{"id":2654,"date":"2013-04-21T10:36:01","date_gmt":"2013-04-21T10:36:01","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2654"},"modified":"2014-03-08T12:24:45","modified_gmt":"2014-03-08T12:24:45","slug":"potreba-i-mogucnost-novog-pristupa-analizi-prirode-deo-7-2","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2654","title":{"rendered":"POTREBA I MOGU\u0106NOST NOVOG PRISTUPA ANALIZI PRIRODE (DEO 8)"},"content":{"rendered":"<h4><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/vasiona1.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2656\" alt=\"vasiona\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/vasiona1.jpg\" width=\"292\" height=\"152\" \/><\/a>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107:<\/strong><\/h4>\n<h4>8. Da li Priroda prihvata singularnosti?<\/h4>\n<p>U savremenoj fizici i kosmologiji prisutni su singulariteti razli\u010dite vrste. U mnogim slu\u010dajevima oni predstavljaju jedan od kriterijuma za ocenu prihvatljivosti odre\u0111enih modela ne\u00adkih pojava i procesa u Prirodi. To je opravdano ali nije oprav\u00ad\u00addano da se taj kriterijum primenjuje selektivno.<\/p>\n<p><!--more-->U nekim slu\u010dajevima se nji\u00adme ospo\u00adrava ko\u00adrektnost nekog modela, da bi u drugom slu\u010daju bio pod\u00adloga nekoj teoriji. Jedan od osnovnih kriterijuma da bi teorija bila prihvatljiva je odsustvo kontradikcija u njenim stavovima. Ako se prihvati zaklju\u010dak o realnosti Prirode tada korek\u00adtni fizi\u010dki modeli po\u00adje\u00addinih pojava i procesa nemogu biti izvori singu\u00adlar\u00adnosti bilo koje vrste. Njihova po\u00adjava ukazuje na potrebu preispitivanja takvih mo\u00addela i nemo\u017ee se pravdati ne\u00adkim matemati\u010dkim \u00a0formalizmon. U mate\u00adma\u00adtici je on normalna pojava, ali sa\u00admo dok se radi o apstraktnim broje\u00advi\u00adma sa kojima matematika manipuli\u0161e uklju\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u010duju\u0107i i nulte i beskona\u010dne vrednosti. U fizici brojevi su uvek odraz mere neke fizi\u010dke ve\u00adli\u00ad\u00ad\u010dine koje ili ima ili nema. Ako je nema sa njom se nemo\u017ee ra\u010dunati i iz\u00advoditi neke ra\u010dunarske ope\u00adra\u00adcije i tu mate\u00admatika ne poma\u017ee.Obzirom na tre\u00adnutno stanje u igri su obe mogu\u0107nosti DA ili NE, pa ih treba analizirati.<\/p>\n<h5>8.1. prihvata se.<\/h5>\n<p>Prihvatanjem ovog stava omogu\u0107eno je uvo\u0111enje trenutnog nastanka i i\u0161\u010de\u00adza\u00advanja pojava, procesa, struktura, trans\u00adformacija razli\u010dite vrste i pojedinih ogra\u00adni\u010denja koji nemaju bilo kakvu fizi\u010dku podlogu. Njima se opravdava:<\/p>\n<ul>\n<li>Pojava ograni\u010denja pove\u0107a\u00advanja brzine kretanja preko vrednosti <i>c<\/i>.<\/li>\n<li>Procesi anihilacija \u010desitca i anti\u010destica.<\/li>\n<li>Razli\u010dite vrste trenutnih transforma\u00adcija.<\/li>\n<li>Beskona\u010dne vrednosti pojedinih fizi\u010dkih veli\u010dina i dr.<\/li>\n<li>Trenutni veliki prasak.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Rezul\u00adtat su pogre\u0161nih i ne\u00adpre\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adciznih fizi\u010dkih mo\u00adde\u00adla i njihove matema\u00adti\u010dke inter\u00adpre\u00adtacije. Ovajav pristup je posledica dobrim delom:<\/p>\n<ul>\n<li>Nepoznavanja realnih naturalnih procesa u pos\u00adma\u00adtranim slu\u010da\u00adje\u00advima i postavljanja njihovih fizi\u010dkih modela.<\/li>\n<li>Zanemarivanje realnosti subelementarnih veli\u010dina i kona\u010dnih vred\u00adnosti njihovih karakteristi\u010dnih veli\u010dina, kao \u0161to su njihove mase i dimenzije, bez obzira koliko bile male.<\/li>\n<li>Olakog prihvatanja mate\u00admati\u010dke logike u mode\u00adliranju nedovljno po\u00adzna\u00adtih naturalnih pojava i procesa.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Moralo bi se po\u0107i od jasnijeg sagledavanja naturalnih pojava i procesa, kao i\u00a0 logi\u010dnijeg nji\u00adho\u00advog modeliranja, prvo fizi\u010dkog a tek iza toga matema\u00adti\u010d\u00adkog. Matemati\u010dki modeli moraju prihvatiti realnost naturalnih pojava i procesa koje modeliraju.<\/p>\n<h5>8.2. ne prihvata se.<\/h5>\n<p>Ako se prihvati stav o karakteru Prirode i pro\u00adcesa u njoj tada je posto\u00adja\u00adnje sin\u00adgularnosti ne\u00adpri\u00adhvatljivo. Osno\u00advna ka\u00adrakteristika fizi\u010dkih pro\u00adcesa je njihovo traja\u00adnje, bez obzira koliko bilo kratko, i \u010dinjenica da u procesima u\u010destvuju ve\u00ad\u00ad\u00adli\u010dine kona\u010dnih vred\u00adnosti bilo koje vrste. Pitanje je samo razmera u ko\u00adji\u00adma se pro\u00adcesi posma\u00adtraju. Ovim stavom se opravdava:<\/p>\n<ul>\n<li>Postojanje po\u010detka i kraja svakog doga\u0111aja ili procesa bez obzira na njihovu vrstu i trajanje.<\/li>\n<li>Odre\u0111ene dimenzije svih po\u00adjavnih oblika od veli\u010dina os\u00adnovnih sup\u00adstanci do naj\u00adkrupnijih materijalnih struk\u00adtura.<\/li>\n<li>Kona\u010dne vrednosti svih veli\u010dina koje karakteri\u0161u osnovne sup\u00adstan\u00adce, a pogotovo njihove kombinacije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Singularnosti su rezultat na\u00ad\u0161eg pogre\u0161nog modeli\u00adranja realnosti Prirode i pro\u00adcesa i pojava u njoj. Svaka pojava ili proces, bili oni promena stanja, ob\u00adlika ili strukture, imaju svoje trajanje, uklju\u00ad\u010duju\u0107i i sve vrste\u00a0 transfor\u00admacija sa kojima savremena fizika ra\u00ad\u010duna. Kod svih njih je pri\u00adsutan uslov<\/p>\n<p>(4.2-1)<\/p>\n<p>u kojem je sa <i>X<\/i> ozna\u010dena bilo koja od prirodih veli\u010dina, a sa <i>y<\/i> bilo koja vremenska, prostorna ili neka druga koordinatna veli\u010dina. Kr\u00ad\u0161e\u00adnje ovog uslo\u00adva mogu\u0107e je samo u apstraktnoj mate\u00adma\u00adtici. Singu\u00adlar\u00adnost fi\u00adzika ne pri\u00ad\u00adhvata, bilo da se zasniva na teoriji rela\u00adtivnosti bilo na kvantnoj teoriji ili se posma\u00adtranje poku\u0161ava svesti na realne odnose.<\/p>\n<p>U obe varijante ovog pitanja potrebno je detaljnije preispitati sve slu\u00ad\u010dajeve u kojima se po\u00adjavljuju razli\u010dite varijante vremenskih, prostornih i dru\u00adgih singu\u00adlar\u00aditeta, jer neki od usovjenih stavova krije gre\u0161ku koja joj je uzrok.<\/p>\n<h4>9. da li u prirodi postoje, pored uo\u010denih poluaktivnih i aktivnih,\u00a0 jo\u0161 neki drugi pojavni oblici?<\/h4>\n<p>Na prvi pogled ovo pitanje se ne uklapa u na\u0161u predstavu o Prirodi formi\u00adranoj pre svega na osnovu informacija koje dobijamo preko na\u0161ih \u010dula ili pomo\u0107nih ure\u0111aja. Me\u0111utim, imaju\u0107i u vidu na\u0161a dosada\u0161nja iskustva, ne bi mogli biti si\u00adgurni da je ovakvo pitanje deplasirano. Mnoge pojave i pro\u00adcese uspeli smo uo\u00ad\u010diti zahvaljuju\u0107i razvoju novih aparata, na\u0161ih pomo\u0107\u00adnih \u010dula. Neizvesno je u ko\u00ad\u00adjem pravcu i kojim tempom \u0107e se odvijati na\u0161 unu\u00adtra\u0161nji i tehni\u010dko-tehno\u00adlo\u0161ki napre\u00addak i koje \u0107emo nove prirodne pojave i procese otkriti pri tome. Ova neiz\u00advesnost se jo\u0161 pove\u0107ava uvo\u0111e\u00adnjem u igru men\u00adtalne komponente kao jedne od osnovnih veli\u010dina subele\u00admen\u00adtarnih po\u00adja\u00adv\u00ad\u00adnih oblika. Njeno prou\u010da\u00advanje tek predstoji, kada se budemo ospo\u00adsobili za to. Prema NMN modelu nje\u00adno prisustvo u svim fizi\u00ad\u010dkim struk\u00adtu\u00adrama i pro\u00adce\u00adsima je neizbe\u017eno, kako kod pa\u00adsivnih, poluaktivnih tako i kod akti\u00advnih a posebno biolo\u0161kih pojavnih oblika. Da li ova sup\u00adstanca, zahvaljuju\u0107i svojim osobi\u00adnama, mo\u017ee formirati i neke sa\u00admo\u00adstalne strukture neo\u010deki\u00advanih oso\u00adbina nemo\u017ee se sa sigurno\u0161\u010du re\u0107i. Neke indicije, sve zna\u010dajnije i potkrepljenije odre\u0111enim ekesperimentalnim po\u00addaci\u00adma, za ovakvu mogu\u0107nosti postoje ali eks\u00adperi\u00admen\u00adtalna i nau\u010dno obra\u00ad\u0111e\u00adna baza podataka jo\u0161 uvek nije prisutna u na\u00adu\u010d\u00adnoj javnosti<a title=\"\" href=\"#_edn1\">[1]<\/a>. Ipak, ne bi trebalo biti kategori\u010dan u odbijanju takve mogu\u00ad\u0107nosti pou\u010deni lek\u00adcijama istorije u kojoj smo odbijali prihva\u00adtanje \u010ditavog niza naturalnih feno\u00ad\u00admena i postojanje nji\u00ad\u00adho\u00advih nosilaca, da bi kas\u00adnije takvi stavovi bili opovrgnuti. Bez obzira na ras\u00adkorak, koji se njenim uvo\u0111enjem pravi, u odnosu na stavove zvani\u010dne nau\u010dne javno\u00adsti, mislim da je uvo\u0111enje takve veli\u010dine neophodno i ona je prisutna ne samo u svim struk\u00adturama od sube\u00adle\u00ad\u00ad\u00admentarnog nivoa do materijalnih struktura u Ogra\u00adni\u00ad\u010denim prostorima ve\u0107 u kompletnom prostoru Kosmosa. Specifi\u010dnu ulo\u00adgu mentalna masa ima u formiranju i funkcionisanju biolo\u0161kih pojavnih obli\u00adka. Pored funkcija koje mentalne strukture imajuu formiranju svih struk\u00adtura na sva tri struk\u00adturna nivoa ima puno razloga da se ra\u010duna i sa po\u00adsebnim vidom nje\u00adnog delo\u00advanja a to je formi\u00adra\u00adnje struktura samo od meni\u00adona. Takve struk\u00adture ozna\u00ad\u00ad\u010dene su kao <i>svesmenske strukture<\/i> i one for\u00admiraju poseban sis\u00adtem u \u010di\u00adta\u00ad\u00advom Kosmosu. Sa tim sistemom se ra\u010duna kao realnim i veoma zna\u00ad\u010daj\u00adnim za Prirodu u celini i on u NMN modelu ima klju\u010dnu ulo\u00adgu u razvoju svih\u00a0 po\u00adjav\u00adnih oblika a posebno biolo\u0161\u00adkih. Osnovne funkcije ovog sis\u00adtema su:<\/p>\n<ul>\n<li>Sakupljanje, selekcija i obrada svih doga\u0111aja u Prirodi \u2013 <i>stvaranje kos\u00admi\u010dke baze podataka<\/i>.<\/li>\n<li>Optimizacija programa delovanja na osnovu sakupljenih i obra\u00ad\u0111enih informacija \u2013 <i>samoorganizaciono delovanje u procesu pro\u00adgra\u00admiranog pona\u0161anja Prirode<\/i>.<\/li>\n<li>Komunikacija sa mentalnom masom na osnovu teku\u0107e baze poda\u00adtaka i programa delovanja u stvaranju struktura svih pojavnih obli\u00adka u Pri\u00adrodi \u2013 <i>realizacija programa razvoja Prirode<\/i>.<\/li>\n<li>Komunikacja sa mentalnim strukturama biolo\u0161kih pojavnih oblika \u2013 <i>koordinacija funkcionisanja struktura biolo\u0161kih pojavnih oblika<\/i>.rodi &#8211; stvaranje\u00a0 ulogu u rozvoju svih \u017eivih pojavnih oblika.sistem u \u010ditavom Kosmosu. Sa tim sistemom ra\u010dunam kao<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Zajedno sa ostalim delom mentalne supstance predstavlja osnovni ener\u00ad\u00adgetski resurs Prirode.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ova komunikacija mo\u017ee biti neprekidna, kakva je kod bilo\u0161kih pojavnih oblika ili periodi\u010dna, \u0161to se de\u0161ava tokom prelaznih perioda cikli\u010dnih pro\u00admena u Ograni\u010denim prostorima ili kod pojedina\u010dnih voljnihi programira\u00adnih\u00a0 procesa.<\/p>\n<p>Za sada sa MET ra\u010dunam kao pojavama \u010dije uvo\u0111enje name\u0107e analiza po\u00adjava i procesa u Prirodi koje se nemo\u017ee objasniti samo posto\u00adje\u00ad\u0107im osnovnim fizi\u010dkim supstancama i zakonima njihovih interak\u00adcija, koje nisu rezultat delo\u00advanja samo \u010disto fizi\u010dkih veli\u010dina jer su i one uslovljene odre\u0111enim men\u00adtalnim uticajima. Ova knjiga posve\u0107ena je dobrim delom inkorporiranju ove novoime\u00adno\u00advane sup\u00adstance u sve strukture Prirode kakvu je danas do\u00ad\u017ei\u00advljavamo, \u0161to obu\u00adhvata njeno prisustvo i ulogu u formiranju i razvoju pa\u00adsiv\u00adnih, poluaktivnih i aktivnih a posebno bilo\u0161kih pojavnih obli\u00adka. Eventualno pro\u0161irivanje njenog prisustva i delo\u00advanja zahtevalo bi for\u00admi\u00ad\u00ad\u00adranje i nau\u010dnu obradu odgovaraju\u0107e pouzdane baze poda\u00adtaka, do koje jo\u0161 uvek nismo uspeli do\u0107i. U takvoj situaciji sam vi\u0161e sklon prihvatiti takvu mo\u00adgu\u0107nost nego je a priori odbiti. \u010cak i vi\u0161e od toga jer u poglavlju XX uvodim u igru svesmensku strukturu specifi\u010dnih karak\u00adteristika i ulo\u00adge u funk\u00adcionisanju bilo\u0161kih pojavnih oblika<a title=\"\" href=\"#_edn2\">[2]<\/a>.<\/p>\n<h4>10. da li je delovanje fizi\u010dkih masa dovoljno za sve \u0161to se u prirodi de\u0161ava?<\/h4>\n<p>Ve\u0107 u ta\u010dki 2.1 na\u010dinjena je pretpostavka o postojanju tri osnovne supstance u Prirodi i njihovoj \u010desti\u010dnoj strukturi, \u010dijim se interakcijama realizuje sve \u0161to se u Prirodi javlja i deluje. Ove interakcije ozna\u010dene su alternativno kao delo\u00adva\u00adnje masa ili nosioca sile. U oba slu\u010daja radi se o interak\u00adci\u00adjama fizi\u010dkih\u00a0 masa razli\u00ad\u010ditih kombinacija navedenih \u010destica. Formalno gledano odgovor na posta\u00advljeno pitanje bio bi potvrdan. Me\u0111itim, kada se ima u vidu:<\/p>\n<ul>\n<li>raznolikost evidentiranih pojavnih oblika u Prirodi,<\/li>\n<li>nemogu\u0107nost obja\u0161njenja njihovih karakteristika samo fizi\u010dkim zako\u00adnima,<\/li>\n<li>selelktivnost pojedinih procesa izme\u0111u razli\u010ditih struktura \u010dak i samo na fizi\u010dkom nivou,<\/li>\n<li>uzro\u010dno \u2013 posledi\u010dna povezanost doga\u0111aja u Prirodi bez njihove su\u00ad\u0161tin\u00adske nasumi\u010dnosti,<\/li>\n<\/ul>\n<p>neizbe\u017eno se name\u0107e zaklju\u010dak o neophodnosti uvo\u0111enja u igru barem jo\u0161 jedne veli\u010dine koja \u0107e raspolagati dodatnim specifi\u010dnim karakteristikama i na\u00ad\u010di\u00adnom delovanja. Ta neophodnost je sadr\u017eana ve\u0107 u napomeni datoj u vezi pre\u00adnosa pa\u017enje sa supstance na masu, \u0161to pred\u00adstavlja njeno aktiviranje. Sledi da je aktiviranje fizi\u010dkih demova proces \u010diji su programski nosioci mentalne struk\u00adture i da se delovanje fizi\u010dkih masa u su\u0161tini zasniva na odgovaraju\u0107em delo\u00advanju menionskog sistema pri\u00adsutnog u celom Kosmosu. Ova se neop\u00adhod\u00adnost vi\u0161estruko pove\u0107ava kada se uzmu u obzir biolo\u0161ki pojavni oblici, pose\u00adbno prisustvo hominida na pojedinim lokacijama u Ograni\u010denim pro\u00adsto\u00adrima. Osim toga, kada se imaju u vidu delovanja masa u stacio\u00adnar\u00adnim odnosima i impulsa kod dinami\u010dkih procesa, koje je povezano sa razli\u010ditim transfor\u00adma\u00adci\u00adjama ener\u00adgija u formiranim sistemima, ono mora biti programirano i uslovljno kako ne bi dolazilo do odgovaraju\u0107ih energetskih kolapsa sa dalekose\u017enim posledi\u00adca\u00adma. Ovi procesi bi se zavr\u0161avali mrtvilom Prirode karakteristi\u010dne po neprekid\u00adnim dinami\u010dkim procesima njenih struktura i komponenti od kojih su formi\u00adrani. Osnovna karkateristika NMN modela je upravo uvo\u0111enje te dodatne veli\u010dine \u010dije karakteristike treba da omogu\u0107e razvoj svih procesa sa krajnjim rezultatom u prisutnim pojavnim oblicima.<\/p>\n<div><\/div>\n<hr align=\"left\" size=\"1\" width=\"33%\" \/>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref1\">[1]<\/a> Me\u0111utim, kada se pogleda broj institucija koje se javno bave ovom nematerijalnom staranom Prirode (van svake sumnje je da ima i onih \u010dija delatnost nije javna),\u00a0 ova razervisanost\u00a0 i nije potrebna.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref2\">[2]<\/a> Svestan sam opasnosti koja preti takvom stavu od strane postoje\u0107eg nau\u010dnog establi\u00ad\u0161menta. Me\u0111utim, i bez toga, ova knjiga predstavlja dobrim delom moje suprot\u00adsta\u00advljanje mnogim njihovim stavovima pa se ne ustru\u010davam da stavim na diskusiju i jedan ovakav stav. Vreme \u0107e pokazati ispravnost suprotstavljenih stavova.<\/p>\n<\/div>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=POTREBA%20I%20MOGU%C4%86NOST%20NOVOG%20PRISTUPA%20ANALIZI%20PRIRODE%20%28DEO%208%29&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2654\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2654&amp;t=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+8%29\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2654&amp;title=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+8%29\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: 8. Da li Priroda prihvata singularnosti? U savremenoj fizici i kosmologiji prisutni su singulariteti razli\u010dite vrste. U mnogim slu\u010dajevima oni predstavljaju jedan od kriterijuma za ocenu prihvatljivosti odre\u0111enih modela ne\u00adkih pojava i procesa u Prirodi. To je opravdano ali nije oprav\u00ad\u00addano da se taj kriterijum primenjuje selektivno. Podelite \u010dlanak:<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2654"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2654"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2654\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2659,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2654\/revisions\/2659"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}