{"id":2913,"date":"2013-11-12T22:28:53","date_gmt":"2013-11-12T22:28:53","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2913"},"modified":"2015-08-22T13:29:25","modified_gmt":"2015-08-22T13:29:25","slug":"2913","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=2913","title":{"rendered":"ANALIZA POJMA VREME SA POZICIJA NMN MODELA"},"content":{"rendered":"<p><b><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/vreme.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2318\" alt=\"vreme\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/vreme.jpg\" width=\"184\" height=\"184\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/vreme.jpg 225w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/vreme-150x150.jpg 150w\" sizes=\"(max-width: 184px) 100vw, 184px\" \/><\/a>Prof. dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107:<\/b> Vreme je nezaobilazna pojava po\u010dev\u0161i od na\u0161eg svakodnevnog \u017eivota pa do istra\u017eivanja fizike \u010des\u00adtica visoke energije i Kosmi\u010dkih istra\u017eivanja, uklju\u010duju\u0107i sve strukturne nivoe i supstancione strukture na njima. Bilo je razli\u010ditih poku\u0161aja njegovog definisanja koji su se kretali od stavljanja vremena na pijedestal vrhunske osnovne prirodne veli\u010dine iz koje se izvode sva njena ispoljavanja kroz razli\u010dite procese, pojave i pojavne oblike, pa do minimiziranja njegove uloge u Prirodi. Rezultat je da mi danas jo\u0161 uvek nemamo prirodno zasnovani pojam vremena i njegove uloge u svim aspektima ispoljavanja Prirode.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Takvo stanje je logi\u010dna posledica nivoa na\u0161ih sagledavanja prvo odnosa najosnovnijih njenih strukturnih komponenti, a zatim i svih procesa i pojavnih oblika na svim strukturnim nivoima. Dok se ne postigne neophodan nivo na\u0161eg poznavanja Prirode i njene slo\u017eenosti mi \u0107emo od slu\u010daja do slu\u00ad\u010da\u00adja menjati zna\u010denje pojma vremena i njegove uloge u kompleksu doga\u0111anja \u0161irom Kosmosa. Te pro\u00admene su odraz nedovoljnog poznavanja Prirode i njenih zakona, a oni su jedinstveni i nepromenljivi. Oni neprekidno deluju i ne \u010dekaju na nas da ih shvatimo, zbog \u010dega bivamo zate\u010deni odre\u0111enim pri\u00adrodnim doga\u0111ajima, koje svrstavamo u stohastiku, a oni su u ve\u0107ini slu\u010dajeva rezultat programiranih aktivnosti Prirode.<\/p>\n<p>Sa problemom vremena bio sam suo\u010den tokom poku\u0161aja formiranja koherentnijeg modela Prirode nazvanog NMN model. Do odgovaraju\u0107eg re\u0161enja uspeo sam do\u0107i tek po\u0161to sam kra\u0107om deduktivnom analizom definisao po meni bitne osnovne karakteristike Prirode i na osnovu njih \u00a0postavio tra\u017eeni mo\u00addel na osnovnom subelementarnom strukturnom nivou. Oslanjaju\u0107i se na te uspostavljene stavove de\u00adfi\u00adnicija vremena nametnula se kao logi\u010dna posledica, a ona je primenljiva i na ostalim strukurnim ni\u00advo\u00adima. Primenljivost ove definicije u realnim uslovima predstavljala bi barem delimi\u010dnu potvrdu ko\u00adrektnosti samog NMN modela zbog njihove uzro\u010dno-posledi\u010dne povezanosti. U ovom radu prikazana je odgovaraju\u0107a definicija vremena i po\u00adstupak njenog odre\u0111ivanja pri tome se kao osnova mo\u017ee koristiti (L.1) i serija \u010dlanaka u KPV. Neizbe\u017eno je da se ona pove\u017ee sa pojmom, definicijom i ulogom prostora po\u0161to na sli\u010dan na\u010din u\u010destvuju u na\u0161em opisu prirodnih pojava i procesa.<\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>polazne postavke<\/h3>\n<p>Pored karakteristika NMN modela, navedenih u (L.1) treba imati u vidu i slede\u0107e osnovne stavove ovog modela koji predstavljaju nesupstanc\u010dne veli\u010dine bitne za razumevanje pojava u Prirodi na svim njenim strukturnim nivoima:<\/p>\n<ul>\n<li>doga\u0111anja.<\/li>\n<li>prostor i<\/li>\n<li>vreme.<\/li>\n<\/ul>\n<p><b><i>Doga\u0111enje<\/i><\/b> u ovom kontekstu obuhvata sve doga\u0111aje ili procesi koji se neprekidno de\u0161avaju u Prirodi \u0161irom Kosmosa, posebno skoncentrisani u njegovim Ograni\u010denim prostorima (OP). Posebna karak\u00adte\u00adristika ovih procesa je njihova uzor\u010dno-posledi\u010dna povezanost, \u0161to pretpostavlja da slede jedni druge i da se istovremeno de\u0161avaju \u0161irom Kosmosa. Pri tome neprekidno deluju sa okolnim struk\u00adtu\u00adrama, za\u00adhvaljuju\u0107i sposobnosti me\u0111usobnog uticaja koji se, u principu, prostire na kompletan Kosmos, a u proceni efekata njihovog delovanja uslovno do neke granice respektabilnosti, \u0161to zavisi od oset\u00adlji\u00advosti pojedinih struktura koje prate te uticaje i njihove promene. Osnovu toka tih pro\u00adcesa predstavljaju njihove mase i ka\u00adrak\u00adteristike njihovih energetskih stanja i me\u0111usobni polo\u017eaj u skladu sa zakonima o delovanju masa i impulsa.<\/p>\n<p>Kod pra\u0107enja i analize ovih procesa mora se imati u vidu stav da se u Prirodi ne de\u0161avaju na\u00adgli trenutini skokovi ve\u0107 da je svaka promena nekog energetskog stanja, koja odre\u0111uje karakter svakog procesa, postepena i ne predstavlja neku sungularnu vrednost.<\/p>\n<p>Drugi dodatni stav u ovim analizama odnosi se na klju\u010dnu ulogu mentalnih sistema koja se mo\u017ee razli\u010dito ispoljavati od slu\u010daja do slu\u010daja, a kod ove analize obuhvata:<\/p>\n<ol>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 1.\u00a0\u00a0 Unose odgovaraju\u0107i energetski podsticaj odgovaraju\u0107em pona\u0161anju fizi\u010dkih subelementasrnih \u010destica i njihovih struktura, a prilikom njihovog strukturnog objedinjavanja u procesu formi\u00adra\u00adnja slo\u017eenijih struktura programiranih karakteristika.<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 2.\u00a0\u00a0 Njihove strukture, nazvane vorkmeni, ulaze u ove interaktivne procese sa odre\u0111enim nivoom potencijalne energije i programima delovanja koji zavise kako od veli\u010dine i karakteristika slo\u00ad\u017eenije strukture koja se pri tome formira, ili, ako je ve\u0107 formirana, menjaju njene karakteristike; ta\u00adko i od uslova i karakteristika lokaliteta u kojem se procesi de\u0161avaju. Ovo pripajanje pred\u00adstavlja poreme\u0107aj zate\u010denog energetskog stanja \u010destice ili strukture sa prate\u0107im prelaznim pro\u00adcesom koji karakteri\u0161u promena karaktera kretanja ili oblika posmatrane strukture, odnosno odvijanja procesa transformacije potencijalna \u2194 kineti\u010dka energija.<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 3.\u00a0\u00a0 Svaki program delovanja objedinjuje i postupak prilago\u0111avanja mogu\u0107im energetskim pro\u00adme\u00adnama u okolini, \u0161to se odra\u017eava na dalje pona\u0161anje \u010destica ili struktura \u010dije su ovo komponente. Pri tome treba imati u vidu sa svaka \u010destica, u posmatranoj strukturi do subelementarnog nivoa, ima odre\u0111eni specifi\u010dni oblik kretanja, odgovaraju\u0107i njihov nivo unutra\u0161njih i spoljnih ener\u00adgetskih odnosa, koji se manifestuju karakterom gornje transformacije energija.<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 4.\u00a0\u00a0 Programi delovanja u uslovima poreme\u0107enih unutra\u0161njih i spoljnih energetskih odnosa poje\u00addina\u010dnih struktura na svim strukturnim nivoima su tipi\u010dni za njih, pa su i promene njihovih po\u00adjavnih oblika uniformne.<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 5.\u00a0\u00a0 Procesi reagovanja na promene energetskih odnosa su pod kontrolom mentalnih sistema pa, zavisno od tog odnosa, mo\u017ee biti autonoman ili potpomognut dodatnim vorkmenskim struk\u00adturama kada ti odnonosi iza\u0111u iz programiranih okvira. Ova intervencija dodatnih vorkmenskih struktura je prisutnija kod slo\u017eenijih pojavnih oblika, posebno biolo\u0161kih.<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 6.\u00a0\u00a0 Preduslov za ovakvo pona\u0161anje pojavnih oblika i njihovih komponenti je neprekidno pra\u0107enje energetskih odnosa na pojedinim lokalitetima svih strukturnih nivoa uklju\u010duju\u0107i odnose od sub\u00adelementarnih komponenti do me\u0111uplanetarnih odnosa u okviru OP Kosmosa, koji imaju cik\u00adli\u00ad\u010dni karakter svojstven tim sistemima i podsistemima. Iz pore\u0111enja tih odnosa sa pripadaju\u0107im programima njihovog delovanja sledi eventualna intervencija ukoliko su iza\u0161li iz planiranih okvira.<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 7.\u00a0\u00a0 Svi ovi odnosi i prate\u0107i procesi predstavljaju doga\u0111anja \u0161irom OP i Kosmosa u celini u kao takvi se registruju formiraju\u0107i \u0161iroku kosmi\u010dku bazu podataka, koja predstavlja podlogu samo\u00adorganizuju\u0107eg delovanja mentalnog sistema pra\u0107enog evolutivnim procesima u okvirima po\u00adje\u00addina\u010dnih OP. Za nju se mo\u017ee re\u0107i da je i istorija svih doga\u0111anja u Prirodi. Pristup ovoj bazi podataka, uz odgovaraju\u0107i nivo razvoja i svesti, mogao bi omogu\u0107iti \u010dak i vizuelizaciju nekih proteklih doga\u0111aja.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Ovakvi mentalni sistemi i njihovi podsistemi navedenih karakteristika kao i njihove interakcije sa fizi\u010dkim subelementarnim sistemima predstavljaju podlogu svim pojavama, procesima i pojavnim ob\u00adlicima prisutnim u Kosmosu i njegovim OP. Promene tih doga\u0111anja rezultat su izmenjenih energetskih odnosa na pojednim lokacijama, koje su pod nadzorom odgovaraju\u0107ih men\u00adtalnih sistema i struktura sa mogu\u0107nostima promtnog delovanja u slu\u010daju da neki doga\u0111aj iza\u0111e iz programiranih okvira. Upravo ova mogu\u0107nost odstupanja vrednosti karakteristi\u010dnih veli\u010dina u\u010desnika na posmatranom lokalitetu pred\u00adstavlja okida\u010d za eventualno anga\u017eovanje novih dodatnih vorkmenskih struktura, \u010dime se procesi na posmatranoj lokaciji vra\u0107aju u programirane okvire. Po\u0161to se radi o di\u00adna\u00admi\u010dkim procesima, koji\u00a0 imaju i stacionarnu i dinami\u010dku komponentu, energetski odnosi na posmatranoj lokaciji uspostavljaju se na osnovu zakona o delovanju masa i impulsa (masenih i elek\u00adtri\u010dnih). Prvi od njih vezan je za geo\u00admetrijski odnos aktera u posmatranom procesu, a drugi za meru pro\u00admene brzine komponenti pos\u00adma\u00adtranog sistema. Mentalni sistemi prate efekte ovih delovanja, \u0161to nije problem po\u0161to su ih i inicirali, pa na os\u00adnovu njih reaguju ili ne.<\/p>\n<p><b><i>Prostor<\/i><\/b> mo\u017eemo ozna\u010diti kao jednu od karakeristi\u010dnih veli\u010dina Kosmosa \u010dijih dimenzija nismo svesni pa ih uslovno mo\u017eemo smatrati neograni\u010deni. Polo\u017eaj pojedina\u010dnih lokaliteta u Kosmosu mo\u00ad\u017eemo pratiti usvajanjem proizvoljno odabrane referentne ta\u010dke u prostoru, \u010diji je polo\u017eaj definisan upo\u00adtrebom jednog od postoje\u0107ih koordinatnih sistema. Koriste\u0107i se relativnim polo\u017eajem posmatranih ta\u010daka u Kosmosu, OP ili nekom drugom lokalitetu, u mogu\u0107nosti smo da odre\u00addi\u00admo uzajamni polo\u017eaj ta\u010daka ili objekata \u010dije pona\u0161anje \u017eelimo pratiti, bilo da se radi o stacionarnim bilo o dinami\u010dkim pro\u00adcesima u kojima u\u010destvuju. Pojava zakrivljenosti prostora pod razli\u010ditim uti\u00adca\u00adjima, koji mogu biti i pro\u00admeljivi, ne uklapa se u koncepciju i stavove NMN modela pa se sa njom ne ra\u010duna u analizi doga\u00ad\u0111anja \u0161irom Kosmosa i njegovih OP. Osnovno je da je polo\u017eaj i njegove promene pojedinih objekata u prostoru odrediv, ali ipak uslovljen na\u0161im mogu\u0107\u0161nostim sposobnostima za to odre\u0111ivanje, pogotovo ako se radi o objektima udaljenim od nas kao njihovog posmatra\u010da.<\/p>\n<p>Obzirom na uvodnu napomenu <b><i>vreme<\/i><\/b> kao prirodnu veli\u010dinu je te\u017ee definisati i ta definicija zavisi od kori\u0161tenog modela Prirore, a pogotovo ako se takvi poku\u0161aji \u010dine bez jesno definisanog njenog modela, mada ima i takvih poku\u0161aja. U daljem tekstu dat je poku\u0161aj njegovog definisanja imaju\u0107i u vidu gore navedene i u (L.1) pomenute postavke NMN modela.<\/p>\n<h3><\/h3>\n<h3>pojam vremena<\/h3>\n<p>Ovako postavljen osnovni deo modela Prirode karakteri\u0161e uslovno-posledi\u010dna povezanost svih doga\u0111anja u okviru OP, a delimi\u010dno i na nivou Kosmosa. Kod analize ove po\u00adve\u00adza\u00adnosti treba odvojeno posmatrati izvorne ili primarne uzro\u010dne i posledi\u010dne veli\u010dine. U tom pogledu do\u00adga\u00ad\u0111anja na osnovnom mentalnom pripremnom strukturnom nivou, nazvana <i>naturistika mentalnog,<\/i> sa njihovim efektima mo\u00adgu se smatrati izvornim jer se na tom nivou stvara platforna za sva po\u010detna do\u00adga\u00ad\u0111anja koja \u0107e uslediti u jednom OP tokom jednog ciklusa mentalnih energetskih talasa (MET), a posebno tokom njihovog kvazistacionarnog perioda. Sva ostala doga\u0111anja imaju u principu posledi\u010dni karakter, mada ve\u0107 u po\u00ad\u010detku slede\u0107eg doga\u0111aja oni mogu poprimiti uzro\u010dne ka\u00adrak\u00adteristike veli\u010dina svim doga\u0111ajima zapo\u00ad\u010de\u00adtim iza njega, pa \u010dak i iza njegovog po\u010detka. Tako gle\u00addano kao prave primarne uzro\u010dne veli\u010dine mogu se ozna\u010diti veli\u010dina periode MET-a i pri tome od\u00adre\u00ad\u0111eni kriterijumi za mentalnu promenu karaktera zapo\u010detih pricesa u OP. Ovi kri\u00adte\u00adrijumi obuhvataju pre svega grani\u010dne vrednosti energetskih nivoa pojedinih struktura uklju\u010duju\u0107i i okoline koje, ako se u realnom procesu prekora\u010de, zahtevaju intervenciju dodatnih vorkmenskih struktura.<\/p>\n<p>Iz ovoga sledi da je, sa gledi\u0161ta OP, jedina apsolutna primarna uzro\u010dna veli\u010dina perioda MET-a i promena njihovog energetskog nivoa tokom tog perioda. Ova vrednost prema NMN modelu jednaka je zbiru kosmi\u010dkog mentalnog polja stalne vrednosti i lokalnog mentalnog polja u OP \u010dija vrednost ima oblik talasne finkcije. Ako vrednost ove talasne funkcije apsolutizujemo, po\u0161to je odre\u0111ena uticajnim \u010di\u00adniocima izvan OP. Veli\u010dinu koja odre\u0111uje primarne vrednosti ukupnog mentalnog polja u OP na\u00adzi\u00advamo <i>vremenom<\/i>. Mi ne znamo i nismo u mogu\u0107nosti eksperimentalno odrediti oblik te funkcije, ob\u00adzi\u00adrom da joj je perioda vi\u0161e desetina milijardi zemaljskih godina, mada on asocira na zbir jedne konstantne i sinusoidalne promenljive vrednosti. Osim toga vrednost ukupnog men\u00adtal\u00adnog polja je samo jedan od mnogobrojnih uticajnih \u010dinilaca koji mogu biti razli\u010diti od ta\u010dke do ta\u010dke \u0161irom OP, a \u010dije integralno delovanje tek daje kona\u010dne realne efekte posmatranog procesa. \u010cak da je ova talasna funkcija jednozna\u010dno odre\u0111ena, \u0161to bi predstavljalo njen i matemati\u010dki i fizi\u010dki model, to ne bi bilo dovoljno za odre\u0111ivanje realnog toka procesa u posmatranoj ta\u010dki prostora. Morali bi isto\u00advre\u00admeno poznavati modele delovanja svih uticajnih \u010dinilaca za koje mo\u017eemo re\u0107i da ih je bezbroj. Taj zadatak je prete\u017eak \u010dak i za Prirodu, pa se ona opredelilila da u posmatranoj ta\u010dki prati kona\u010dne efekte tih procesa u jednom trenutku i deluje korekciono ako njihov odnos izlazi iz programiranih okvira. Taj trenutak je apsolutno vremenski realan, mada sama korekcija malo kasni u odnosu na njega \u0161to bi se moglo ozna\u010diti kao inercija posmatranog sistema<a title=\"\" href=\"#_ftn1\">[1]<\/a>, koji karakteri\u0161u odgovaraju\u0107e vrednosti u odnosu na neki referentni po\u010detak, recimo po\u010detak MET. Kada \u0107e taj trenutak nastupiti te\u0161ko je unapred ta\u010dno utvrditi \u010dak i Prirodi, a kamo li nama i svaki takav postupak je u najboljem slu\u010daju samo procena verovatno\u0107e pojave odre\u0111enih efekata delovanja posmatranog realnog sistema.Kada se doga\u0111aj desio nema vi\u0161e dilema i efekti u tom trenutku imaju svoju kona\u010dnu vrednost i mi mo\u017eemo samo pisati istoriju posmatranog lokaliteta ako smo registrovali vremenski tok doga\u0111anja na njemu, \u0161to Priroda \u010dine i odla\u017ee u svojim bazama podataka. Prema NMN modelu grafi\u010dki prikaz doga\u0111anja u jedno ta\u010dki nekog sistema vidi se na donjoj slici sa nazna\u010denim karakteristi\u010dnim veli\u010dinama.<\/p>\n<p>Prema toj slici pro\u0161li doga\u0111aji su nepromenljiva i neizbrisiva realnost. Inverzno vreme kojim bi uticali na tu pro\u0161lost nije prihvatljivo za NMN model Prirode, mada mnogi ra\u010dunaju sa tom mo\u00adgu\u0107\u00adnosti. Mi bi mogli, ako bi poznavali modele svih uticajnih \u010dinilaca u proteklom vremenskom periodu, \u0161to se grani\u010di sa nemogu\u0107nosti, zapo\u010deti inverzni proces vra\u0107anja stanja na posmatranom lokalitetu, ali to bi bio novi proces \u010diji bi interval trajanja bio udaljeniji od vremenske referentne ta\u010dke. Trenutak sada\u0161njosti je stabilna ta\u010dka na krivoj doga\u0111anja u funkciji vremena, ali je on, tek \u0161to je nastupio, pre\u0161ao u pro\u0161lost. Budu\u0107nost u koju posmatrana lokacija ulazi bila bi poznata samo ako bi, ne samo na posmatranoj lokaciji ve\u0107 i u \u0161irem okru\u017eenju (teorijski u Kosmosu ili barem u posmatranom OP), sve komponente sistema bile u stabilnom stacionarnom stanju, \u0161to izlazi iz okvira realnosti. Prem<a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Milos-001.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-2914\" alt=\"Milos 001\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Milos-001.jpg\" width=\"356\" height=\"358\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Milos-001.jpg 356w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Milos-001-150x150.jpg 150w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Milos-001-298x300.jpg 298w\" sizes=\"(max-width: 356px) 100vw, 356px\" \/><\/a>a tome, kada govorimo o budu\u0107nosti, radi se samo o verovatno\u0107i toka nekog doga\u0111anja, a vrednost te ve\u00adro\u00advat\u00adno\u0107e zavisi od kvaliteta i sadr\u017eaja modela u\u010desnika u tom procesu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p align=\"center\"><strong><i>\u00a0Transformacija neizvesnosti u realnost<\/i><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz ovakvog toka doga\u0111aja sledi da je vreme realna veli\u010dina koju nismo u stanju eksperimentalno direktno odre\u0111ivati ve\u0107 se koristimo etalonima koji se kre\u0107u od periode zra\u010denja kod transformacije stanja cezijuma do dana i godina, svih vezanih za neke prirodne procese posmatrane sa pozicija na\u0161e lokacije u prostoru. Pri tome sve ove vrednosti se odnose na procese na fizi\u010dkim nivoima jer nismo u stanju pratiti doga\u0111anja na subelementarnom mentalnom nivou gde im je ishodi\u0161te. U takvoj situaciji u okviru NMN modela ponu\u0111ena je slede\u0107a definicija vremena vezana za fizi\u010dke nivoe kojeg mo\u017eemo pratiti:<\/p>\n<p>Vreme je nezavisna nesupstanciona veli\u010dina koja odslikava uza\u00adjamni od\u00adnos uzro\u010dno-posledi\u010dno povezanih sekvenci real\u00adnih fizi\u00ad\u010dkih inte\u00adrak\u00adtivnih pro\u00adcesa koji \u010dine kako neki pojedi\u00adna\u00ad\u010dni doga\u0111aji, tako i nji\u00ad\u00ad\u00adhovu po\u00adve\u00ad\u00adzanost sa svim doga\u0111ajima u Kos\u00admo\u00adsu. Ovim su obu\u00adhva\u00ad\u00ad\u0107ena i de\u00adlovanja do\u00addatnih mentalnih sves\u00admen\u00ad\u00adskih struktura pri\u00addru\u017eenih fi\u00adzi\u010d\u00adkim u \u010di\u00adjem formiranju u\u010de\u00ad\u00adst\u00advuju. Ono se pred\u00adsta\u00advlja kao jedna mo\u00adno\u00adtono ras\u00adtu\u0107a ap\u00adso\u00adlut\u00adna skalarna veli\u010dina, vezana za oda\u00adbranu jedini\u010dnu refe\u00adren\u00adtnu vrednost u vidu jedne sekvence kratkog ili dugog relativno sta\u00adbil\u00adnog pro\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00ad\u00adcesa sa kojim se upore\u0111uje tok svih doga\u0111aja na fizi\u010dkim stru\u00adktur\u00adnim ni\u00advo\u00adima. Rezultat tih pore\u0111enja pred\u00adstavlja ka\u00adrakter, veli\u00ad\u010dinu i meru pro\u00admene bitnih stanja fizi\u010dkih struk\u00adtura u prosto\u00adru, a pre svega prate\u0107ih ener\u00adgetskih odnosa svih u\u010desnika u procesu.<\/p>\n<p>Ovakav stav je iznu\u0111en na\u0161im ograni\u010denim mogu\u0107nostima pra\u0107enja realnih prirodnih procesa \u010dak i u na\u0161em neposrednom okru\u017eenju, a pogotovo na udaljenim predelima na\u0161eg OP i Kosmosa u celini. Nije realno o\u010dekivati da \u0107e se te okolnosti promeniti pa je po\u017eeljno da makar problem vremena po\u00ads\u00admatramo u \u0161to realnijem svetlu, jer se radi o prirodnoj veli\u010dini kojoj nije potrebna bilo kakva misti\u00adfikacija jer je Priroda u svim vidovima svog ispoljavanja realna, bilo da se to de\u0161ava na fizi\u010dkim bilo na nefizi\u010dkim nivoima. Nadam se da ponu\u0111ena analiza predstavlja korak bli\u017ee tome cilju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[L.1] \u00a0Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107:\u00a0 Osnovne postavke mogu\u0107eg novog modela Prirode, KPV br.18, 08.8.2013<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/?p=2818\">http:\/\/kpv.rs\/?p=2818<\/a><\/p>\n<div><\/div>\n<hr align=\"left\" size=\"1\" width=\"33%\" \/>\n<div>\n<p><a title=\"\" href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a>. Su\u0161tinski pojava inercije vu\u010de korene sa subelementarnog nivoa i sumira se sa odgovaraju\u0107im sli\u010dnim procesima u struk\u00adtu\u00adrama na ostalim nivoima kao \u0161to su atomski i molekularni. Taj problem prelazi zami\u0161ljene okvire ovog \u010dlanka mada je pro\u00adgramski blizak ovoj problematici.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=ANALIZA%20POJMA%20VREME%20SA%20POZICIJA%20NMN%20MODELA&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2913\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2913&amp;t=ANALIZA+POJMA+VREME+SA+POZICIJA+NMN+MODELA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D2913&amp;title=ANALIZA+POJMA+VREME+SA+POZICIJA+NMN+MODELA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof. dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: Vreme je nezaobilazna pojava po\u010dev\u0161i od na\u0161eg svakodnevnog \u017eivota pa do istra\u017eivanja fizike \u010des\u00adtica visoke energije i Kosmi\u010dkih istra\u017eivanja, uklju\u010duju\u0107i sve strukturne nivoe i supstancione strukture na njima. Bilo je razli\u010ditih poku\u0161aja njegovog definisanja koji su se kretali od stavljanja vremena na pijedestal vrhunske osnovne prirodne veli\u010dine iz koje se izvode [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2913"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2913"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2913\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3399,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2913\/revisions\/3399"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}