\u00adzu sa brzi\u00adnom svetlosti;<\/li>\n<li>odabrani\u00a0 nosioci sile izvan subelementarnog nivoa i dr;<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>Nepostojanje\u00a0 uz\u00adro\u010d\u00adno-po\u00ad\u00ad\u00ad\u00adsle\u00addi\u010d\u00ad\u00adne hijerathije iz\u00adme\u00ad\u00ad\u00ad\u0111u po\u00adjava i pro\u00adcesa.<\/li>\n<li>Modele imaginarne Pri\u00adro\u00adde i vi\u0161eravanske nivoe na kojima egzi\u00adstiraju u istom prostoru i vremenu razli\u010diti svetovi fizi\u010dke\u00a0 prirode<a href=\"#_edn2\">[ii]<\/a>.<\/li>\n<li>Zakrivljenost\u00a0 sistema prostor-vreme.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kod ovog predposlednjeg stava treba biti obazriv. Navedeni nivoi i struk\u00adtu\u00adre na njima, sa jedne strane, i ograni\u010dene mogu\u0107nosti na\u0161e percepcije naturalnih pojava i procesa, sa druge strane, ne isklju\u010duju mogu\u0107nost da se na tim nivo\u00ad\u00adima javljaju i pojavni oblici druga\u010dijih struktura i karak\u00adteristika. Samo i u tom slu\u010daju oni predstavljaju realnost, bez obzira \u0161to je mi ne uo\u00ad\u010da\u00ad\u00advamo. Ono \u0161to uo\u010davamo odnosi se na strukture koje objedinjavaju kom\u00adbi\u00adnaciju sve tri osno\u00advne supstance, a \u0161to ne bi postojale i kombinacije tipa:<\/p>\n<ul>\n<li>Materijalna i mentalna supstanca,<\/li>\n<li>Elektri\u010dna i mentalna supstanca,<\/li>\n<li>Samo mentalne strukture i pojavni oblici,<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u010dije osobine nemo\u017eemo ni naslutiti. Sa strukturama samo od mentalne sup\u00adstance se ve\u0107 ra\u010duna u NMN modelu. Sa ovim kombinacijama se prema stavo\u00advima NMN modela ve\u0107 ra\u010duna na subele\u00admentarnom strukturnom nivou. To bi posebno bilo zna\u010dajno za tre\u0107u kombinaciju koja bi mogla biti prisutna na razli\u010ditim strukturnim nivoima u mentalnim sistemima \u010dime bi se pravdalo njihovo kom\u00adpleksno delovanje u svim segmentima ispoljavanja Prirode. Prihvatanje realnosti Prirode je uslo\u00advljeno prihvatanjem prisutnosti i delo\u00advanja mentalnog subelementarnog sistema<strong>. <\/strong><\/p>\n<h5>3.2.priroda nije realna.<\/h5>\n<p>Oslanjaju\u0107i se na ho\u00admo\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adcen\u00adtri\u00ad\u00ad\u010dnu filizofiju i kvan\u00adtnu teo\u00adriju Priroda je re\u00adalna u meri na\u0161e per\u00adce\u00adpcije o njoj<em>.<\/em> To podrazumeva:<\/p>\n<ul>\n<li>Percipciji se pripisuje sve ono \u0161to joj se u re\u00adalnoj Pri\u00adro\u00addi ospo\u00adrava.<\/li>\n<li>Ona je mera postojanja Pri\u00adrode oka nas i u nama.<\/li>\n<li>Za nerazja\u0161njena pitanja koriste se za paradoksi, dua\u00adlizmi i mate\u00adma\u00adti\u010d\u00adki formali\u00adzam.<\/li>\n<li>Uvo\u0111enje pojedinih matemati\u010dkih modela bez ikakve fizi\u010dke ili natu\u00adri\u00adsti\u00ad\u010dke podloge.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sa ovakvim pristupom opravdavaju se hipoteze \u00ad\u00ado fizi\u010dkim pa\u00adralelnim re\u00adal\u00ad\u00adnim sve\u00adto\u00advima u istom pro\u00ad\u00ad\u00adstoru i vremenu, zakrivljeni prostor-vreme, raz\u00adli\u00ad\u010diti sin\u00adgulariteti, kao i \u010ditav niz fizi\u010dki neute\u00adme\u00adljenih\u00a0 po\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adjava i pro\u00adce\u00adsa.<\/p>\n<div>\n<hr size=\"1\" \/>\n<div>\n<p><a href=\"#_ednref1\">[i]<\/a> Na kraju krajeva stavovi kvantne teorije o uticaju posmatra\u010da na posmatrane procese mo\u017ee biti jedino nekim mentalnim putem, bez obzira kako se on ispoljava i prenosi, ali je pri tome u meri sposobnosti ispitiva\u010da za takvo delovanje i uticaje.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a href=\"#_ednref2\">[ii]<\/a> Ovim se ne isklju\u010duje mogu\u0107nost postojanja i delovanja razli\u010ditih struktura i po\u00adjavnih oblika u mentalnom sistemu i njegovim subsistemima, posebno sves\u00admen\u00adskom, jer su oni ozna\u010deni kao re\u00adalni deo Prirode i u\u010desnik u svim njenim ispo\u00adljavanjima bez izuzetka. Aktuelna na\u0161a nemo\u00adgu\u0107nost uvida u procese i pojavne oblike na tom nivou nemo\u017ee uticati na njihovu realnost koja se, ipak, naslu\u0107uje.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=POTREBA%20I%20MOGU%C4%86NOST%20NOVOG%20PRISTUPA%20ANALIZI%20PRIRODE%20%28DEO%204%29.&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2394\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2394&amp;t=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+4%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2394&amp;title=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+4%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: 3.DA LI JE PRIRODA REALNA? Kada bi ovo pitanje postavili obi\u010dnom prolazniku na ulici verovatno bi nas po\u00adgledao za\u010du\u0111eno, pita\u00adju\u0107i se da li smo normalni kada ga uop\u0161te posta\u00advlja\u00admo. Me\u0111utim, u savremenoj fizici, posebno kvan\u00adtnoj teoriji, ta realnost se u vi\u0161e seg\u00admenata dovodi u pitanje. Tome verovatno doprinosi slede\u0107e: Podelite \u010dlanak:<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3,38],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2394"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2394"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2394\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2397,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2394\/revisions\/2397"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2394"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2394"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2394"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}