{"id":2627,"date":"2013-03-15T19:12:38","date_gmt":"2013-03-15T19:12:38","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2627"},"modified":"2014-03-08T12:25:07","modified_gmt":"2014-03-08T12:25:07","slug":"potreba-i-mogucnost-novog-pristupa-analizi-prirode-deo-7","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2627","title":{"rendered":"POTREBA I MOGU\u0106NOST NOVOG PRISTUPA ANALIZI PRIRODE (DEO 7)."},"content":{"rendered":"<h4><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/kosmos-o.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2628\" alt=\"kosmos o\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/kosmos-o.jpg\" width=\"233\" height=\"179\" \/><\/a>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107:<\/strong><\/h4>\n<h4>6.Da li Priroda obuh\u00advata samo ono \u0161to ozna\u00ad\u00ad\u010da\u00adva\u00admo kao <i>vidlji\u00advi kosmos<\/i>.<\/h4>\n<p>Odgovor na ovo pitanje ve\u0107 zahteva uzimanje u obzir nekih stavova de\u00adfi\u00adni\u00adsa\u00adnih u prethodnim pita\u00adnji\u00adma, pa se mo\u017ee re\u0107i da su odgovori, kako se pi\u00adta\u00adnja razvijaju, sve vi\u0161e iznu\u0111eni stavovima iz pret\u00adhod\u00adnih pitanja. Ta uslov\u00adlje\u00adnost po\u00adsebno va\u017ei za pitanje 4. Iz opredeljenja za DA ili NE, na pitanje da li je Pri\u00adroda za jednokratnu upotrebu, slede dva veoma razli\u010dita njena modela sa zna\u010dajnim posle\u00addi\u00adcama na njeno shvatanje i mogu\u0107e dalje pro\u00adgrame njenog istra\u017eivanja.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<h5>6.1. DA.<\/h5>\n<p>Prihvatanjem ovakvog stava zna\u010di da mi svojim analizama obuhvatamo kom\u00adpletnu Prirodu raspo\u00adre\u00ad\u0111enu u tom jedinstvenom Kosmosu. U tom slu\u00ad\u010daju bi se zaklju\u010dak o cikli\u010dnosti Prirode shva\u00ad\u00adtio kao je\u00ad\u00ad\u00ad\u00addin\u00adstven proces koji istovremeno zahvata celu Prirodu, odnosno Kosmos. To bi zna\u010dilo da se u po\u00adstojanju kom\u00adpletne Prirode smenjuju pe\u00adriodi dinami\u010dkih aktivnosti i apsolutnog mrtvila. U tom slu\u00ad\u010daju postavilo bi se pitanje kako uop\u0161te po\u00adno\u00advo pokrenuti dinamiku jednog takvog sistema i koji me\u00adha\u00adni\u00adzam tog po\u00adkre\u00adtanja bi bio kada mu je prethodio period mrtvila \u010dije trajanje je reda vi\u0161e desetina milijardi godina i vi\u0161e. Uz uslov da se prihvati ova varijanta suo\u010dili bi se da dva mogu\u0107a pitanja:<\/p>\n<ul>\n<li>Da li bi takva Priroda imala mogu\u0107nost evolucije?<\/li>\n<li>Kakav bi bio model procesa evolucije u slu\u010daju da ga ima?<\/li>\n<\/ul>\n<p>U oba slu\u010dajaj moralo bi se na\u0107i neko suvislo obja\u0161\u00adnjenje odgova\u00adra\u00adju\u00ad\u0107ih po\u00adja\u00adva i proce\u00adsa u tak\u00advom Kosmosu. Poseban prob\u00adlem kod drugog pitanja bio bi kako ispuniti tri osnovna uslova za procese evolucije i obezbediti njihovo \u010duvanje tokom perioda mrtvila.<\/p>\n<p>Logi\u010dno gledano ova varijanta bi zna\u010dila da svaki novi ciklus predstavlja stva\u00adranje potuno nove Pri\u00adrode uz pitanje: \u201e<i>Koji su motivi njenog ponovnog stvara\u00adnja i na\u010din zapo\u010dinjanja tog procesa?<\/i>\u201c NMN model ne ra\u010duna sa ovakvom varijantom.<\/p>\n<h4>6.2.Ne.<\/h4>\n<p>Alternativa gornjoj varijanti Prirode je da je prostor Kosmosa, u kojem je raz\u00adme\u0161tena Priroda sa svim svojim komponentama i pojavnim oblicima, dale\u00adko \u0161iri od onoga \u0161to ozna\u00ad\u010da\u00advamo kao vidlji\u00advi Kos\u00admos. Osim toga u prosto\u00adru Kos\u00admosa po\u00adsto\u00adje lo\u00adkaliteti sa po\u00adve\u0107anom kon\u00adce\u00adtra\u00adcijom sup\u00adstan\u00adci i for\u00admira\u00adnim njiho\u00advim struktu\u00adra\u00adma, uklju\u00ad\u010duju\u0107i i ne\u00adbeska tela raz\u00adli\u010dite veli\u010dine i nji\u00adhove sis\u00adte\u00adme. Ti prostori su ozna\u00ad\u010deni\u00a0 kao Ograni\u010deni prostori.<\/p>\n<p>Bez ovako razu\u0111enog sis\u00adtema Pri\u00adrode pomenuta ci\u00adk\u00adli\u010dnost zna\u00ad\u010dila bi dis\u00adkon\u00adti\u00adnuitet cele Prirode u du\u00adgim vremenskim peri\u00adodi\u00adma. Sa mno\u00adgim Ograni\u010denim prostorima ras\u00adpo\u00adre\u00ad\u0111e\u00adnim \u0161irom Kosmosa ciklusi nesinhrono za\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adhva\u00ad\u00adtaju poje\u00addi\u00adne Ograni\u010dene prostore dok u ostalim mogu da se odvija\u00adju pro\u00adcesi tipi\u010dni za sisteme i stru\u00adk\u00adture u njima. Za ko\u00adlaps ma\u00adterije i veliki pra\u00ad\u00adsak mo\u017ee se re\u0107i da se sele Kosmosom sa jednog na drugi\u00a0 Ograni\u010deni prostor. U tom slu\u010daju Pri\u00adro\u00adda neprekidno funkcioni\u0161e a samo u jednom ili nekoliko susednih Ogran\u010denih prostora zamiru procesi do slede\u0107eg cik\u00adlusa, ali u me\u0111uvremenu ostali deo Prirode funkcioni\u0161e na zakonit na\u010din i ima odre\u00ad\u0111eni uticaj na ove Ograni\u010dene prostore preko zajedni\u010dkog kosmi\u010dkog mentalnog sistema. Pri tome struktura i funk\u00adci\u00ado\u00adnalnost subelementarnih sistema nije naru\u0161ena i u njima se mogu odvi\u00adjati procesi kao i ranije.<\/p>\n<p>Da bi ova varijanta bila mogu\u0107a moraju se obezbediti prihvatljivi:<\/p>\n<ul>\n<li>Model mehanizma od\u00advi\u00adja\u00adnja cikli\u010dnih pro\u00admena u Ograni\u010denom prostoru.<\/li>\n<li>Model mehanizma ko\u00adlap\u00adsa mate\u00adri\u00adje i velikog praska.<\/li>\n<li>Model pona\u0161anja sup\u00adstanci u celomKosmosu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zaklju\u010dci ovih op\u0161tih pitanja trebali bi biti podloga za pastavljanja ovih i drgih modela vezanih za pojave i procese u Prirodi, kao i osobine i po\u00adna\u00ad\u0161anje svih po\u00adjavnih oblika u njoj, bili oni pasivna, poluaktivna ili aktivna materija.<\/p>\n<p>Ovakav stav upu\u0107uje na prihvatljivost zagovaranja beskona\u010dnog prostran\u00ads\u00adtva Kosmosa, ili kako ga nazivaju makrokosmos, koji zastupaju mnogi predlaga\u010di novih teorija ili modela Prirode (na primer Glenn Borchardt ) Neki od njih zastupaju stav i o beskona\u010dnsti mikrokosmosa. NMN model ne prihvata ovaj poslednji stav jer bi on vodio u ni\u0161tavilo a prema ovom modelu sube\u00adle\u00admen\u00adtarne \u010destice moraju biti kona\u010dnih dimenzija kako bi se izbegle neprihvatljive singu\u00adlarnosti i omogu\u0107ilo stvaranje razli\u010ditih materijalnih struktura i pojavnih oblika u okvirima Ograni\u010denog prostora.<\/p>\n<h3 align=\"left\">7.Da li je mogu\u0107a apsolutna unifika\u00adci\u00adja Prirode?<\/h3>\n<h3 align=\"left\">7.1. JESTE.<\/h3>\n<p>Postoje poku\u0161aji da se Priroda modelira jednom veli\u010dinom ili supstancom sposobnom za razli\u010dite transformacije i u aktuelnoj teorijskoj fizici se kal\u00adku\u00adli\u0161e sa takvom mogu\u0107nosti, u kojoj bi tu ulogu imala energije uz mogu\u0107\u00adnost trans\u00adformacija tipa energija\u2194masa. Me\u0111utim, rezultati takvih poku\u00ad\u0161aja jo\u0161 uvek nisu dali zadovoljavaju\u0107e i neoborive rezultate. Da bi takav mo\u00addel bio pri\u00ad\u00adhvatljiv morao bi odgovoriti na vi\u0161e pitanja koja se name\u0107u, kao \u0161to su: \u0161ta je to, ili ko je to, \u0161to odre\u0111uje uslove, prirodu i trenutak odre\u0111enih trans\u00adfor\u00adma\u00adcija da bi se obezbedile sve evidentirane pojave, pro\u00adcesi i pojavni oblici koje smo uspeli uo\u010diti i definisati, ali i one koje samo naslu\u00ad\u0107ujemo. Ove trans\u00adformacije ne mogu biti \u010dis\u00adto stohasti\u010dki pro\u00adces ve\u0107 uslov\u00adljene, ali se po\u00adstavlja pitaje \u010dime i kako.<\/p>\n<p>Definisanjem jedin\u00adstve\u00adne sup\u00adstance, njenih trans\u00adfor\u00adma\u00adcija i interak\u00adti\u00advnih pro\u00adcesa ba\u00adve se fi\u00adzi\u00ad\u010dari i ma\u00adte\u00admati\u010dari du\u017ee vre\u00adme. Par\u00adcijalni rezul\u00adtati jo\u0161 nisu za\u00addo\u00advoljavaju\u0107i, ma\u00ad\u00ad\u00ad\u00adda se kod tih poku\u0161aja \u010desto po\u00ad\u00ad\u00adte\u017ee za raz\u00adli\u00ad\u010ditim para\u00addok\u00adsi\u00adma, dua\u00adli\u00adz\u00ad\u00admima i fi\u00adzi\u010dki ne\u00adu\u00ad\u00adte\u00adme\u00adlje\u00adnim trans\u00adforma\u00adci\u00adja\u00adma. Ko\u00adhe\u00ad\u00ad\u00adrentan mo\u00addel mo\u00ad\u00ad\u00adrao bi se oslo\u00adbo\u00additi ovak\u00advih prisupa.<\/p>\n<h5>7.2.nije.<\/h5>\n<p>Logika najobi\u010dnije kombinatorike upu\u0107uje na zaklju\u010dak da u realizaciji \u010dak i ograni\u010denog broja slo\u017eenih struktura mora postojati jedna broj razli\u010ditih osno\u00advnih komponenti \u010dijim razme\u0161tajem te strukture dobijaju razli\u010dite obli\u00adke i ka\u00adrakteristike. Kod Prirode, \u010dije \u0161arenilo pojavnih oblika pre\u00adva\u00adzilazi gra\u00adnice na\u00ad\u0161eg poimanja, takav zahtev se neodoljivo name\u0107e. Mo\u00ad\u00adraju posto\u00adjati neke os\u00adno\u00advne supstance odre\u0111enih karakteristika \u010dijim kombinovanjem mogu biti for\u00admirani svi pasivni, polu\u00adak\u00adtivni i aktivni po\u00adjav\u00adni oblici koji se mogu sresti u Pri\u00ad\u00adrodi. Na osnovu navedenih pitanja, kao i nekih koja \u0107e tek iskrs\u00adnuti, ali i pre\u00adko najosnovnijih analiti\u010dkog posmatranja Prirode, smatram da bi se broj izvornih sup\u00adstanci mogao svesti na svega\u00a0 tri. To bi bile ve\u0107 pomenute:<\/p>\n<ul>\n<li>Dve fizi\u010dke supstance:\n<ul>\n<li>Materijalna i<\/li>\n<li>Elektri\u010dna.<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<li>Jedna nefizi\u010dka (nazvana mentalna).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na osnovu njih, menjaju\u0107i njihovu zastupljenost i raspored, mogle bi se for\u00admi\u00adrati sve strukure u Prirodi bez obzira kojoj vrsti materije pripadale. Ove sup\u00adstan\u00adce morale bi biti, u skladu sa postoje\u0107im nivoom na\u0161ih sazna\u00adnja, do\u00advolj\u00ad\u00ad\u00adno ma\u00adlih osnovnih komponenti de\u00adfinisanih karakteristika da bi se omo\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adgu\u0107ilo stva\u00adranje struktura od suba\u00adtomskih do atomskih i moleku\u00adlar\u00adnih naj\u00adslo\u017eenijih obli\u00adka, po di\u00admenzijama i karakteristikama. Pored toga mo\u00adraju postojati strogi za\u00adkoni njihovog pona\u0161anja, uzajamnog delovanja i kom\u00adbi\u00ad\u00adno\u00ad\u00advanja. Njihove oso\u00ad\u00adbine moraju biti je\u00addin\u00adstvene i bez mogu\u0107\u00adnosti selektivne primene, uz us\u00adlov da postoji stro\u00adga uzro\u010dno \u2013 posle\u00addi\u010dna hi\u00adje\u00adrar\u00adhi\u00adja kod od\u00ad\u00ad\u00adnosa po\u00adje\u00addinih ve\u00adli\u010dina i inte\u00adra\u00adgu\u00adju\u0107ih pro\u00adcesa. U ovom slu\u010daju je potre\u00adbno, pored zadataka koji pro\u00adizilaze iz pitanja 5 i .6, re\u0161iti i<\/p>\n<ul>\n<li>Imenovanje i definisanje os\u00adnovnih supstanci.<\/li>\n<li>Odrediti njihove osnovne osobine i zako\u00adne de\u00adlo\u00advanja.<\/li>\n<li>Definisati hijerarhijske odnose izme\u0111u uve\u00adde\u00adnih veli\u010dina i procesa.<\/li>\n<\/ul>\n<p>NMN model nudi jedna varijanta re\u0161enja ovih zadataka. Osnovni pristup kod njihovog re\u0161avanja je tra\u017eenje <b><i>jedinstva razli\u010ditosti<\/i><\/b> uz po\u0161tovanje utvr\u00ad\u0111e\u00adnih zakonitosti, \u0161to je podloga \u0161arenolikosti pojav\u00adnih oblika u Prirodi i mogu\u00ad\u0107\u00adnosti njihove reprodukcije u sli\u010dnim ulovima, sa jedne strane, i prila\u00adgo\u00addi\u00ad\u00advosti mogu\u0107im promenama uslova (evolucija), sa druge strane. Takav pristup trebao bi nas oslo\u00adboditi mnogih dilema i neutemeljenih obja\u0161njenja i stavova.<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=POTREBA%20I%20MOGU%C4%86NOST%20NOVOG%20PRISTUPA%20ANALIZI%20PRIRODE%20%28DEO%207%29.&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2627\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2627&amp;t=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+7%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2627&amp;title=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+7%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: 6.Da li Priroda obuh\u00advata samo ono \u0161to ozna\u00ad\u00ad\u010da\u00adva\u00admo kao vidlji\u00advi kosmos. Odgovor na ovo pitanje ve\u0107 zahteva uzimanje u obzir nekih stavova de\u00adfi\u00adni\u00adsa\u00adnih u prethodnim pita\u00adnji\u00adma, pa se mo\u017ee re\u0107i da su odgovori, kako se pi\u00adta\u00adnja razvijaju, sve vi\u0161e iznu\u0111eni stavovima iz pret\u00adhod\u00adnih pitanja. Ta uslov\u00adlje\u00adnost po\u00adsebno va\u017ei za pitanje 4. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3,38],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2627"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2627"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2627\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2630,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2627\/revisions\/2630"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}