{"id":3225,"date":"2014-12-29T23:53:53","date_gmt":"2014-12-29T23:53:53","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3225"},"modified":"2015-08-22T13:25:14","modified_gmt":"2015-08-22T13:25:14","slug":"motiv-i-opravdanje-prihvatanja-mentalnog-sistema-u-strukturi-prirode","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3225","title":{"rendered":"MOTIV I OPRAVDANJE PRIHVATANJA MENTALNOG SISTEMA U STRUKTURI PRIRODE"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/inteligenc.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft  wp-image-3226\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/inteligenc.jpg\" alt=\"inteligenc\" width=\"224\" height=\"213\" \/><\/a>Prof.Dr.Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107 povr\u0161na analiza Prirode i njenog ispoljavanja sa \u0161irokom skalom pojavnih oblika upu\u0107uje na zaklju\u010dak da se radi veoma slo\u017eenom sistemu sa funkcionalno razli\u010ditim hijerarhijski raspore\u0111enim mnogim podsiste\u00admima. U poku\u0161ajima da se shvati i defini\u0161u pona\u0161anje i karakteristike Prirode mora se voditi ra\u010duna o ovoj slo\u017eenosti sistema i uzajamnim odnosima karakteristika hijerarhijski raspore\u0111enim u mnogim podsistemima. <!--more--><\/p>\n<p>Upravo ovi podsistemi predstavljaju nosioce i pokreta\u010de programiranih aktivnosti u Prirodi pa zahtevaju defi\u00adnisanje njihove strukture, osnovnih funkcija i mehanizma njihovog delovanja u razli\u010ditim uslovima njihovih unutra\u0161njih energetskih odnosa i odnosa sa sistemima i strukturama u njihovom okru\u017eenju. Bez obzira \u0161to jo\u0161 uvek ne postoje pouzdane mogu\u0107nosti pra\u0107enja, kvalitativnog i kvantitativnog odre\u0111ivanja efekata delovanjan mentalnih sistema i podsistema, uklju\u010duju\u0107i i aktivno u\u010de\u0161\u0107e biolo\u0161kih pojavnih oblika u njima, mogu se defi\u00adnisati osnovni potrebni svesmenski sistemi i podsistemi. Podlogu za to treba da predastavljaju op\u0161te karakte\u00adristike i op\u0161te funkcije realnih funkcionalnih sistema sa kojima se svakodnevno sre\u0107emo i koji su o\u010digledno veoma efikasni u svom delovanju. Primere takvih sistema mo\u017eemo na\u0107i u ra\u010dunarskim sistemima koje smo uspeli razviti i koje mo\u017eemo okarakterisati kao najuspeliju kopiju delova prirodnih sistema i podsistema. Te karakteristike su:<\/p>\n<ul>\n<li>postojanje op\u0161te funkcionalne strukture sistema koju \u010dini odre\u0111en broj funkcionalnih podsistema pro\u00adgramiranih za delovanje u pozadini fizi\u010dkih i nefizi\u010dkih pojava i procesa u Prirodi, a \u010dije delovanje predstavlja podlogu za formiranje i aktiviranje svih ostalih sistema i podsistema na svim strukturnim ni\u00advoima Kosmosa i njegovih Ograni\u010denih prostsora,<\/li>\n<li>definisan \u010dvrst hijerarhijski odnos podsistema me\u0111usobno i prema nadre\u0111enom podsistemu ako ga ima, kao i prema okru\u017eenju,<\/li>\n<li>definisani programi delovanja svakog podsistema sa ispo\u0161tovanim hijerarhijskim odnosom izme\u0111u njih,<\/li>\n<li>raspolo\u017eivi energetski nivo svakog od podsistema i njegovih komponenti, koji unose u inicirane inter\u00adaktivne procese, ili u\u010destvuju u njima, uskla\u0111en sa njihovim hijerarhijskim polo\u017eajem u sistemu,<\/li>\n<li>informacioni podsistem za neprekidno pra\u0107enje i registrovanje svih doga\u0111anja u \u010ditavom sistemu,<\/li>\n<li>optimizacija programa delovanja pojedinih podsistema na osnovu analize raspolo\u017eivih informacija o njihovom pona\u0161anju tokom proteklog perioda,<\/li>\n<li>pra\u0107enje uslova u kojima sistem i njegovi podsistemi deluju sa mogu\u0107im korekcijama tog delovanja, ukoliko do\u0111e do nesklada i naru\u0161avanja programiranih odnosa izme\u0111u podsistema i okolnih sistema i<\/li>\n<li>vo\u0111enje osnovnog programa delovanja sistema obzirom na stanje i pona\u0161anje unutra\u0161njih energetskih odnosa kao i prema okolnim sistemima, a u skladu sa osnovnim programom delovanja i razvoja sistema kao komponente Prirode u celini i na nivou Kosmosa.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Obzirom na slo\u017eenost Prirode koja nas okru\u017euje navedene karakteristike sistema podrazumevaju postojanje razli\u010dito programiranih i aktivnih podsistema sa komponentama razli\u010ditih mehanizama delovanja prilago\u0111enih uslovima pod kojima se njihovo delovanje de\u0161ava i zadataka koji se preko njih realizuju. Ovakve karakteristike podsistema su preduslov efikasnosti slo\u017eenijih sistema i imaju op\u0161ti karakter. Neke od njih mogu u poje\u00addina\u010dnim slu\u010dajevima biti manje ili vi\u0161e izra\u017eene, ali one tek zajedno obezbe\u0111uju efikasnost sistemu, pogotovo kada deluju u promenljivim unutra\u0161njim i vanjskim energetskim uslovima sa isto tako promenljivim njihovim energetskim odnosima. Zahvaljuju\u0107i univerzalnosti neophodnih struktura i principa delovanja efikasnih sistema mogu\u0107e je na osnovu relativno oskudnih podataka o nekim sistemima uspe\u0161no prognozirati strukturu, karak\u00adteristike i mehanizam delovanja pojedinih sistema i njihovih podsistema. Ta mou\u0107nost je iskori\u0161tena kod defi\u00adnisanja sistema Prirode sadr\u017eanog u NMN modelu. Mo\u017ee se o\u010dekivati da neki od predlo\u017eenih programa i mehanizama delovanja treba dopuniti ili izmeniti na osnovu istra\u017eivanja koja bi morala biti obavljena u bu\u00addu\u0107nosti. Me\u0111utim, \u010dvrsto sam ube\u0111en da bi osnovni pristup trebalo zadr\u017eati jer je on uslov na\u0161eg kompleks\u00adnijeg sagledavanja Prirode i usagla\u0161avanja na\u0161eg pona\u0161anja sa njenim zakonima kao uslova opstasnka ove populacije homo sapiensa na ovoj na\u0161oj planeti.<\/p>\n<p>Kod poku\u0161aja sagledavanja integralnog delovanja ovakvih sistema treba izbegavati favorizovanje nekih od njegovih podsistema, \u0161to se \u010desto do\u0161ava od strane pojedinaca specijalizovanih za pojave i procese u nekom od podsistema, ve\u0107 stalno imati u vidu njihovu uzro\u010dno \u2013 posledi\u010dnu povezanost. Bez i jednog od podsistema projektovani i programirani sistem gubi svoje karakteristike i funkcije koje su ga \u010dinile organizovanim siste\u00admom na sceni Prirode. U jednom lancu nije bitino koja je karika popustila jer pucanje bilo koje od njih dvodi do pucanja lanca i gubljenja uloge koja mu je bila poverena.<\/p>\n<p>Koncept NMN modela prikazan u (L.1) kao i sva razmatranja u ovoj knjizi zasnivaju se pre svega na uvo\u0111enu mentalne supstance kao nefizi\u010dke veli\u010dine koja programira, energizuje, pokre\u0107e i kontroli\u0161e sve procecse, pojave i pojavne oblike na svim strukturnim nivoima Prirode. Veli\u010dini koju nau\u010dna zajednica jo\u0161 uvek ne prihvata, mada neke od karakteristika ove veli\u010dine koristi implicitno u jednom broju svojih stavovi a da pri tome nije ponudila neko njihovo prirodno utemeljenje. NMN model polazi od stava da je primena jedne ovakve veli\u010dine neizbe\u017ena u sistemu delovanja kakav ispoljava Priroda, koji obuhvata i postojanje i razvoj razli\u010ditih vrsta biolo\u0161kih pojavnih oblika, uklju\u010duju\u0107i i homo sapiensa koji pripada kategoriji svesnih pojavnih oblika specifi\u010dne uloge u njenom odr\u017eavanju i evoluciji.<\/p>\n<p>Oslanjaju\u0107i se na univerzalnost i neselektivno delovanje prirodnih zakona poku\u0161a\u0107u obrazlo\u017eiti i opravdati uvo\u0111enje jedne takve veli\u010dine kao neizbe\u017ene komponente samoodr\u017eivih sistema kakav smatram da je Priroda. Takav pristup podrazumeva da je u svakoj strukturi po\u010dev\u0161i od subelementarnog do najslo\u017eenijih struktura u Prirodi prisutan odgovaraju\u0107i programirani deo ove mentalne veli\u010dine od koje zavise njihove karakteristike i pona\u0161anje u uslovima koji vladaju na njihovoj lokaciji. To se posebno odnosi na biolo\u0161ke pojavne oblike i homo sapiensa kao njihovog svesnog pripadnika pa \u0107u ovo obrazlo\u017eenje po\u0107i od osnova njegovog funkcionisanja koje bi u znatno ve\u0107oj meri morale biti zastupljene u Prirodi na nivou njenog sveukupnog delovanja.<\/p>\n<p>Sa takvim pristupom kod poku\u0161aja prodora u dubinu strukturnih nivoa Prirode morali bi na osnovu vlastitog iskustva do\u0107i do nivoa na kojem vlada neka pamet, u ovom slu\u010daju prirodna pamet ili mudrost, sa svim struk\u00adturama koje omogu\u0107avaju njihovo efikasno delovanje. Prema NMN modelu taj nivo je ozna\u010den kao mentalni osnovni pripremni strukturni nivo OPSN i na njemu se pokre\u0107u sve ativnosti koje do\u017eivljavamo kao ispoljavanje Prirode uklju\u010duju\u0107i i povremenu pojavu hominida na pojedinim planetama u okviru Ograni\u010denog prostora na kojima se steknu povoljni uslovi za njihov razvoj. Prihvatimo pri tome da su nefizi\u010dke ili mentalne sposobnosti, koje uo\u010davamo i u nama, prisutne u mnogo ve\u0107oj meri na tom strukturnom nivou Prirode i da je deo te spo\u00adsobnosti delimi\u010dno transponovan u nas, u meri stepena na\u0161e usagla\u0161enosti (prirodna svest<sup><sup>[1]<\/sup><\/sup>) sa njom i njenim zakonima.<\/p>\n<p>O kakvoj se sposobnosti radi najlak\u0161e mo\u017eemo zaklju\u010diti iz analize na\u0161eg pona\u0161anja. Ve\u0107ini na\u0161ih fizi\u010dkih reakcija prethodi odre\u0111ena odluka o potrebi njenog izvr\u0161enja koja je nefizi\u010dke prirode ali koja se vrlo brzo kao nefizi\u010dki podsticaj prevodi u fizi\u010dki proces odre\u0111enog dela na\u0161eg tela. Ako do\u0111e do promene uslova oni se brzo registruju i obavi potrebna korekcija ve\u0107 zapo\u010detog fizi\u010dkog procesa. Pri tome nisu u pitanju samo kratkotrajni porivi usmereni na trenutno fizi\u010dko delovanje. Po\u0111imo na primer samo od na\u0161e odluke za izbor \u0161kolovanja ili zanimanja koja kao program ostaje na snazi dugi niz godina. Tokom tog vremena mi \u0107emo prilago\u0111avati svoje aktivnostima trenutnim okolnostima, ali \u0107e u njima neprekidno biti pristuni nefizi\u010dki elementi tog programa od kojih \u0107e zavisiti na\u0161e fizi\u010dko pona\u0161anje pri \u010demu osnovna odluka ostaje na snazi i uslovljava mnoge od na\u0161ih fizi\u010dkih postupaka samo prilago\u0111enih vremenu i prostoru kroz koji \u0107emo prolaziti. Nosilac takvih procesa prisutan je u celom telu kao svojevrstni sistem \u010dija programska delovanja se pobu\u0111uju i realizuju preko organa programski predvi\u0111enih za takvo delovanje. Ne\u0107u da analiziram mogu\u0107nost odre\u0111ene mentalne predodre\u0111enosti koja se ugra\u0111uje u nas jo\u0161 dok smo u embrionom stanju i koja nas prati kroz \u010ditav \u017euvit a da toga nismo ni svesni, mada svo vreme mo\u017ee u manjoj ili ve\u0107oj meri uticati na na\u0161e pona\u0161anje i fizi\u010dke aktivnosti tokom \u010ditavog \u017eivota. Bitno je uo\u010diti da je u ve\u0107ini slu\u010dajeva na\u0161eg delovanja prisutan odnos <strong><em>mentalni program i odluka \u2192 fizi\u010dko delovanje <\/em><\/strong>kojeg se svesno ili podsvesno pridr\u017eavamo u svom \u017eivotu. Pri tome u pomenuti program, koji je odraz na\u0161e \u017eelje ili potrebe, bivaju ugra\u0111eni i uslove u kojima \u0107e se to fizi\u010dko delovanje realizovati.<\/p>\n<p>Mislim da ovakvo posmatranje name\u0107e zaklju\u010dak o prisutnosti nefizi\u010dkih uticaja na Prirodu<sup><sup>[2]<\/sup><\/sup> definisanu neantropolo\u0161kim pristupom iza kojeg stoji opravdanje za prihvatanje uvo\u0111enja jednog nefizi\u010dkog sistema kao su\u0161tinske komponente na\u0161e telesne gra\u0111e i prirodnog okru\u017eenja. Sa takvim opredelenjem menja se iz korena na\u0161 pogled na Prirodu kao \u0161irokog okru\u017eenja u kojem obitavamo i \u010diji je jedan manji deo ugra\u0111en u na\u0161u telesnu strukturu u meri koja nam omogu\u0107ava razvoj u tom okru\u017eenju pod uslovom da pona\u0161anje prilagodimo prirodnim zakonima. Uvo\u0111enje takve veli\u010dine, u ovom radu ozna\u010dene kao mentalna, sa navedenim atributima mi \u010dinimo jedan ozbiljan zaokret u na\u0161em pona\u0161anju, koji bi mogli okarakterisati na slede\u0107i na\u010din:<\/p>\n<p><em><strong>Prestanimo se praviti va\u017enim i Prirodu \u201eu\u010diti pameti\u201d ve\u0107 se orijenti\u0161imo na u\u010denje od nje i uskladimo svoje pona\u0161anje sa njenim zakonima.<\/strong><\/em><\/p>\n<p>\u0160to zna\u010di okrenimo se naturocintri\u010dnom pristupu prou\u010davanja Priode umesto antropocentrizma koji nas ko\u010di u razvoju i onemogu\u0107ava da koristimo sve pogodnosti koje je ona spremna da nam pru\u017ei. Pored mogu\u0107ih pogodnosi morali bi imati na umu Njego\u0161a<sup><sup>[3]<\/sup><\/sup> i mogu\u0107nosti \u201ekaznenih mera\u201d koje ona mo\u017ee preduzeti u slu\u010daju odstupanja na\u0161eg pona\u0161anja od njenih zakona. Prisetimo se samo migracije skakavaca, mrava i samoubila\u010dkih stampeda bizona koji su svi zavr\u0161avani tragi\u010dno za delove njihove populacije, ali je time Priroda re\u0161avala neke nastale neuskla\u0111enosti njihovog pona\u0161anja sa odgovaraju\u0107im prirodnim zakonima i trenutnim okolnim prirodnim uslovima. Pri tome tim postupcima nije prethodio neki uslovno re\u010deno \u201ereferendum\u201d ve\u0107 se radilo o odre\u0111enoj nametnutoj promeni svesti delova njihove populacije. Ako bi analizirali na\u0161e pona\u0161anje u ovom prirodnom okru\u017eenje lako bi mogli zaklju\u010diti da mnoga od njih nisu u skladu sa zakonima i potrebama Prirode. Gde je granica tolerancije mi neznamo, neznamo \u010dak ni da li smo je mo\u017eda ve\u0107 prekora\u010dili (po nekim indikacijama mo\u017eda i jesmo), ali dobro bi bilo da verujemo u njeno postojanje dok ne bude kasno i poku\u0161amo korigovati svoje pona\u0161anje radi potrebnih usagla\u0161avanja.<\/p>\n<p>Rezultati ove kratke analize ukazuju na jo\u0161 jedan problem u na\u0161em pristupu analizi pona\u0161anja Prirode. Postoje mnogi poku\u0161aji postavaljanja modela delovanja i uop\u0161te postojanja Prirode sa svim vidovima njenog ispoljavanja. Neki od njih imaju za polazi\u0161te veli\u010dine i pojave koje mogu eventualno opisati odre\u0111ene prirodne pojave i procese na osnovu kojih poku\u0161avamo slo\u017eiti model cele Prirode ili barem nekog njenog segmenta. Samo \u0161to te veli\u010dine u najboljem slu\u010daju predstavljaju informaciju o pona\u0161anju Prirodu na nekoj lokaciji u odre\u0111enom trenutku a ne kvalitativnu i kvantitativnu sliku svih njenih unutra\u0161njih i vanjskih energetskih i strukturnih odnosa i zakonitog oblika njenog ispoljavanja. Prema NMN modelu Priroda je ralnost koja se, obzirom na gornju analizu, javlja u dva vida:<\/p>\n<ul>\n<li>fizi\u010dka realnost koju dobrim delom mo\u017eeni pratit i<\/li>\n<li>nefizi\u010dka ili mentalna realnost koja nam je u mnogo slu\u010dajeva ograni\u010deno dostupna, a ispoljava se u dobroj meri u svim uslovima i na svim strukturnim nivoima, zavisno od na\u0161ih mogu\u0107nosti pra\u0107enja svih vidova njenih ispoljavanja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ranija analiza upu\u0107uje na ovakav zaklju\u010dak.<\/p>\n<p>Svako od nas posle smrti ostavlja odre\u0111eni trag iza sebe. Trag mo\u017ee biti ne\u010dije pam\u0107enje, pisani tekst, film u 3D ili hologram, snimljen govor, na osnovu kojih mo\u017eemo reprodukavati na\u0161 izgled, stavove kroz reprodukciju govora i na\u010din pona\u0161anja i kretanja. Samo sve to nismo mi ve\u0107 manje ili vi\u0161e verna informacija o nama. Uzmimo na primer hologram koji je tako\u0111e samo specifi\u010dna informcija o nekom doga\u0111anju, objektu ili subjektu. Reprodktujmo hologran nekog zuda kroz koji bez problema mo\u017eemo promoliti na\u0161u glavu, samo to ne bih sugerisao da neko uradi sa realnim zidom, mada to mo\u017eda u nekim slu\u010dajevima i ne bi bilo lo\u0161e. Ipak \u010dine se poku\u0161aji da se Priroda sa svim svojim procesima, pojavama i pojavnim oblicima predstavi kao hologafski ili informacijski njen model.<\/p>\n<p>U ovom kontekstu na\u0161i porivi za upoznavanje Prirode, njenih zakona i pona\u0161anja nisu samo rezultat na\u0161e radoznalosti ve\u0107 nametnuta potreba prilago\u0111avanja zahtevima i o\u010dekivanjima Prirode od biolo\u0161kih pojavnih oblika prisutnih na pojedinim njenim lokacijama, a \u0161to \u010desto nemamo u vidu kada planiramo i vr\u0161imo odre\u0111ene aktivnosti. O\u010dekujem da predlo\u017eeni NMN model predstavlja barem prvi korak ili poriv na njege u ovom kontekstu. Uslov za uspeh na tom putu je ozbiljna orijentacija na nau\u010dna istra\u017eivanja pojava i procesa koji slede iz ovakvog ili sli\u010dnog modela Prirode.<\/p>\n<p>Iz ovog razmatranja mo\u017ee se zaklju\u010diti da se mentalni segment delovanje Prirode najkompleksnije ispoljava u pojavi, razvoju i odumiranju biolo\u0161kih pojavnih oblika. Za o\u010dekivati je da \u0107e se u budu\u0107nosti te\u017ei\u0161te istra\u017eivanja su\u0161tinskih pojava i procesa delovanja Prirode kretati ka istra\u017eivanju biolo\u0161kih pojavnih oblika. Tome u prilog govori i \u010dinjenica da smo sa svojim energetskim resursima u podru\u010dju laboratorijskih ure\u0111aja i njihovih mogu\u0107nosti simuliranja fizi\u010dkih uslova na dubljim strukturnim nivoima do\u0161li do prakti\u010dnih granica. Okre\u0107u\u0107i se biolo\u0161kim pojavnim oblicima pribli\u017eavamo se tim fundamentalnim veli\u010dinama na na\u010din koji ne zahteva tako visoke energetske nivoe. Samo i u tom slu\u010daju treba biti obazriv jer su biolo\u0161ke strukture samo jedan od vidova ispoljavanja Prirode. Verujem da pravo re\u0161enje treba tra\u017eiti u istra\u017eivanjim koja \u0107e objedinjavati fizi\u010dki i nefizi\u010dki pristup, jer samo kompleksan pristup omogu\u0107ava \u0161ire dekodiranje pona\u0161anja Prirode u njenom \u0161to kompleksnijem obliku i pristup jo\u0161 uvek nepojmljivim mogu\u0107mnostima koja bi nam mogla pru\u017eiti..<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>L1. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107: Prirodni model prirode (Tom I i II), Prometej, Beograd 2013<\/p>\n<p>[1] Definicija prirodne svesti data je u ta\u010dki XXX (L.1).cija prirodne svesti data je u ta\u010dki 4.1.2.2. (L.1).<\/p>\n<p>[2] Za neantropolo\u0161ki pristup korostom termin naturalni.<\/p>\n<p>[3] Imao sam u vidu stih iz Gorskog venca \u201e\u010da\u0161u meda jo\u0161 niko ne popi \u0161to je \u010da\u0161om \u017eu\u010di ne zagr\u010di\u201d, samo \u0161to je u ovom slu\u010daju \u010da\u0161a \u017eu\u010di rezultat na\u0161e nedovoljno razvijene prirodne svesti za usagla\u0161en \u017eivot sa ovom Prirodom koja nam je nadre\u0111ena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=MOTIV%20I%20OPRAVDANJE%20PRIHVATANJA%20MENTALNOG%20SISTEMA%20U%20STRUKTURI%20PRIRODE&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3225\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3225&amp;t=MOTIV+I+OPRAVDANJE+PRIHVATANJA+MENTALNOG+SISTEMA+U+STRUKTURI+PRIRODE\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3225&amp;title=MOTIV+I+OPRAVDANJE+PRIHVATANJA+MENTALNOG+SISTEMA+U+STRUKTURI+PRIRODE\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof.Dr.Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107 Ve\u0107 povr\u0161na analiza Prirode i njenog ispoljavanja sa \u0161irokom skalom pojavnih oblika upu\u0107uje na zaklju\u010dak da se radi veoma slo\u017eenom sistemu sa funkcionalno razli\u010ditim hijerarhijski raspore\u0111enim mnogim podsiste\u00admima. U poku\u0161ajima da se shvati i defini\u0161u pona\u0161anje i karakteristike Prirode mora se voditi ra\u010duna o ovoj slo\u017eenosti sistema i uzajamnim odnosima karakteristika hijerarhijski raspore\u0111enim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3,38,6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3225"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3225"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3225\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3227,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3225\/revisions\/3227"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3225"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3225"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3225"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}