{"id":2713,"date":"2013-06-06T21:14:03","date_gmt":"2013-06-06T21:14:03","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2713"},"modified":"2015-08-22T13:31:38","modified_gmt":"2015-08-22T13:31:38","slug":"potreba-i-mogucnost-novog-pristupa-analizi-prirode-deo-9","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2713","title":{"rendered":"POTREBA I MOGU\u0106NOST NOVOG PRISTUPA ANALIZI PRIRODE (DEO 9)."},"content":{"rendered":"<h4 align=\"left\"><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/In-evolution.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-1955\" alt=\"In evolution\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/In-evolution.jpg\" width=\"236\" height=\"119\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/In-evolution.jpg 448w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/In-evolution-300x152.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 236px) 100vw, 236px\" \/><\/a>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107:<\/strong><\/h4>\n<h4 align=\"left\">11. Mesto i uloga biolo\u0161kih pojavnih oblika u Prirodi.<\/h4>\n<ol>\n<li>U proteklom periodu izu\u010davanje Prirode se de\u0161avalo odvojeno po vrs\u00adtama nje\u00adnog ispoljavanja kao nezavisnim procesima. Kako se ulazilo sve dublje u na\u00adtu\u00adrlane procese uo\u010davano je njihovo preplitanje, ili, bolje re\u010deno, sve je vi\u0161e su\u017ea\u00advan pro\u00adstor za razli\u010dite pojedina\u010dne pristupe spoznaji tih pojava i nagove\u00ad\u0161ta\u00adva\u00adno je njihovo zajedni\u010dko ishodi\u0161te<a title=\"\" href=\"#_edn1\">[i]<\/a>. <!--more-->Predlog definicije Pri\u00adro\u00adde, dat u ta\u010dci 4.1.2.2, ob\u00adje\u00addinjuje te pristupe \u010dime je obuhva\u0107ena i uloga homo sa\u00adpi\u00adensa, od\u00adnosno svih bio\u00adl\u0161kih pojavnih oblika, u de\u0161avanju i ispo\u00adljavanju Prirode. Oni pred\u00adstavljaju jed\u00adnu od tri karike u lancu koji \u010dine dinami\u010dki pro\u00adcesi u Pri\u00adrodi. Funkcionisanje Pri\u00adrode je mogu\u0107e samo dok su te tri ka\u00adrike spreg\u00adnute u jedan kona\u010dni zajed\u00adni\u010dki sistem koji omogu\u0107ava njihovu inte\u00adrak\u00adciju. U NMN mo\u00adde\u00adlu te tri ka\u00ad\u00adrike su supstance nazvane materijalna, elek\u00adtri\u010dna i mentalna. Svaka od njih ima strogo odre\u0111ene funkcije. Prema defi\u00adniciji Pri\u00adrodu \u010dine energetski pro\u00adcesi interakcija sve tri supstance. Pri tome ukupna masa svake od fizi\u010d\u00adkih sup\u00adstanci je kon\u00adstan\u00adtna u Prirodi, odnosno za njih vredi zakon odr\u017eanja mase. Za njih se mo\u017ee re\u0107i da su na subele\u00admen\u00adtarnom nivou pasi\u00advne komponente Pri\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adrode. Njihovu sposo\u00adb\u00adnost interagovanja i dina\u00ad\u00ad\u00admiku obe\u00adz\u00ad\u00adbe\u0111uju mentalni sis\u00adtem, koji svojim delo\u00advanjem programski ili voljno dovodi do energetskog pore\u00adme\u00ad\u0107aja prvo fizi\u00ad\u010dkih subelementrnih sis\u00ad\u00adtema a zatim i do sistema i po\u00adjav\u00adnih oblika koji se formiraju kroz te di\u00adna\u00admi\u010dke procese. Pri tome treba imati u vidu:<\/li>\n<\/ol>\n<ul>\n<li>Evolu\u00adciju Prirode tokom koje dolazi do porasta potrebe mentalnih ma\u00adsa obzirom na neprekidni rast men\u00ad\u00adtalnog nivoa nasta\u00adlih bio\u00adlo\u0161kih poja\u00advnih ob\u00adlika, \u0161to zahteva nove koli\u010dine me\u00adniona i pove\u00ad\u0107a\u00advanje kosmoskog\u00a0 men\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adtalnog po\u00adlja.<\/li>\n<li>Prema prvom preduslovu iz ta\u010dke 4.1.2.2 za pra\u0107enje i registrovanje svih doga\u0111anja u Prirodi raste potreba u mentalnoj masi kojoj je to jedna od funkciju, \u0161to zahteva neprekidno stvaranje novih meniona u celom Kos\u00admosu. Osobinu stva\u00adranja novih meniona imaju samo bio\u00adlo\u0161ki po\u00adjav\u00adni oblici. Taj pro\u00adces je neprekidan tokom njihove \u017eivotne dobi i te\u010de kroz odumiranje \u017eivih \u0107elija i njihove zamene novim, a na kraju posle smrti kroz raspad bio\u00adlo\u0161\u00adkih struktura ovih pojavnih oblika pri \u010demu se oslo\u00adba\u00ad\u0111aju mentalne struk\u00adtura anga\u00ad\u017eovane na njihovom formiranju i funkci\u00ado\u00adnisanju.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kada se posmatra sistemati\u010dnost i dalekose\u017enost delovanja Prirode na\u00adme\u0107e se zaklju\u010dak definisan u ta\u010dci 4.1.2.2 o potrebnosti homo sapiensa, odno\u00ads\u00adno bio\u00adlo\u0161kih pojavnih oblika Prirodi sa odre\u0111enim zadacima. Ti se zadaci si\u00adgur\u00adno ne nalaze u podru\u010dju fizi\u010dkih pojava i procesa jer, koliko se mo\u017ee za\u00adklju\u00ad\u00ad\u010diti, ti su procesi ili suvi\u0161e brzi i u mikrosekundnom podru\u010dju da bi \u010dovek mogao efi\u00adkasno u\u010destvovati u njima zbog svoje tromosti, ili su spori i dugotrajni da bi im svojim kratkim \u017eivotom mogao dati neki zna\u010dajan doprinos. Ostaje nefi\u00adzi\u010dka oblast (menionski subelementani sistem i LMF) gde bi \u010dovek mogao igrati ne\u00adku ulo\u00adgu u meri svojih mentalnih kapaciteta i mogu\u0107nosti, ali i procesa koji se u njemu neprekidno nesvesno odigravaju, a izvan su njegove kontrole ve\u0107 imaju neki \u201eprirodni\u201c podsvesni tok. Koje su te mogu\u0107\u00adnosti, kako po sadr\u00ad\u017eaju tako i po intenzitetu, to tek treba doku\u010diti \u0161to je, mo\u017eda, preduslov da\u00adljem napretku \u010dove\u00ad\u010danstva.<\/p>\n<p>U kojem segmentu delovanja Prirode bi mogla biti zna\u010dajna uloga biolo\u0161kih pojavnih oblika mo\u00ad\u00ad\u017eemo naga\u0111ati ali on sigurno nije centralna figura kojoj je sve podre\u00ad\u0111e\u00adno. Ta uloga je u okviru Prirode nekog uslu\u017enog karaktera, u \u0161ta duboko verujem.\u00a0 Da bi se odgovorilo na ovo pitanje potrebno je definisati op\u0161ti model delo\u00adva\u00adnja Prirode. Kod ovog delovanja se mogu uo\u010diti dve njegove os\u00adnov\u00adne kategorije:<\/p>\n<ul>\n<li>izvr\u0161no ili fizi\u010dko delovanje i<\/li>\n<li>programsko i\/ili voljno delovanje.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prva predstavlja mehani\u010dku interakciju sva tri subelementarna sistema pre\u00adko njihovih osnovnih subelementarnih struktura i svih struktura koje su od njih obra\u00ad\u00adzovane. Interakcije \u010destica razli\u010ditog sastava u okviru formiranih struk\u00adtura pasivnih, poluaktivnih i aktivnih pojavnih oblika imaju dinami\u010dki karakter \u010diji intenzitet zavisi od vanjskih i unutra\u0161njih energetskih odnosa. Masa fizi\u010dkih sub\u00ade\u00ad\u00ad\u00adle\u00admen\u00adtarnih \u010destica u svojim sistemima i na ni\u00advou Kos\u00admosa je konstantna i za njih va\u017ei zakon o odr\u017eanju mase. Masa an\u00adga\u00ad\u017eo\u00adva\u00adnih meni\u00adona u tim inte\u00adrak\u00adci\u00adja\u00adma zavisi od vrste tih interakcija i struktura koje se for\u00admi\u00adra\u00adju i pro\u00admen\u00adljiva je tokom vremena. Ove promene mogu bito kratko\u00adro\u010dne i\/ili dugoro\u010dne. Krat\u00adko\u00adro\u010dne interakcije su deo dina\u00admi\u010dkih procesa koji predstavljaju<\/p>\n<ul>\n<li>strukturne interakcije i<\/li>\n<li>transportne energetske procese.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sre\u0107u se na sva tri nivoa i predstavljaju formiranje, transformaciju, odr\u017ea\u00advanje i dekompoziciju fizi\u010dkih struktura u OP. One mogu biti s jed\u00adno\u00adkratnim ciljem ili cikli\u010dnog karaktera, ove poslednji pri\u00adsut\u00adne su u svim pojavnim oblicima, a po\u00adsebno kod biolo\u0161kih pojavnih obli\u00adka. Ta cikli\u010dnost je povezana sa progra\u00admi\u00adra\u00adnim njihovim trajanjem i sta\u00adnjem uslova okoline. Kroz ve\u0107i broj ciklusa dolazi do prilago\u0111avanja tih struk\u00adtura i njihovih osobina ako su promene us\u00adlova oko\u00adline imale trajniji karakter. Ova prilago\u0111avanja pred\u00adstavljaju konvergetntne procese u te\u017enji uspostavljanja novih ravnote\u017enih stanja pogo\u0111enih sistema. Jed\u00adnokratni cilj je uglavnom pri\u00adsu\u00adtan kod pasivnih i polu\u00adak\u00adtivnih pojav\u00adnih obli\u00adka, pre svega kod raznih tehnolo\u0161kih procesa ili kod uspo\u00adstavljenih krat\u00adkotrajnih ener\u00adgetskih uslova u strukturama ili oko\u00adlini. Oblik trans\u00adport\u00adnih pro\u00admena zavisi od nivoa na kojem se de\u0161avaju, karaktera ener\u00adgetskog stanja oko\u00adli\u00adne i same strukture i energetskog nivoa pore\u00adme\u0107aja. Na SSN, od\u00adnosno u subele\u00admen\u00adtarnom sis\u00adtemu, u pitanju su lokalna osci\u00adla\u00adtorna i\/ili cikli\u010dna kratanja koja se u vidu talasa prostiru prostorom. Na ostala dva nivoa sre\u0107u se cikli\u010dna i ne\u00adcik\u00adli\u010dna kre\u00adtanja od kojih cikli\u010dna ta\u00adko\u00ad\u00ad\u0111e pred\u00adsta\u00advljaju tala\u00adsne procese relativno ogra\u00adni\u00ad\u010denog dometa zbog izra\u00ad\u017eenih parazitnih inter\u00adakcionih procesa.<\/p>\n<p>Dugoro\u010dne promene sre\u0107emo u slu\u010dajevima pasivnih i poluaktivnih pojav\u00adnih ob\u00adlika kod kojih energetski poreme\u0107aji nisu dovoljni da naru\u0161e osno\u00advno ener\u00adgetsko stanje sistema. Mogu\u0107e su lokaliznovane promene koje ni\u00adsu zna\u00ad\u00ad\u00ad\u010dajne za posma\u00adtrani sistem u celini. One mogu obuhvatiti i pro\u00admene ve\u00ad\u0107ih delo\u00adva OP ali i kom\u00adpletne OP.<\/p>\n<p>Programsko i voljno delovanje vezano je za aktivnosti inicirane od stra\u00adne sis\u00ad\u00adtema meniona mimo njihovih standardnih aktivnosti u sklopu Prirode. Mo\u00adgu se razlikovati dva vida ovih delovanja:<\/p>\n<ul>\n<li>delovanje u slu\u010daju programiranih poreme\u0107aja na nekom od struk\u00adturnih nivoa, koji ometaju normalno funkcionisanje Prirode i \u010dije po\u00adsle\u00addice treba sanirati,<\/li>\n<li>voljnog delovanja, kao rezultat svesno izazvanih aktivnosti radi posti\u00adzanja odre\u0111enih efekata, od strane struktura sposobnih za mul\u00adti\u00ad\u00adla\u00adte\u00adralnu men\u00adtalnu komunikaciju .<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ovo delovanje predstavlja manipulaciju slobodnim menionima u okviru kori\u00ad\u0161\u0107enja energetskih resursa mentalnih sistema radi odgo\u00advaraju\u0107ih promena u fizi\u010dkim sistemima bez obzira na njihov struk\u00adturni nivo.<\/p>\n<p>Kod ovako postavljenog modela Prirode njene osnovne karakteristike slede iz daljeg teksta.<\/p>\n<ul>\n<li>Va\u017eenje zakona odr\u017eanja mase fizi\u010dkih sistema, kao i iz njega izve\u00adden za\u00adkon o odr\u017eanju potencijalne energije, karakteristika je stabil\u00adnih sis\u00adtema koji se i u slu\u010daju nekog energetskog poreme\u0107aja vra\u00ad\u0107aju u sta\u00adbilno stanje kroz odgovaraju\u0107i prelazni proces. Ovi siste\u00admi ne mogu bi\u00adti izvorni nosi\u00adoci nekog energetskog poreme\u0107aja, ve\u0107 samo posle\u00addi\u010dno po\u0161to se na delu sistema ve\u0107 pojavio neki ener\u00adget\u00adski poreme\u0107aj.<\/li>\n<li>Fizi\u010dki sistemi u su\u0161tini ne predstavljaju neke izvorno remete\u0107e kom\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adpo\u00adnenete Prirode, odnosno oni su uvek samo \u201epasivni\u201c ili \u201eup\u00adravljani\u201c u\u010des\u00adnici u mo\u00adgu\u00ad\u0107im dinami\u010dkim naturalnim proce\u00adsi\u00adma. Njihivo iner\u00adtno pona\u00ad\u0161anja je posledi\u010dnog karaktera i pred\u00adsta\u00advlja reak\u00adciju na iza\u00adzvane ili namet\u00adnute energetske\u00a0 poreme\u0107aje.<\/li>\n<li>Mentalni sistem sa svojim globalnim mentalnim poljem je jedini koji mo\u017ee biti inicijalni pokreta\u010d energetskih poreme\u0107aja i dina\u00admi\u010d\u00adkih pro\u00adcesa u Pri\u00adrodi. On deluje na svim struk\u00adtur\u00adnim nivoima. Mo\u00adgli bi ga us\u00adlov\u00adno oz\u00adna\u010diti kao \u201eaktivnog\u201c ili \u201epokreta\u010dkog\u201c u\u010des\u00adnika u natu\u00adralnim procesima.<\/li>\n<li>Ispoljavanje uticaja ovog sistema je najizra\u017eenije kod biolo\u0161kih pojav\u00adnih oblika, posebno homo sapiensa.<\/li>\n<li>Mentalni procesi u stabilnim fizi\u010dkim strukturama kod pasivnih i polu\u00adaktivnih po\u00adjavnih ob\u00adlika su tako\u0111e stabilni, sem kod njihovog formi\u00adranja i de\u00adkompozicije do \u010dega dolazi pod uticajem izme\u00adnje\u00adnih ener\u00adget\u00adskih us\u00adlova oko\u00adline. Jedi\u00adno se kod biolo\u0161kih pojavnih oblika nepre\u00adkid\u00adno de\u0161avaju di\u00adna\u00admi\u010dki procesi sa zna\u010dajnim uticajem nji\u00adho\u00advih men\u00adtalnih kom\u00adpo\u00adneniti. Oni su pokreta\u010d i no\u00adsilac funkcija bio\u00adlo\u0161\u00adkih po\u00adjav\u00adnih ob\u00adlika i speci\u00adfi\u010dnih mentalnih procesa u njima.<\/li>\n<li>Kod svih dinami\u010dkih procesa prisutna su odre\u0111ena parazitna delo\u00advanja koja se mogu ozna\u010diti kao gubici \u010dija delimi\u010dna kompenzacija je neop\u00adhod\u00adna ukoliko se nastao proces \u017eeli odr\u017eavati. To je opet mogu\u0107e sa\u00admo preko sistema meniona, \u0161to i za njega predstavlja odre\u0111ene gubitke koji se mo\u00adraju nadoknaditi.<\/li>\n<li>Nadoknada pada ukupnog nivoa kineti\u010dke energije mogu\u0107e je dodatnim anga\u00ad\u017eo\u00adva\u00adnjem aktiviranih pasmena i u usponskom delu MET. Pad ener\u00adget\u00adskog nivoa MET u OP predstavlja okida\u010d za rea\u00adgo\u00advanje sves\u00admen\u00adskog sis\u00adtema u smislu pokretanja procesa karakte\u00adristi\u010dnih za pre\u00adlazni period sa dekompozicijom materijalnih struktura i formiranjem crnih rupa.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ako se vratimo na po\u010detak i pogledamo definiciju Prirode sledi da bi za njeno trajanje bilo neophodno obnavljanje i pove\u0107anje njenog mentalnog sis\u00adtema. Po\u00ad\u00adstavlja se samo pitanje kako to u\u010diniti ili kako to Priroda os\u00adtva\u00adruje. Sa gle\u00addi\u0161ta zastupljenosti mentalnih procesa u kompletnoj Pri\u00adrodi sle\u00addi da su oni re\u00adla\u00adtivno najzastupljeniji u biolo\u0161kim pojavnim obli\u00adcima. Ob\u00adzi\u00ad\u00adrom na u\u010destalost cikli\u010dnih procesa u njima, \u010dije trajanje je u \u0161irokom rasponu od jednog dana do preko hiljadu godina (ra\u010dunaju\u0107i i sa biljkama kao bio\u00adlo\u0161\u00adkim pojavnim obli\u00adcima), mo\u017ee se logi\u010dnim rasu\u0111i\u00advanjem do\u0107i do hipoteze da biolo\u0161ki pojavni oblici u\u010destvuju na neki na\u010din u tom obnavljanju. Ova hipoteza bi mogla pred\u00adstavljati pome\u00adnutu potrebu Prirode za \u201euslu\u00adgama\u201c biolo\u0161kih poja\u00advnih oblika. Na mo\u00adgu\u00ad\u0107u realnost ove hipoteze upu\u00ad\u0107uje i podatak sa kojim se manipuli\u0161e, a pre\u00adma kojem se za oko pola godi\u00adne pro\u00admeni ve\u0107ina \u0107elija u \u010dove\u010dijem telu. One\u00a0 pri tome odnose sa sobom i deo pri\u00adpadaju\u0107e im mentalne mase, koja se osloba\u0111a ras\u00adpa\u00addom njene or\u00adgan\u00ad\u00adske strukture.<\/p>\n<h5>proces stvaranja meniona<\/h5>\n<p>Kao potvrdu poslednje hipoteze hajde da posmatramo jednog \u010doveka prose\u010dne te\u017eine 70 [kg] i stvorimo jednu upro\u0161tenu hipoteti\u010dnu sliku njegove strukture. Pri tome prihvatimo hipotezu o ob\u00adnavljanju \u010delija na\u0161eg tela koja deluje logi\u010dno. Prisetimo se sam zarastanja rana, perutanja, rast kose i noktiju i drugih prisutnih odbacivanja ili zamene postoje\u0107ih \u010delija! Pret\u00adpostavimo da mu je struk\u00adtura sastavljena prete\u017eno od molekula vode (u svim procenama se ra\u010duna sa tim podatkom) sa atomskom te\u017ei\u00adnom oko 10 \u0161to zna\u010di da bi se u telu \u010doveka nalazilo pribli\u017eno 7 molova vode ili oko 4,215\u221910<sup>24 <\/sup>njenih molekula. Neka jedna \u0107elija sadr\u017ei u proseku 100 molekula i neka tokom tih pola godine koli\u00ad\u010dina odu\u00admrlih \u0107elija iznosi samo 10% te\u017eine to bi zna\u010dilo da u jednoj se\u00adkun\u00addi telo napusit 2,71\u221910<sup>15<\/sup> \u0107elija<a title=\"\" href=\"#_edn2\">[ii]<\/a>. Poznato je da na primer virusu izazivaju zna\u010dajne poreme\u0107aje u funkcionisanju \u010doveka kada napadnu mnogo manji broj \u0107elija pa se postavlja pitanje: <b>\u201e<i>Kako \u010dovek bez problema podnosi kontinualni gu\u00adbi\u00adtak znatno ve\u0107eg broja \u0107elija u jednoj sekundi i nastavlja da funk\u00adcioni\u0161e kao da se ni\u0161ta nije desilo<\/i>?\u201c.<\/b> Name\u0107e se kao logi\u010dan zaklju\u00ad\u010duje da organizam mora ne\u00adpre\u00adkid\u00adno pri\u00ad\u00adpremati kompletnu za\u00admenu \u0107eli\u00adja\u00adma koje odumiru. Taj proces je ne\u00adprekidan i smenjuju se \u0107e\u00adlije sa kom\u00adpletnim supstantnim sastavom i pro\u00adgra\u00admom delo\u00advanja koji uklju\u010duje i men\u00adtalnu kom\u00adpo\u00adnentu jer bi u protivnom rad organizma bio ugro\u017een. Komplet\u00adnost pri\u00adprem\u00adljenih novih \u0107elija mora biti obezbe\u0111ena da bi ta zamena u svakoj se\u00adkundi tekla bez posledica<a title=\"\" href=\"#_edn3\">[iii]<\/a>. Odba\u010dene \u0107elije se po napu\u0161tanju tela raspadaju na svoje kom\u00adponente od kojih se men\u00adtalna pri\u00addru\u00ad\u017euje ne\u00adkom od mental\u00adnih sistema, najve\u00adrovatnije pasmenskom<a title=\"\" href=\"#_edn4\">[iv]<\/a>. Ovaj proces je jo\u0161 uo\u010dljiviji kod biljnih vresta kod kojih se ova odbacivanja de\u0161avaju vezano za godi\u0161nja doba kada odbacuju zna\u010dajan deo svoje aktivne mase.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dak se name\u0107e sam po sebi: biolo\u0161ke strukture moraju biti pro\u00adiz\u00advo\u0111a\u010di me\u00adniona u sklopu novih \u0107elija da bi sve funkcionisalo bez problema, jer \u010dinje\u00adnica je da funkcioni\u0161e. Ovako postavljen problem opravdava pret\u00adpo\u00adstavku o potrebi Prirode za biolo\u0161kim strukturama \u0161to je motiv na\u0161eg \u201euzgajanja\u201c od stra\u00adne Priorde. Kakve bi sve posledice imao ovakav pristup posmatranja od\u00adnosa Prirode i biolo\u0161kih poja\u00advnih oblika, posebno homo sapiensa, tek bi trebali obja\u00adsniti sami sebi, ali je veoma izvesno da bi na kraju morali zna\u010dajno pro\u00admeniti na\u0161e pona\u0161anje prema Prirodi ukoliko \u017eelimo izbe\u0107i sukobe sa njom i obezbediti neophodne egzisten\u00adcijalne uslove generacijama koje dolaze<a title=\"\" href=\"#_edn5\">[v]<\/a>. Pri\u00adroda u svemu tome ima rezervna re\u0161enja i mogu\u0107nost nekih korekcija, \u0161to se ne bi moglo re\u0107i za generacije bio\u00adlo\u0161kih pojavnih oblika i homo sapiensa pose\u00adb\u00adno. Kakve su te korekcione mere dovoljno je pogledati stampedo bizona kada se iza\u0111e iz okvira usagla\u0161enog pona\u0161anja u Prirodi, ali to je izvan ove teme mada o tome treba voditi ra\u010duna.<\/p>\n<p>Razvijaju\u0107i ovu tezu dalje name\u0107e se kao logi\u010dan zaklju\u010dak da bi iz\u00adme\u0111u odba\u010denih mentalnih struktura morale postojati odre\u0111ene kvalitativne i funk\u00adcionalne razlike, zavisno o kojoj vrsti biolo\u0161kih pojavnih oblika se radi. Mo\u00ad\u017ee se o\u010dekivati da je tada razli\u010dita i njihova funkcija u okviru postoje\u0107ih men\u00ad\u00ad\u00adtalnih sis\u00adtema, ili, \u0161to je tako\u0111e verovatno, da se oni postepeno prilago\u00ad\u0111a\u00advaju sve slo\u00ad\u017ee\u00adnijim funkcijama. Pri tome se verovatno ne radi o pojedina\u010dnim menionima ve\u0107 o od\u00adgo\u00adva\u00adra\u00adju\u00ad\u0107im mentalnim strukturama. Nije isklju\u010deno da je\u00addan deo mentalnih strukture iz pojedinih biolo\u0161kih pojavnih oblika bi\u00advaju vi\u0161e\u00adkratno kori\u0161tene i da u me\u0111uvre\u00admenu dolazi do odre\u0111enih promena u progra\u00admima njihovog delovanja, \u0161to bi predstavljalo deo procesa evolucije pojedinih vrsta biolo\u0161kih pojavnih oblika.<\/p>\n<p>Bilo bi interesantno ovo razmi\u0161ljanje povezati sa stavom o razvoju sve\u00adsti i evoluciji Prirode, sa jedne strane, i formiranoj sve bogatijoj bazi poda\u00adtaka i samoorganizacionih programa na nivou mentalnih sistema, sa druge strane. Ovo posebno va\u017ei za deo mentalnih struktura anga\u017eovanih u organizmima homo sa\u00adpiensa. Tu je posebno zna\u010dajno pitanje svesti. Svest se ne u\u010di, ona se sti\u010de \u017eiv\u00adljenjem u razli\u010ditim uslovima uz neki po\u010detni nivo svesti i sposobnosti ana\u00adliti\u010dkog posmatranja okru\u017eenja u kojem pojedinci ostvaruju svoj deo postojanja. Povezuju\u0107i ovu mogu\u0107nost sa mogu\u0107nosti vi\u0161estrukog kori\u0161\u0107enja pojedina\u010dnih ili grupe mentalnih struktura sledi da svaki njihov boravak u fizi\u010dkom okru\u017eenju predstavlja za njih deo obuke koja \u0107e omogu\u0107iti evoluciju Prirode ka vi\u0161em eti\u010d\u00adkom nivou. Tako gledano svaki od nas predstavlja deo \u201ementalnog Univerziteta za o\u010diglednu nastavu\u201c odre\u0111enim mentalnim strukturama. <i>Nije li pitanje talenata pojedinaca vezano za ovaj proces obuke?<\/i><\/p>\n<p>Da bi se ova hipoteza uzela u razmatranje morala bi biti podr\u017eana nizom ana\u00adliza raspolo\u017eive baze podataka o obavljenim ekesperimentalnim i teo\u00adrij\u00adskim istra\u017ei\u00advanjima poznatih naturalnih pojava i procesa, kao i novih \u010diji bi pro\u00adgra\u00admi tek bili razra\u0111eni uz uzimanje u obzir i nefizi\u010dku stranu Prirode. Istovremeno bi morala biti ugra\u0111ena u novi model Pri\u00adro\u00adde i upo\u00adtrebljena za obja\u0161njavanje niza postoje\u0107ih naturalno, pa \u010daki i fizi\u00adkalno neu\u00adteme\u00adljenih stavova i nekih novih vezanih za pojave i procese koji jo\u0161 uvek ne\u00admaju odgovaraju\u0107e obja\u0161njenje. Poseban zadatak novog modela bio bi obu\u00adhvatanje bi\u00ado\u00adlo\u0161kih pojavnih oblika op\u00ad\u0161tim zakonima \u0161to do sada nije bio slu\u00ad\u010daj. Ova knjiga predstavlja poku\u0161aj stva\u00adranja podr\u0161ke modelu koji je pro\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adi\u00ad\u00adza\u0161ao iz takve analize bez obzira \u0161to \u0107e, ve\u00adro\u00advatno, morati pre\u00adtr\u00adpeti odre\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u0111ene iz\u00ad\u00adme\u00ad\u00ad\u00ad\u00adne i dopune. Pola\u00adzi\u00ad\u0161te kod stvaranja ovog modela bile bi hipo\u00ad\u00ad\u00adteze po\u00adsta\u00advljene na osnovu odgovora na postavljena pitanja, koja bi se tokom rada do\u00adpunjavala do\u00addat\u00adnim stavovima, druga\u010dijeg tuma\u010denja nekih raspolo\u00ad\u017ei\u00advih poda\u00adtaka i obi\u010dnog ali logi\u010dnog pos\u00admatranja Prirode oko nas i u nama, sa svim po\u00adja\u00advama i pro\u00adce\u00adsima koji se u njoj de\u0161avaju, a dostupni su na\u0161im \u010dulima ili ko\u00adri\u0161tenim instru\u00admentima.<\/p>\n<div><br clear=\"all\" \/><\/p>\n<hr align=\"left\" size=\"1\" width=\"33%\" \/>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref1\">[i]<\/a> Ovaj proces me podse\u0107a na proces razvoja religija. U po\u010detku je svakoj nepoznatoj pojavi pridodavan jedan Bog koji je upravljao njome, da bi se na kraju sve svelo na jednog Boga, odnosno Sveto trojstvo kod hri\u0161\u0107ana. Bez ikakve \u017eelje da to smatram jed\u00adnim od dokaza, navodim tu koincidenciju sa osnovnim sup\u00adstan\u00adcama u NMN modelu (mada bi se mogla tra\u017eiti neka formalna obrnuta analogija).<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref2\">[ii]<\/a> Nije bitno ako je u\u010dinjena gre\u0161ka \u010dak i nekoliko redova veli\u010dine jer je ostatak uvek izuzetno visok.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref3\">[iii]<\/a> Mo\u017eda podatak o navedenom obnavljanju \u0107elija i nije ta\u010dan, ali ostaje da je taj pro\u00adces prisutan u nekoj manjoj meri (u primeru je svega 10%). Podatak je i pored toga im\u00adpre\u00ad\u00adsi\u00advan za broj \u0107elija koje odumiru i koje moraju biti bez ka\u0161njenja zamenjene novim (mo\u017e\u00adda bi pogodan termin bio da se smena vr\u0161i istiskivanjem starih od strane novih \u0107elija).<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref4\">[iv]<\/a> Interesantno je da kada Tesla govori o jedinstvenom jezgru posebnih karakteristika u Kosmosu pretpostavlja njegovo stalno pove\u0107avanje.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ednref5\">[v]<\/a> Op\u0161irnije o ovom pitanju vidi u poglavlju 20.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=POTREBA%20I%20MOGU%C4%86NOST%20NOVOG%20PRISTUPA%20ANALIZI%20PRIRODE%20%28DEO%209%29.&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2713\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2713&amp;t=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+9%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2713&amp;title=POTREBA+I+MOGU%C4%86NOST+NOVOG+PRISTUPA+ANALIZI+PRIRODE+%28DEO+9%29.\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: 11. Mesto i uloga biolo\u0161kih pojavnih oblika u Prirodi. U proteklom periodu izu\u010davanje Prirode se de\u0161avalo odvojeno po vrs\u00adtama nje\u00adnog ispoljavanja kao nezavisnim procesima. Kako se ulazilo sve dublje u na\u00adtu\u00adrlane procese uo\u010davano je njihovo preplitanje, ili, bolje re\u010deno, sve je vi\u0161e su\u017ea\u00advan pro\u00adstor za razli\u010dite pojedina\u010dne pristupe spoznaji tih pojava [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2713"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2713"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2713\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2715,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2713\/revisions\/2715"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}