{"id":3169,"date":"2014-08-18T21:20:44","date_gmt":"2014-08-18T21:20:44","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3169"},"modified":"2015-08-22T13:26:35","modified_gmt":"2015-08-22T13:26:35","slug":"psihodijagnostika-kao-proces-merenja","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3169","title":{"rendered":"PSIHODIJAGNOSTIKA KAO PROCES MERENJA"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Desevic-t.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft  wp-image-3170\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Desevic-t.jpg\" alt=\"Desevic t\" width=\"250\" height=\"309\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Desevic-t.jpg 429w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/Desevic-t-242x300.jpg 242w\" sizes=\"(max-width: 250px) 100vw, 250px\" \/><\/a>Pi<\/strong><strong>\u0161e <\/strong><strong>Ljiljana De\u0161evi\u0107, psiholog:<\/strong><\/p>\n<p>Egzaktne nauke imaju ta\u010dku do koje su stigle u svom razvoju i od koje se \u0161ire u jednom pravcu. Psihologija jo\u0161 nije ispunila taj uslov. \u010cak i psihijatrija, sa kojom je psihologija kompatibilna, \u010desto menja klasifikaciju mentalnih oboljenja.<\/p>\n<p>Da bi psihologija postala egzaktna i zauzela mesto koje joj pripada u sistemu nauka, ona najpre mora za predmet svog prou\u010davanja da postavi strukturu psiholo\u0161kog sistema i da bude u stanju da tu strukturu <em>izmeri i<\/em> <em>izmeni<\/em>.<\/p>\n<p>Studija koja je pred namabavi se merenjem u psihologiji i predstavlja sa\u017eetak studije: \u201ePrilog za standardizaciju procesa merenja strukturepsiholo\u0161kog sistema\u201c. Rad je nastavak istra\u017eivanja strukture psiholo\u0161kog sistema autorke.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p><strong>MERENJE<\/strong><strong>STRUKTURE<\/strong><strong>PSIHOLO<\/strong><strong>\u0160<\/strong><strong>KOG<\/strong><strong>SISTEMA<\/strong><\/p>\n<p>Naravno da merenje u psihologiji postoji i zove se psihodijagnostika. Koja to onda pitanja psihologija jo\u0161 uvek nije postavila, a na koja ova studija nudi odgovore?<\/p>\n<p>Mo\u017ee se re\u010di da savremena psihologija jo\u0161 uvek:<\/p>\n<ul>\n<li>Ne vidi psihodijagnostiku kao proces merenja<\/li>\n<li>Nema standardizovanu doktrinu merenja, pa time ni jasno definisan, standardizovan i egzaktan merni instrument<\/li>\n<\/ul>\n<p>Savremena psihologija jeza predmet svog prou\u010davanja postavila psihi\u010dki \u017eivot, za koji tvrdi da je svojim najve\u0107im delom nesvestan. Da li i na koji na\u010din to nesvesno mo\u017ee da se meri?<\/p>\n<p>Studija \u201ePrilog za standardizaciju procesa merenjastrukturepsiholo\u0161kogsistema\u201c, \u010diji je sa\u017eetak pred vama, bazira se na poznavanju strukture psiholo\u0161kog sistema. (Pogledati na:\u00a0<a href=\"http:\/\/www.psychostructurology.rs\/\">http:\/\/www.psychostructurology.rs<\/a> )<\/p>\n<p>Ova studija :<\/p>\n<ul>\n<li>Postavlja <em>strukturu<\/em> psiholo\u0161kog sistema za predmet merenja (dokazuje da se jedino struktura psiholo\u0161kog sistema mo\u017ee meriti)<\/li>\n<li>Predla\u017ee <em>klasifikaciju oboljenja\u00a0<\/em><em>strukture\u00a0<\/em>psiholo\u0161kog sistema<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>Defini\u0161e <em>merni instrument<\/em> strukture psiholo\u0161kog sistema<\/li>\n<li>Bavi se <em>kvantifikacijom <\/em>procesa merenja strukture psiholo\u0161kog sistema<\/li>\n<\/ul>\n<p>Fundamenatlna priroda <em>pristupa merenju<\/em> strukture psiholo\u0161kog sistema ove studije, vidi se u polaznoj premisi, tj. u definiciji procesa merenja. Ta definicija glasi: \u00b7\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <em>M<\/em><em>etodu merenja<\/em> u psihologiji (treba da) \u010dinestandardizovani postupci kojima dijagnosti\u010dar svoju psiholo\u0161ku strukturu povezuje sa strukturom dijagnosti\u010dkog procesa (sa svim komponentama dijagnosti\u010dkog procesa), u cilju razumevanja strukture psiholo\u0161kogsistemaispitanika, tj. druge osobe.Da bi se realizovao cilj merenja strukture psiholo\u0161kog sistema, postavljen ovom definicijom, studija se bavi<\/p>\n<p>1.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Vrstama oboljenja strukture psiholo\u0161kog sistema<\/p>\n<p>2.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Komponentama strukture dijagnosti\u010dkog procesa<\/p>\n<p>3.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mernim instrumentom strukture psiholo\u0161kogsistema<\/p>\n<p>4.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Fazama procesa merenja strukture psiholo\u0161kogsistema<\/p>\n<p>5.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Merenjem strukture psiholo\u0161kogsistema kao procesom psihoterapijske podr\u0161ke klijentu*<\/p>\n<p>U okviru teme: vrste oboljenja strukture psiholo\u0161kog sistema, studija se bavi:<\/p>\n<ul>\n<li>Klasifikacijom patolo\u0161kih promena strukture psiholo\u0161kog sistema<\/li>\n<li>Delovima strukture psiholo\u0161kog sistema koji oboljevaju<\/li>\n<li>Rakcijom psiholo\u0161kog sistema na o\u0161te\u0107enje**<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O\u010cEKIVANI UTICAJ MERENJA PSIHOLO\u0160KOG SISTEMA NA MULTIDISCIPLINARNOST<\/strong><\/p>\n<p>Za\u0161to prevazila\u017eenje granica izme\u0111u razli\u010ditih podru\u010dja istra\u017eivanjanije u potpunosti mogu\u0107e bez egzaktnog i preciznog merenja strukture psiholo\u0161kog sistema?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Egzaktno i precizno merenje strukture psiholo\u0161kog sistema omogu\u0107ava:<\/p>\n<ul>\n<li>Bolje razumevanje same strukture psiholo\u0161kog sistema<\/li>\n<li>Bolje razumevanje strukture svih drugih sistema u Univerzumu<\/li>\n<li>Bolje razumevanje <em>veza<\/em> psiholo\u0161kog sistema sa strukturama svih drugih sistema u Univerzumu***<\/li>\n<\/ul>\n<p>Razumevanje veza struktura svih sistema Univerzuma jednom \u0107e postati predmet multidisciplinarnosti.<\/p>\n<p>Metoda prou\u010davanja veza struktura svih sistema Univerzuma jednom \u0107e postati metoda multidisciplinarnosti.<\/p>\n<p>__________* Bavljenjevezomkoja postoji izme\u0111u merenja strukture psiholo\u0161kog sistema i psihoterapijske podr\u0161ke klijentu, uvodi studiju u oblast psihoterapije i medicinske etike.<\/p>\n<p>** Bavljenje ovim temama uvodi studiju u oblast psihijatrijske i neurolo\u0161ke dijagnostike.<\/p>\n<p>*** Ovo je predmet studije<em> \u201e<\/em><em>Multidisciplinarnost: metodolo\u0161ki okvir\u201c <\/em>koja \u0107e biti objavljena na sajtu \u201eKroz prostor-vreme\u201c.<\/p>\n<p>Copyright\u00a9Ljiljana De\u0161evi\u0107 2014<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=PSIHODIJAGNOSTIKA%20KAO%20PROCES%20MERENJA&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3169\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3169&amp;t=PSIHODIJAGNOSTIKA+KAO+PROCES+MERENJA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3169&amp;title=PSIHODIJAGNOSTIKA+KAO+PROCES+MERENJA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e Ljiljana De\u0161evi\u0107, psiholog: Egzaktne nauke imaju ta\u010dku do koje su stigle u svom razvoju i od koje se \u0161ire u jednom pravcu. Psihologija jo\u0161 nije ispunila taj uslov. \u010cak i psihijatrija, sa kojom je psihologija kompatibilna, \u010desto menja klasifikaciju mentalnih oboljenja. Da bi psihologija postala egzaktna i zauzela mesto koje joj pripada u sistemu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3169"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3169"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3174,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3169\/revisions\/3174"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}