{"id":2590,"date":"2013-02-21T12:29:41","date_gmt":"2013-02-21T12:29:41","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2590"},"modified":"2014-03-08T12:25:36","modified_gmt":"2014-03-08T12:25:36","slug":"potreba-i-mogucnost-novog-pristupa-analizi-prirode-deo-6","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2590","title":{"rendered":"POTREBA I MOGU\u0106NOST NOVOG PRISTUPA ANALIZI PRIRODE (DEO 6)."},"content":{"rendered":"<h4 style=\"text-align: left;\"><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/herb-art.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2591\" alt=\"herb-art\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/herb-art.jpg\" width=\"329\" height=\"170\" \/><\/a>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107:<\/strong><\/h4>\n<h4 style=\"text-align: left;\"><strong>5.Da li je Priroda samo za jednokratnu upotrebu?<\/strong><\/h4>\n<p>Ovo pitanje tako\u0111e ima fundamentalni zna\u010daj kod definisanja osnovnih pos\u00adta\u00advki budu\u0107ih modela Prirode. Pri tome se ono odnosi kako na pojave na sub\u00ade\u00adle\u00admentarnom nivou, odnosno u mikro\u00adkos\u00admosu, tako i na pona\u0161anje Kos\u00ad\u00ad\u00ad\u00admosa u celini sa svim njegovim strukturnim nivoima i sistemima, od\u00adno\u00adsno u makro Kos\u00admosu. Odgo\u00ad\u00advor na ovo pitanje mo\u017ee tako\u0111e biti dvo\u00adzna\u00ad\u010dan: DA ili NE. Pre odgo\u00advora na njega trebalo je defi\u00adni\u00adsati prirodu ener\u00adgetskih odnosa na svim nivoima ispoljavanja Prirode. Ti odnosi su bez daljeg pri\u00adsutni i od na\u010dina njihovog po\u00adkre\u00adtanja i ispoljavanja zavis kakav model Prirode u celini teba tra\u017eiti i na kraju postaviti, obzirom na ta\u010dku 4.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p><strong>\u00a05.1.priroda je za jednokratnu upotrebu.<\/strong><\/p>\n<p>Prihvatanje ovog stava ide na ruku kreacio\u00adniz\u00admu jer iz nje\u00adga sledi da je Pri\u00adroda ustano\u00advljena od\u00adjed\u00adnom:<\/p>\n<ul>\n<li>Bilo promi\u0161ljenim pro\u00adce\u00adsom uklju\u010du\u00adju\u0107i sve pojav\u00adne ob\u00adlike pri\u00adsut\u00adne u njoj i zakone nji\u00adho\u00ad\u00advog\u00ad\u00a0 po\u00adna\u00ad\u0161a\u00adnja.<\/li>\n<li>Bilo slu\u010dajno pogo\u00ad\u0111e\u00adnim vrednostima kos\u00admi\u00ad\u010dkih kon\u00ad\u00adstanti, ne\u00ado\u00adp\u00ad\u00adhod\u00adnih da bi se uspo\u00adsta\u00advila postoje\u0107a struk\u00adtura Kosmosa i po\u00adpu\u00adla\u00ad\u00adci\u00adja bio\u00adlo\u0161kih poja\u00adv\u00ad\u00adnih ob\u00adlika sa homo sapien\u00adsom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prvi slu\u010daj upu\u0107uje na pri\u00adsutnos i ulogu svemo\u00adgu\u0107eg i sveznaju\u0107eg Stva\u00adraoca, odnos\u00adno na kreacio\u00adnis\u00adti\u010dki pristup po\u00adsma\u00adtra\u00adnja Prirode. Takav pri\u00adstup podra\u00adzumeva da je \u010ditav sistem Prirode stvoren u jednom dahu bez gre\u0161ki u rea\u00adli\u00adza\u00adciji od najslo\u017eenijih struktura do najsitnijih detalja. Osim toga procesi, koji se evidentno odvijaju, morali su od po\u010detka imati defini\u00adsane za\u00adkone kojih se bez\u00adpo\u00adgovorno pridr\u017eavaju u svom bitisanju. Mnogi po\u00addaci, saku\u00adpljeni na zemlji i posmatranjem Kosmosa, ne govore u prilog ovakvoj njegovoj kon\u00ad\u00adcepciji na\u00adstan\u00adka i razvoja.<\/p>\n<p>U drugom slu\u010daju radi se o nevero\u00advatnoj slu\u010daj\u00adnosti da se iz prve us\u00adpo\u00adstave takvi uslovi koji omo\u00adgu\u0107a\u00advaju evidentni razvoj svih pasivnih, poluaktivnih i aktivnih po\u00adjavnih oblika ne samo na zemlji ve\u0107, verovatno, \u0161irom Kos\u00admo\u00adsa. I u ovom slu\u010daju moglo bi se ra\u010du\u00adna\u00adti sa naknadnom evo\u00adlucijom po\u00adje\u00ad\u00addi\u00adnih po\u00adjav\u00adnih oblika u Pri\u00adro\u00addi, ali ne i cele Prirode. Za nju nedostaje ci\u00adkli\u00ad\u010d\u00adnost i \u201ese\u0107a\u00adnje\u201c na pret\u00adhodna stanja koja bi se tokom vremena me\u00adnjala kroz evolu\u00adtivne pro\u00ad\u00adcese, ali to tada ne bi bila Priroda za jednokratnu upotrebu.<\/p>\n<p>U oba ova sluj\u010daja suo\u010davamo se sa jednim podatkom. Svi \u017eivi pojavni ob\u00adlici u Prirodi, barem u na\u0161em okru\u017eenju, su cikli\u010dnog pona\u0161anja. Oni na\u00adstaju, deluju jedno vreme prema nekim zakonima, verujem naturalnim, i na kraju odu\u00admiru<a title=\"\" href=\"#_edn1\">[i]<\/a>, da bi prethodno za\u010deli \u017eivot svojim nasledicima. Priroda je u svim tim slu\u00ad\u010da\u00adjevima bila veoma kretativna. Me\u0111utim, opre\u00adde\u00adljujui\u0107i se za varijantu jed\u00adno\u00adkratne upotrebe Prirode, mi joj osporavamo tu krea\u00adtiv\u00adnost u odnosu na sebe samu, \u0161to je malo verovatno a niti je prirodno niti logi\u010dno.<\/p>\n<h5>5.2. priroda nije za jednokratnu upotrebu.<\/h5>\n<p>Pre nego \u0161to analiziram ove mogu\u0107nosti napravio bih jednu malu digresiju po\u00ad\u00adsmatranjem Prirode ko\u00adja nas okru\u017euje. Jedna od njenih specifi\u010dnosti, koju mo\u00ad\u017ee\u00admo lako uo\u010diti i registrovati na\u0161im \u010dulima, je pomenuta cikli\u010dnost bilo\u0161kih po\u00adjavnih oblika, \u010dak kada se posmatra u vremenskim periodima pro\u00adse\u00ad\u010dne du\u00ad\u017eine ljudskog veka. Oni se ra\u0111aju, obave neku funkciju u sredini u kojoj obita\u00advaju i umi\u00adru.Izme\u0111u tih krajnjih vremenskih re\u00adpera postepeno se pove\u0107ava broj pojedinih elementarnih struktur, od\u00adnosno \u0107elija tipi\u010dnih za pojednine nji\u00adhove vrste, dolazi do zasi\u0107enja da bi iza toga po\u010deo proces nji\u00ad\u00adhovog odu\u00admi\u00adra\u00adnja koji se zavr\u0161ava dekompozicijom biolo\u0161kih struktura. Tokom tog pe\u00ad\u00adri\u00ado\u00adda pri\u00adla\u00adgo\u0111avaju se trenutnim uticajima okru\u00ad\u017eenja, raste nji\u00adho\u00adva stru\u00adk\u00adtura stva\u00adranjem novih os\u00adno\u00advnih \u0107elija nji\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adho\u00advog organizma i prila\u00adgo\u0111ava even\u00ad\u00ad\u00adtu\u00adalnoj pro\u00adme\u00adni vanjskih uslo\u00adva u kojima bora\u00adve, po\u00adsebno oni\u00ad\u00ad\u00adma koji se po\u00adna\u00advljaju. Taj proces prilago\u00ad\u0111a\u00advanja Dar\u00advin je nazvao evo\u00adlu\u00adcijom vrs\u00adta. Prema NMN modelu taj je proces shva\u00ad\u0107en \u0161ire, ima drugi ka\u00adrakter i povezan je sa samo\u00ador\u00adgani\u00adzu\u00adju\u00ad\u0107im delovanjem mentalnih struktura, koje je optimizacionog karak\u00adtera i programski obuhvata pri\u00adsutna trenutna unu\u00adtra\u00ad\u00ad\u0161nja i vanj\u00adska stanja i procese na pojedinim lokacijama Ograni\u010denog prostora. Ovaj proces je vi\u0161e\u00adstru\u00ad\u00adko slojevit sa ta\u010dke gledi\u0161ata u kojim se vremenskim inter\u00advalima javlja i na kojim lokalitetima Ogra\u00adni\u010denog prostora i njegovih materijalnih sistema. Svi pra\u00adte\u0107i procesi imaju karakter energetskih trans\u00adfor\u00adma\u00adcija, strukturnih promena i modifikacija. Bez njega bi odr\u017eavanje vrsta u izmenjenim uslo\u00ad\u00advima, \u010desto sa dras\u00adti\u010dno promenjenim za \u017eivot neop\u00adhod\u00adnih parame\u00adtara, bilo ote\u00ad\u017eano a u mnogim slu\u010dajevima i nemo\u00adgu\u0107e. Vrlo brzo bi, me\u00adreno \u010dak i vasionskim vremenskim merilima, zamro \u017eivot na svakoj pla\u00adneti, \u0161to bi se pro\u0161irilo i na ce\u00adliKosmos. Pre\u00adduslov tim procesima evo\u00ad\u00adlu\u00adci\u00adje je po\u00adsto\u00adjanje cikli\u010dne vre\u00admenske promene ener\u00adget\u00adskih uslova u pos\u00admatranom pro\u00adsto\u00adru i neka vrsta \u201dse\u0107anja\u201d na ranija stanja i pro\u00admene tokom tih peri\u00adoda..<\/p>\n<p>Na izgled ovo se ne odnosi na pasivnu i poluaktivnu materiju, a mo\u017eda ona, u odre\u00ad\u0111enim uslovima, tako\u0111e ima neki svoj \u201d\u017eivot\u201d. Mo\u017eda je u pitanju samo na\u0161e shvatanje \u0161ta je to \u017eivot. Ako bi prihvatili definiciju \u017eivota pre\u00adma natu\u00adro\u00adcen\u00adtri\u010dnoj fi\u00adlo\u00adzofiji mogli bi uvesti podelu na <i>svesni<\/i> i <i>ne\u00adsvesni<\/i> \u017eivot. Sa ovakvom definicijom \u201d\u017eivot\u201d bi bio prisutan i na mnogim nebe\u00adskim telima sa veo\u00adma dugim \u017ei\u00advot\u00adnim ciklu\u00adsom, koji je ipak uvek kona\u010dan. U njima pri\u00ad\u00ad\u00ad\u00adsutni ener\u00adgetski procesi vremenom za\u00admiru jer tokom vremena raspolo\u017eiva energija u Ograni\u010denom prostoru postepeno prelazi u latentnu poten\u00adcijalnu. Posle nekog vre\u00admena, bez obzira da li bi ono bilo deset, sto ili jo\u0161 vi\u0161e milijardi godina, moralo bi se do\u0107i do \u201dener\u00adget\u00adske smrti\u201d Kosmosa. To bi se moglo izbe\u00ad\u0107i nekim ci\u00adkli\u00ad\u010d\u00adnim proce\u00adsom sli\u010dno kako se to de\u0161ava na nivou biolo\u0161kih pojavnih oblika, ako bi \u017ee\u00adleli da \u010di\u00adtava Priroda nije za jednokratnu upotrebu.<\/p>\n<p>Da bi se jedna ovakva mogu\u0107nost prihvatila potrebna su barem tri\u00a0 pred\u00aduslova:<\/p>\n<ol>\n<li>Mora postojati mogu\u0107nosti \u201dpam\u0107enja, se\u0107anja ili registrovanja\u201d pret\u00adhodnih sta\u00adnja posmatranog sistema u pro\u00adsto\u00adru i vremenu i oba\u00advljenih pro\u00adme\u00adna u posmatranim uslovima, odnosno memo\u00adri\u00adsanje svih doga\u00ad\u0111aja u tom delu Prirodi..<\/li>\n<li>Mora postojati mogu\u0107nost analize i optimizacije stanja i struktura svih pojavnih oblika.<\/li>\n<li>Mora postojati postupak obnavljanja energetskih resursa, odnosno transformacija latentna \u2192 aktivna potencijalna energija.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Ovakav zaklju\u010dak je logi\u010dki lako shvatljiv, ali je pitanje kako takvo pona\u00ad\u0161a\u00adnje ostvariti u realnim naturalnim uslovima imaju\u0107i u vidu ceo Kosmos. Prema de\u00adfi\u00adniciji fizi\u010dki de\u00admovi imaju nepro\u00admen\u00adljive jedinstvene karak\u00adte\u00adristike pa bi se takve osobine pre\u00adnele i na skupine u kojima bi oni bili jedine supstance. U takvom sis\u00adtemu bi cikli\u010dnost pojava u Prirodi bila nemogu\u0107a, a da ne govorimo o mo\u00adgu\u00ad\u00ad\u0107nosti procesa pam\u0107enja ili se\u0107anja uz promenu stanja i struktura po\u00adjav\u00ad\u00adnih oblika. Ovo \u010dak i u slu\u010daju da zanemarimo pri\u00adsustvo bilo\u0161kih pojav\u00adnih oblika. Na\u00adme\u00ad\u0107e se zaklju\u010dak da bi morala po\u00adstojati neka dodatna veli\u010dina koja bi omo\u00ad\u00adgu\u0107avala takav tok doga\u0111aja, po\u0161to su cikli\u010dne pro\u00admene u Pri\u00ad\u00adrodi pri\u00adsut\u00adne bez dileme. Ako bi se opredelili za njeno posto\u00adjanje ona bi morala biti promenljivih karakteristika, ali ne nasu\u00admi\u010dnih ve\u0107 pro\u00adgramski odre\u00ad\u0111enih i us\u00adlovljenih, uz sposobnost samoor\u00adga\u00adn\u00adzo\u00adva\u00adnja. Ta pro\u00adgram\u00adska od\u00adre\u00ad\u0111enost mora\u00adla bi sadr\u017eati i cikli\u010dnost ener\u00adget\u00adskog nivoa njihovog delo\u00advanja na fizi\u010dke ve\u00adli\u00ad\u010dine sa periodom velike du\u017eine. To delo\u00advanje bi se prostiralo Kosmosom u vidu nekih talasa.<\/p>\n<p>Prema NMN modelu i definisanim osobinama meniona i njihovih polja oni su ta ne\u00addostaju\u0107a veli\u010dina ili kari\u00adka i predstavljaju energetsku, infor\u00admacionu i pro\u00adgramsku bazu Pri\u00adrode koja ispoljava karak\u00adteri\u00adstike samoorga\u00adnizuju\u0107ih siste\u00adma. Ona je ta potka koja povezuje sve pojavne oblike u Prirodi u jedan \u201d\u017eivi organizam\u201d neograni\u010denog trajanja, ali delimi\u010dno cikli\u010dnog odumranja i ponovnog ra\u00ad\u0111a\u00adnja. Kada govorimo o takvom sistemu trebamo biti svesni da smo i mi njegov deo, verovatno neiz\u00adbe\u017ean. Bez obziran na prihva\u0107enu naturocentri\u010dnu filozofiju kada govorimo o Prirodi mi govorimo i o nama, ali ne kao centralnoj komponenti ve\u0107 kao neophodnoj karici u obezbe\u0111ivanju trajanja Pri\u00adrode, karici koja nebi mogla opstati bez ostalih o\u010digledno isto tako potrebnih karika. Za\u00adhva\u00adlju\u00adju\u0107i sveprisutnosti ovog sistema postoji odre\u00ad\u0111ena inte\u00adrakcija iz\u00ad\u00adme\u00ad\u00ad\u0111u delova pro\u00adstora i celog Kosmosa, po\u00ad\u00adsebno u pre\u00adlaz\u00adnim periodima nji\u00adho\u00ad\u00ad\u00ad\u00advog jed\u00ad\u00adnog ciklusa. Ovaj sistem bi mogao biti nosilac tog \u201epam\u0107enja\u201c, a i ina\u010de je nosi\u00adlac organi\u00adzo\u00adva\u00adnog delo\u00advanja Pri\u00adrode. Uz takvu ulogu meniona i njihove cikli\u010dne promene moglo bi se ostvariti periodi\u010dno slab\u00adljenje i ja\u010da\u00adnje nji\u00ad\u00adhovog uticaja u okviru pro\u00adgramiranog delovanja na sve strukture u Ogra\u00adni\u010denim prostorima. Pri tome bi razlika iz\u00adme\u0111u mini\u00admalnih i maksimalnih vrednosti ovih veli\u010dina morala biti do\u00advoljna da kod minimuma dovede do raspada svih materijalnih struktura na atomskom i mole\u00adkularnom strukturnom nivou jednog Ograni\u00ad\u010denog prostora, a oko maksi\u00admalnih vrednosti da dopri\u00adnosi\u00a0 progra\u00admi\u00ad\u00adra\u00adnom stva\u00adranju novih struktura i svih pojavnih oblika. Fizi\u010dki subelementarni sistemi bi i u tak\u00advim uslovima ostali netaknuti jer pripadaju celom Kosmosu a ne samo pojedinim Ograni\u010denim prostorima. Prema ovom modelu odgovaraju\u0107i procesi bi se odvijali asinhorno mo\u0111u Ograni\u010denim prostorima te nebi dovo\u00addili do povre\u00admenog zamiranja celog Kosmosa ve\u0107 samo njegovih pojedinih de\u00adlova, odnosno\u00a0 Ograni\u010denih prostora.<\/p>\n<p>U su\u0161tini cikli\u010dni procesi u Kosmosu, sa ovakvim jednim modelom procesa u njemu, obuhvataju slede\u0107e periode ako se na primer po\u00ad\u0111e od perioda po\u00adsto\u00ad\u00ad\u00ad\u00adjanja formi\u00adranih struktura Prirode u pros\u00adtoru Kosmosa, (odnosno Ograni\u010denih prostora u njemu):<\/p>\n<ol>\n<li>Period raspada fizi\u010dkih struktura u Kosmosu i sa\u017eimanje sube\u00adle\u00admen\u00adtarnih struktura (kom\u00adponente elektronskiih elemenata tripleta<a title=\"\" href=\"#_edn2\">[ii]<\/a>) na jed\u00adnom lokalitu u jednu jedin\u00adstvenu struk\u00adturu kona\u010dnih di\u00admen\u00adzija<a title=\"\" href=\"#_edn3\">[iii]<\/a>, naz\u00ad\u00advanu <i>crna rupa<\/i>. Gustina sup\u00adstance u crnim rupama je izu\u00adzezno visoka kao i potencijalna ener\u00adgija. Proces nije trenutan ve\u0107 dugo\u00adtra\u00ad\u00adjan \u010dak u vre\u00admen\u00adskim razmarama Kosmosa. Karak\u00adte\u00adri\u0161e ga raspad fizi\u010dkih stru\u00adktura do osnovnih komponenti elektrona i osloba\u0111anje dodatnih mentalnih struk\u00adtu\u00adra i vi\u0161estruka\u00a0 trans\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adformacija energije tipa kineti\u010dka \u2194 u potencijalnu, da bi se na kraju zavr\u0161ilo sa potencijalnom energijom skocentrisanoj u crnoj rupi.<\/li>\n<li>Period stabilnih crnih rupa koji traje prete\u017eni deo poluperiode ovog talasa kada je vrednost mentalnog polja svedena na mini\u00admum.<\/li>\n<li>Posle dugog perioda stabilnih crnih rupa dolazi do perioda nji\u00adhovog raspada, kroz proces nazvan <i>veliki prasak<\/i>. On tako\u0111e nije tre\u00adnutan, za razliku od postoje\u0107e pretpo\u00adstavke da pred\u00adstavlja singu\u00adlaritet, i tokom njega se \u010destice razle\u0107u prosto\u00adrom. Tokom ovog pro\u00adcesa do\u00adlazi do ve\u00adlike transformacije po\u00ad\u00ad\u00ad\u00adtenci\u00adjalne energije u ki\u00adne\u00adti\u010dku i po\u00adnovo po\u010dinju intenzivni dina\u00admi\u010dki interaktivni procesi u odgo\u00adva\u00adra\u00adju\u00ad\u0107em Ograni\u010denom prostoru.<\/li>\n<li>Sledi period kvazistacionarnog stanjua u Ograni\u010denom prostoru uz visoku vrenost ja\u010dine mentalnog polja, tokom ko\u00adjeg se for\u00admi\u00adraju sva nebeska tela i njihovi sistemi sa svim pra\u00adte\u00ad\u0107im po\u00ad\u00adja\u00advnim obli\u00adcima dok ne do\u0111e pono\u00advo do perioda kolapsa materije.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Sa ovakvim pristupom teorija evolucije imala bi mnogo \u0161iri zna\u00ad\u010daj i mogla bi se odnositi na \u010ditavu Prirodu kroz duge periode njenog raz\u00advoja. Osim toga ovaj proces ne bi imao stohasti\u010dki karakter ve\u0107 bi bio po\u00adsledica odre\u0111enih pro\u00adgram\u00adskih aktivnosti nastalih kroz samoorganizu\u00adju\u0107e delovanje Prirode. Za procenu koliko je takvih perioda bilo do sada i koliko \u0107e ih biti u budu\u0107e nemamo bilo kakvu bazu podataka koja bi nam pomogla u tom rasu\u0111ivanju. Bilo koja oda\u00adbra\u00adna vrednost bila bi disku\u00adta\u00adbilna, pa bi, mo\u017eda, najmanje brige imali sa pret\u00adpo\u00adstavkom da ih je bilo beskona\u010dno mnogo. Uostalom to i nije bitno. Bilo bi dovoljno kada bi us\u00adpeli shva\u00adtiti Prirodu u svoj njenoj slo\u017eenosti u razdoblju jednog dela ovog ciklusa, ili makar trajanja na\u0161eg sunca.<\/p>\n<p>Da bi pretpostavka o mogu\u0107nosti pro\u0161irivanja teorije evolucije na celu Pri\u00adrodu delovala iole ozbiljno mora se pogledati \u0161ta ona uop\u0161te zna\u010di u tom kontekstu.<\/p>\n<p>U sklopu ovakvog razmatranja name\u0107e se jo\u0161 jedno pitanje, koje je po\u00adve\u00adzano sa pitanjem obli\u00adkovanja fizi\u010dkih zakona i vrednosti fizi\u010dkih konstanti, kako ih danas procenjujemo, na takav na\u010din da omogu\u00ad\u0107a\u00advaju postojanje in\u00adte\u00ad\u00adligentnih pojavnih oblikam i razvijanje svesti, ne samo na zemlji ve\u0107 \u0161irom Kosmosa, a u to ne bi trebali sumnjati,. \u010cini mi se da je i kod razmatranja ovog pro\u00adble\u00adma prisutna na\u0161a homocentri\u010dna filozofija. Hajde da se po\u00adku\u00ad\u0161amo odvo\u00adjiti od nje i osloniti se na natu\u00adro\u00adcen\u00adtri\u010dnu. Njena su\u0161tina bi bila:<\/p>\n<p><b><i>Inteligentni i svesni pojavni oblici su strukture potrebne Prirodi i obli\u00adkuju se prema tre\u00adnut\u00adnim potrebama i uslovima u njoj<\/i><\/b><a title=\"\" href=\"#_edn4\"><i><b>[iv]<\/b><\/i><\/a><b><i>\u201d<\/i><\/b><b>.<\/b><\/p>\n<p>Ta potreb\u00adnost je verovatno prisutna bez obzira \u0161to je mi jo\u0161 uvek ne sa\u00adgle\u00addavamo i integralni je deo pona\u0161anja Pri\u00adrode. Op\u0161ti je utisak o velikoj usa\u00adgla\u00ad\u0161e\u00adnosti njihovog zajed\u00adni\u010dkog delo\u00advanja, za\u00adne\u00ad\u00admaruju\u0107i na kratko na\u0161e tre\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adnutno nepro\u00ad\u00admi\u00ad\u0161lje\u00adno po\u00adna\u0161anje u odnosu na Pri\u00adrodu koje, izgleda, nije bez posledica. \u010cak i kod neusagla\u0161enog delovanja homo sapiensa on nesvesno oba\u00advlja odre\u00ad\u0111ene funkcije koje su mu poverene. Neusagla\u0161enim delo\u00adva\u00adnjem on vi\u0161e ugro\u00ad\u017ea\u00adva svoj opstanak nego Prirodu. Sada sledi naja\u00advljeno pita\u00adnje:<\/p>\n<p>\u201d <b><i>Da li se do ovog nivoa usa\u00adgla\u00ad\u0161e\u00adno\u00adsti do\u0161lo slu\u010dajno ili je on po\u00adsle\u00addica dugog perioda zajed\u00adni\u010dke evo\u00adlu\u00adcije, a verovatno i odre\u0111enog stepena in\u00adterakcije?<\/i><\/b>\u201d.<\/p>\n<p>Prva va\u00adrijanta mi ne izgleda logi\u010dna i verovatna. Ona bi odgovarala stavu o jednokratnoj upo\u00adtrebi Pri\u00adrode ili, tako\u0111e neprihvatljivo, kreacionisti\u010dkom pris\u00adtupu njenog shvata\u00adnja. Imaju\u0107i u vidu op\u0161te pona\u0161anje Prirode ova vari\u00adjanta mi je manje prihvatljiva.<\/p>\n<p>Prema drugoj varijanti kod cikli\u010dnih promena Prirode postoje svi ele\u00admenti na osnovu kojih bi ozna\u010dili da je ona sposobna za evoluciju na osnovu opti\u00admi\u00adza\u00adcije procesa i strukturnih formi tokom svakog do\u017eiv\u00adljenog ciklusa. Kroz koliko i kak\u00advih evolutivnih faza je Priroda do sada pro\u0161la preko svo\u00adjih Ograni\u010denih prostora i kakve je \u201d\u017eive\u201d pojavne oblike pri tome ostva\u00adri\u00advala sum\u00adnjam da \u0107emo ikada saznati. Ali sa ovom hi\u00adpo\u00adtezom mo\u017eemo biti prili\u010dno si\u00adgurni da je kod svake nove \u201dgeneracije\u201d bio prisutan odre\u00ad\u0111en po\u00adzi\u00adtivan po\u00admak, bez obzira \u0161ta je on sve zna\u010dio, kako u posti\u00adza\u00adnim uslo\u00advima tako i u ostvarenim vari\u00adjantama svih biolo\u0161kih pojavnih oblika. Jednu od pretpostavki za ovakav model Prirode predstavlja navedeni uslov me\u00admo\u00ad\u00adrisanja svih doga\u0111aja u njoj. Ovom sposobnosti raspola\u017ee samo odgo\u00adva\u00adra\u00adju\u0107i deo mentalnog sistema. Obzirom na neprekidni rast informacija o doga\u00ad\u0111ajima u Kosmosu logi\u010dno je da se mora pove\u0107avati i deo mentalnog sistema u kojem se one arhiviraju i analiziraju. To zna\u010di da je delovanje Priorde uslo\u00advlje\u00adno porastom mentalne mase u njoj za \u0161to mora postojati uhodan mehanizam ovog procesa (vidi pitanje 11).<\/p>\n<p>Analiza Prirode data u prethodnoj ta\u010dki pokre\u0107e jo\u0161 jedno principijelno pi\u00adtanje i predstavlja podlogu za formulisanje odgovora na njega. Pitanje je:<\/p>\n<p><b><i>Koji su to kriterijumi i postupci koji omogu\u0107avaju uniformnost de\u00ad\u00adlovanja Prirode, sa jedne strane, i njenu evoluciju kroz samo\u00ador\u00adga\u00adni\u00adzuju\u0107e i optimizaciono delovanje, sa druge strane<\/i><\/b>?<\/p>\n<p>Prisutnost oba ova delovanja mo\u017ee se uo\u010diti ve\u0107 i u vremenskim inter\u00adva\u00adli\u00adma reda trenutnog prose\u00ad\u010dnog \u017eivotnog veka homo sapiensa. Kroz du\u017ee vre\u00admen\u00adske periode to delovanje je jo\u0161 o\u010diglednije. Ti kriterijumi mogu se podeliti na dve grupe:<\/p>\n<ul>\n<li>Postojanje jednozna\u010dnih univerzalnih naturalnih zakona koji deluju na svim strukturnim nivoima u fizi\u010dkim sistemima i subsistemima.<\/li>\n<li>Postojanje naturalnih samoorganizuju\u0107ih optimizacionih programa de\u00adlo\u00advanja nastalih u sistemu mentalne supstance.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ovi zakoni su jednozna\u010dni i nepromenljivi, a deluju bez izuzetka na sve fi\u00adzi\u010dke strukture i sistema na svim strukturnim nivoima gde se odre\u00ad\u0111e\u00adni odnosi uspostavljaju i dinami\u010dki procesi pokre\u0107u, de\u0161avaju i zavr\u0161a\u00advaju. Neke od tih zakona smo uspeli utvrditi, ali je jo\u0161 uvek jedan deo ostao izvan na\u0161ih sa\u00adzna\u00adnja dok jedan deo uspostavljenih nije u skla\u00addu sa pravim naturalnim zakonima.<\/p>\n<p>Naturalni programi se formiraju kroz samoorganizuje\u0107e i optimizacione pro\u00ad\u00ad\u00adcese na nivou mentalnog sistema i prenosi se na sve fizi\u010dke struk\u00adture i po\u00adjavne oblike uklju\u010duju\u0107i i biolo\u0161ke u Ograni\u010denom prostoru. Deo ovih programa je nepromenljiv a deo se menja tokom vremena iz ci\u00adklusa u ciklus zahvaljuju\u0107i neprekidnom pro\u00adcesu evolucije Prirode. Realizacija ovih na\u00adturalnih programa se os\u00adlanja na navedene na\u00adturalne zakone. Programske pro\u00admene se od\u00adnose na pro\u00adme\u00adnu zastupljenosti po\u00adjedinih supstanci u form\u00adi\u00adranim struk\u00adtu\u00adrama, na\u010dinu i inten\u00adzitetu prate\u0107ih inte\u00adrak\u00adtivnih u njima.<\/p>\n<p>Ovi kriterijumi omogu\u0107avaju formiranje uniformnih fizi\u010dkih struktura i poja\u00adv\u00adnih oblika, ali i njihovo prilago\u0111avanje promeni uslova okoline koji se neiz\u00adbe\u017eno de\u0161avaju na pojedinim lokalitetima planeta, a u krajnjoj liniji i u Ograni\u010denom prostoru. Navedene okolnosti se odra\u017eavaju na karakter ener\u00adgetskih pojava i procesa, kao i na mogu\u0107nost njihovog pra\u0107enja sa strane homo sapiensa. One \u0107e biti analizirane u okviru njihovog op\u0161teg raz\u00adma\u00adtranja u pojedinim poglavljima knjige.<\/p>\n<div><br clear=\"all\" \/><\/p>\n<hr align=\"left\" size=\"1\" width=\"33%\" \/>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref1\">[i]<\/a> U skladu sa definicijom \u017eivota pojam umiranje bi tako\u0111e tebao promeniti zna\u010denje, pa bi se radilo o promeni prirode interaktivnih procesa i promeni sadr\u017eaja ranije prisut\u00adnih supstanci.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref2\">[ii]<\/a> Vrednost minimalne energije ovih talasa je dovoljna za odr\u017eavanje osnovnih subele\u00admentarnih struktura.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref3\">[iii]<\/a> Ovde postoji dilema da li fizi\u010dke subelementarne strukture formiraju odvojene crne rupe, ma\u00adte\u00adrijalnu i elektri\u010dnu, ili se te crne rupe pro\u017eimaju jer izme\u0111u njihovih kompo\u00adnenti jo\u0161 uvek ima slobodnog prostora. Po meni je ova druga varijanta logi\u010dnija jer se u periodu velikog praska u isto vreme i na istom lokalitetu javljaju slobodne \u010destice ove dve vrste supstanci koje po\u010dinju da interaguju\u00a0 me\u0111usobno. U protivnom bi u tom periodu morao postojati intenzivan fluks \u010destica izme\u0111u lokaliteta crnih rupa kako bi se omogu\u0107ila njihova interakcija i formiranje krupnijih struktura.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref4\">[iv]<\/a> Ovo \u201ctrenutno\u201du ovom slu\u010daju se meri milionima i milijardama godina.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=POTREBA%20I%20MOGU%C4%86NOST%20NOVOG%20PRISTUPA%20ANALIZI%20PRIRODE%20%28DEO%206%29.&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2590\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2590&amp;t=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+6%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2590&amp;title=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+6%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: 5.Da li je Priroda samo za jednokratnu upotrebu? Ovo pitanje tako\u0111e ima fundamentalni zna\u010daj kod definisanja osnovnih pos\u00adta\u00advki budu\u0107ih modela Prirode. Pri tome se ono odnosi kako na pojave na sub\u00ade\u00adle\u00admentarnom nivou, odnosno u mikro\u00adkos\u00admosu, tako i na pona\u0161anje Kos\u00ad\u00ad\u00ad\u00admosa u celini sa svim njegovim strukturnim nivoima i sistemima, od\u00adno\u00adsno u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3,38],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2590"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2590"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2590\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2594,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2590\/revisions\/2594"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}