{"id":3286,"date":"2015-03-23T04:04:34","date_gmt":"2015-03-23T04:04:34","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3286"},"modified":"2015-08-22T13:25:06","modified_gmt":"2015-08-22T13:25:06","slug":"metoda-interdisciplinarnosti-sa-mehanizmom-evolucije-i-hipotezom-prostora-i-vremena","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3286","title":{"rendered":"METODA INTERDISCIPLINARNOSTI  SA  MEHANIZMOM EVOLUCIJE I HIPOTEZOM PROSTORA I VREMENA"},"content":{"rendered":"<h4><strong><em><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/LjiljaDesevic.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft  wp-image-3287\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/LjiljaDesevic.jpg\" alt=\"LjiljaDesevic\" width=\"267\" height=\"150\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/LjiljaDesevic.jpg 960w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/LjiljaDesevic-300x168.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 267px) 100vw, 267px\" \/><\/a>Drugi deo monografije \u201eOsnovi strukturologije\u201c<\/em><\/strong><\/h4>\n<h4>Autorka: Ljiljana De\u0161evi\u0107, psiholog<\/h4>\n<p>\u010cini se kao da je davno pro\u0161lo ono vreme kada je radoznao \u010dovek, kakav je bio Faradej, mogao da zaka\u010di klju\u010d na zmaja i da tako do\u0111e do <em>nau\u010dnih saznanja.<\/em> Dana\u0161nji glomazan i skup nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki sistem <em>otkriva \u010dinjenice<\/em>, koje, po sopstvenom priznanju, \u010desto ne razume. Ipak, ne tra\u017ei samo Faradej nauku, i nauka tra\u017ei svog Faradeja. Ona nudi prostor \u010dak i za fundamentalna istra\u017eivanja, pod uslovom da se <em>promeni ugao gledanja<\/em> i <em>postave prava pitanja<\/em>.<\/p>\n<p>Kada za predmet svog prou\u010davanja postavi sistem, i kada standardizuje na\u010din na koji taj sistem mo\u017ee da meri i menja, psihologija \u0107e postati egzaktna nauka. Samo pod ovim uslovom ona \u0107e mo\u0107i da pokrene proces redefinisanja znanja drugih nauka, \u0161to se od nje odavno i o\u010dekuje.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p><strong>METODA INTERDISCIPLINARNOSTI\u00a0 <\/strong><\/p>\n<p><strong>SA\u00a0 <\/strong><strong>M<\/strong><strong>EHANIZMOM EVOLUCIJE <\/strong><\/p>\n<p><strong>I HIPOTEZOM PROSTORA I VREMENA<\/strong><\/p>\n<h4>\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 Fizika se ograni\u010dava na krajnje jednostavna pitanja. Ako jedan molekul postane previ\u0161e slo\u017een, oni ga prepu\u0161taju hemi\u010darima. Ako i za njih bude previ\u0161e slo\u017een, prepu\u0161taju ga biolozima. Ako je sistem i za njih previ\u0161e slo\u017een, oni ga prepu\u0161taju psiholozima\u2026 i tako dalje, dok ne zavr\u0161i u rukama istori\u010dara ili pisaca. Kako se bavite sve slo\u017eenijim sistemima, tako postaje sve t e\u017ee i te\u017ee prona\u0107i duboka i zanimljiva svojstva.<\/h4>\n<p>Noam \u010comski<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>STRUKTURA <\/strong><\/p>\n<p>Svaki sistem Univerzuma, pa i Univerzum sam, je nepojmljivo slo\u017eena matemati\u010dki pravilna struktura.<\/p>\n<p>Svaki sistem Univerzuma, strukturiran je, tj. evoluirao je, iz struktura drugih sistema.<\/p>\n<p>Strukturu svakog <strong><em>sistema<\/em><\/strong> Univerzuma \u010dine:<\/p>\n<ol>\n<li>Komponente, tj. delovi sistema<\/li>\n<li>Interne konekcije, tj. veze unutar sistema<\/li>\n<li>Eksterne konekcije, tj. veze sistema sa drugim sistemima<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Komponente i konekcije svakog sistema (Univerzuma) su tako\u0111e sistemi.<\/p>\n<p>Strukturu <strong><em>Univerzuma<\/em><\/strong> \u010dine:<\/p>\n<ul>\n<li>Svi sistemi Univerzuma (kao njegove komponente)<\/li>\n<li>Interne konekcije, tj. veze unutar pojedinih sistema<\/li>\n<li>Eksterne konekcije, tj. veze izme\u0111u pojedinih sistema<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Teoriju \u010diji su predmet prou\u010davanja struktura, funkcije i konekcije sistema, nazvali smo <strong><em>strukturologija<\/em><\/strong>. \u00a0(Pogledati na: <a href=\"http:\/\/kpv.rs\/?p=3257#more-3257\">http:\/\/kpv.rs\/?p=3257#more-3257<\/a>)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>FUNKCIJE<\/strong><\/p>\n<p>Na strukturi sistema zasnovane su <strong><em>funkcije<\/em><\/strong> koje su iste slo\u017eenosti i iste matemati\u010dke pravilnosti.<\/p>\n<p>Poznavanjem funkcionisanja sistema mo\u017eemo <strong><em>razumeti<\/em><\/strong> strukturu sistema, i obrnuto.<\/p>\n<p>Problem se javlja kada poznavanje funkcionisanja sistema (npr. funkcionisanje kvanta) ne omogu\u0107ava <strong><em>razumevanje<\/em><\/strong>njegove strukture, i obrnuto.<\/p>\n<p><strong>KONEKCIJE<\/strong><\/p>\n<p>Na funkcijama sistema su zasnovane interne i eksterne <strong><em>konekcije <\/em><\/strong>sistema, (u daljem tekstu konekcije sistema).<\/p>\n<p>Problem sa razumevanjem strukture sistema posledica je \u010dinjenice da mi ni pod posebnim (eksperimentalnim) uslovima <strong><em>ne<\/em> <em>opa\u017eamo<\/em><\/strong>:<\/p>\n<ol>\n<li>Ve\u0107inu komponenti sistema<\/li>\n<li>Ve\u0107inu funkcija sistema<\/li>\n<li><strong><em>Ni jednu konekciju sistema <\/em><\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Sveobuhvatno razumevanje strukture i funkcija sistema mogu\u0107e je samo ako se <strong><em>razumeju<\/em><\/strong> konekcije sistema.<\/p>\n<p>Pred strukturologijom je zadatak da odgovori na pitanja:<\/p>\n<ol>\n<li>Za\u0161to ne mo\u017eemo da <strong><em>opa\u017eamo<\/em> <\/strong>ve\u0107inu komponenti sistema?<\/li>\n<li>Za\u0161to ne mo\u017eemo da <strong><em>menjamo<\/em><\/strong> ve\u0107inu funkcija sistema?<\/li>\n<li>Kako da <strong><em>razumemo<\/em><\/strong> konekcije sistema?<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>STRUKTURA KONEKCIJA<\/strong><\/p>\n<p>Konekcija sistema ima svoju nepojmljivo slo\u017eenu matemati\u010dki pravilnu stukturu.<\/p>\n<p>Struktura jedne konekcije je delom ista, a delom razli\u010dita od:<\/p>\n<ul>\n<li>Struktura komponenti <strong><em>datog sistema<\/em><\/strong> koji stupaju u proces konektovanja<\/li>\n<li>Struktura komponenti <strong><em>drugih sistem<\/em><\/strong><em>a<\/em> koji stupaju u proces konektovanja<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>M<\/strong><strong>EHANIZAM EVOLUTIVNE PROMENE SISTEMA<\/strong><\/p>\n<p>Konekcija <strong><em>menja<\/em><\/strong> sistem na na\u010din \u0161to nastavlja da traje u sistemu kao njegova (nova) strukturalna komponenta.<\/p>\n<p>Konekcije je proces: strukturiranja sistema, tj. promene sistema, tj. uslo\u017enjavanja sistema.<\/p>\n<p>U osnovi <strong><em>mehanizma prenosa informacija<\/em><\/strong>, tj. u osnovi mehanizma o\u010duvanja strukture datog sistema, je to \u0161to struktura komponenti sistema koje stupaju u proces konektovanja, traje u strukturi konekcije.<\/p>\n<p>U osnovi <strong><em>mehanizma promene strukture sistema<\/em><\/strong>, tj. u osnovievolutivnih promena sistema, je to \u0161to se struktura konekcije sistema delom razlikuje od strukture komponenti datog sistema koje stupaju u proces konektovanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>KONEKCIJE UNIVERZUMA<\/strong><\/p>\n<p>Novi sistem Univerzuma nastaje uspostavljanjem novih konekcija:<\/p>\n<ul>\n<li><strong><em>Unutar<\/em><\/strong> ve\u0107 postoje\u0107ih sistema i njihovih konekcija<\/li>\n<li><strong><em>Izme\u0111u<\/em><\/strong>ve\u0107 postoje\u0107ih sistema i njihovih konekcija<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zbog toga:<\/p>\n<ul>\n<li>S jedne strane komponente svakog sistema Univerzuma \u010dine svi oni sistemi iz kojih je dati sistem strukturiran (nastao)<\/li>\n<li>S druge strane svaki sistem Univerzuma je komponenta (deo) svih onih sistema koji su iz njega strukturirani<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>SISTEM KAO KONEKTIVNA PROMENA<\/strong><\/p>\n<p>Svaki <strong><em>sistem<\/em><\/strong>, npr. \u010dovek pa i Univerzum sam, <strong><em>jeste<\/em><\/strong> (=) kontinuirana konektivna struktura-funkcija, skra\u0107eno konektivna promena.<\/p>\n<p>U strukturologiji se znak jednakosti \u010dita: <strong><em>isto-istovremeno<\/em><\/strong><em>.<\/em><\/p>\n<p>Isto-istovremeno je klju\u010dna re\u010d strukturologije.<\/p>\n<ul>\n<li><strong><em>Sistem<\/em><\/strong> = <strong><em>struktura<\/em><\/strong>. Struktura = masa = dimenzija.<\/li>\n<li><strong><em>Struktura<\/em><\/strong> = <strong><em>funkcija<\/em><\/strong>. Funkcija = proces = energija = sila = kretanje.<\/li>\n<li><strong><em>Funkcija<\/em><\/strong> = <strong><em>konekcija<\/em><\/strong>.<\/li>\n<li><strong><em>Konekcija<\/em><\/strong> = <strong><em>promena<\/em><\/strong>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sistem je isto-istovremeno promena. Promena je isto-istovremeno i masa, i dimenzija, i energija i sila i kretanje.<\/p>\n<p><strong>PROSTOR\u00a0 I VREME <\/strong><\/p>\n<p>Na ovom mestu \u0107emo znanje o strukturi, funkciji i konekciji sistema primeniti na <strong><em>obja\u0161njenje <\/em><\/strong>prostora i vremena.<\/p>\n<p>Na\u0161a <strong><em>polazna predpostavka<\/em><\/strong> je: Prostor i vreme su <strong><em>fenomeni<\/em> <\/strong>sistema (Univerzuma):<\/p>\n<ol>\n<li>Prostor je struktura sistema<\/li>\n<li>Vreme je funkcija sistema<\/li>\n<\/ol>\n<p>Kada u ovu predpostavku-definiciju unesemo: struktura = funkcija = konekcija, dobijamo:<\/p>\n<ol>\n<li>Prostor je isto-istovremeno i <strong><em>struktura<\/em><\/strong> i funkcija i konekcija sistema<\/li>\n<li>Vreme je isto-istovremeno i<em> <strong>funkcija<\/strong><\/em>i struktura i konekcija \u00a0sistema<\/li>\n<\/ol>\n<p>Ako strukturu i funkciju izjedna\u010dimo sa<em> <strong>promenom sistema<\/strong><\/em>, dobijamo:<\/p>\n<ol>\n<li>Ako je <strong><em>promena<\/em><\/strong> ono \u0161to je zajedni\u010dko za strukturu i funciju sistema<\/li>\n<li>Onda je <strong><em>promena<\/em><\/strong>ono \u0161to je zajedni\u010dko za prostor sistema i vreme sistema<\/li>\n<\/ol>\n<p>Oslanjaju\u0107i se na sve dosad re\u010deno, polaznu predpostavku redefini\u0161emo i postavljamo hipotezu prostora i vremena: Prostor i vreme, tj. prostor sistema i vreme sistema, su jedan isti opa\u017eanju nedostupan proces, <strong><em>proces promene sistema<\/em><\/strong>.<\/p>\n<p>Zna\u010di: prostor sistema i vreme sistema su na\u0161a dva <strong><em>do\u017eivljaja<\/em> <\/strong>jednog istog realno postoje\u0107eg procesa (fenomena), procesa konektivne promene sistema.<\/p>\n<p>Mo\u017eemo re\u0107i:<\/p>\n<p>Sistem = struktura = funkcija = konekcija = promena = prostor = vreme.<\/p>\n<p>Sistem je isto-istovremeno promena sistema, je isto-istovremeno promena prostora, je isto-istovremeno protok vremena.<\/p>\n<p><strong>PROSTOR I VREME: PITANJA I ZADACI<\/strong><\/p>\n<p>Pred strukturologijom je zadatak da odgovori na pitanje: od \u010dega zavisi da li \u0107emo <strong><em>proces<\/em><\/strong> promene strukture sistema do\u017eiveti kao prostor, ili kao vreme?<\/p>\n<p>Da bi mogli da odgovorimo na to pitanje, <strong><em>pitanje o procesu sistema<\/em><\/strong>, najpre moramo da odgovorimo na fundamentalno <strong><em>pitanje vezano za opa\u017eanje sistema<\/em><\/strong>: Od \u010dega zavisi da li \u0107emo kvant opa\u017eati kao \u010desticu, ili kao talas.<\/p>\n<p><strong>KONCEPT PROSTOR-VREME ILI KONCEPT STRUKTURA- FUNKCIJA<\/strong><\/p>\n<p>Znanje o strukturi, funkciji i konekciji sistema, mo\u017eemo da primenimo na obja\u0161njenje i drugih neobja\u0161njenih fenomena Univerzuma, kao \u0161to su: gravitacija, tamna materija i tamna energija, nastanak i nestanak \u017eivota, isl.<\/p>\n<p>U tom cilju \u010dini se da bi Nauka trebalo da koncept prostor-vreme zameni konceptom struktura-funkcija-konekcija, ili konceptom promena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>ZAJEDNI\u010cKI DELILAC SISTEMA I UNIVERZUMA<\/strong><\/p>\n<p>Rekli smo da sve komponente <strong><em>sistema:<\/em><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Delom imaju istu strukturu, tj. isti princip strukture-funkcije-konekcije<\/li>\n<li>Delom imaju razli\u010ditu strukturu, tj. razli\u010dit princip strukture-funkcije-konekcije<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Isti deo strukture-funkcije-konekcije svih komponenti jednog <strong><em>sistema<\/em><\/strong>, tj. isti princip strukture-funkcije-konekcije svih komponenti jednog sistema nazvali smo zajedni\u010dki delilac sistema,<\/p>\n<p>Zajedni\u010dki delilac Univerzuma \u010dine svi isti delovi (isti principi) strukture-funkcije-konekcije svih sistema <strong><em>Univerzuma<\/em><\/strong>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>KVANT KAO SISTEM<\/strong><\/p>\n<p>Kvant je najmanji poznati entitet poznatog dela Univerzuma.<\/p>\n<p>Kvant je <strong><em>istovremeno<\/em><\/strong> i komponenta sistema (atoma) i funkcija sistema (i \u010destica i talas).<\/p>\n<p>Kvant je <strong><em>sistem<\/em><\/strong> sa nepojmljivo slo\u017eenom matemati\u010dki pravilnom strukturom zato \u0161to:<\/p>\n<ol>\n<li>Ima slo\u017eene funkcije unutar i izme\u0111u sistema (atoma)<\/li>\n<li>Ima slo\u017eene konekcije unutar i izme\u0111u sistema (atoma)<\/li>\n<li>Gradivna je komponenta strukture svih makroskopskih sistema Univerzuma (Struktura nastaje samo iz strukture)<\/li>\n<li>Postoji vi\u0161e razli\u010ditih kvantova (Razli\u010ditost entiteta je produkt razli\u010dite strukture)<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>PSIHOLO\u0160KI SISTEM<\/strong><\/p>\n<p>Psiholo\u0161ki sistem je najslo\u017eeniji, najfunkcionalniji, a time i najmo\u0107niji od svih entiteta u poznatom delu Univerzuma:<\/p>\n<ol>\n<li>Komponente tog sistema, (na primer se\u0107anje), su <strong><em>istovremeno<\/em><\/strong> i gradivne komponente sistema i funkcije sistema<\/li>\n<li><strong><em>Komponente <\/em><\/strong>tog sistema (se\u0107anje) se mogu neposredno opa\u017eati<\/li>\n<li><strong><em>Konekcije<\/em><\/strong>togsistema se, pod odre\u0111enim uslovima, mogu neposredno opa\u017eati<\/li>\n<li>Istu strukturu ima celina sistema i svaki deo sistema<\/li>\n<li>Svaki deo psiholo\u0161kog sistema (se\u0107anje) je tako\u0111e sistem<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pogledati: <a href=\"http:\/\/www.psychostructurology.rs\/works\/STRUKTURA%20PSIHOLOSKOG%20SISTEMA.pdf\">http:\/\/www.psychostructurology.rs\/works\/STRUKTURA%20PSIHOLOSKOG%20SISTEMA.pdf<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>KVANT I BAZI\u010cNA \u010cESTICA UNIVERZUMA<\/strong><\/p>\n<p>Kvant je najmanji isti deo strukture svih makroskopskih sistema Univerzuma, tj. najmanji zajedni\u010dki delilac svih makroskopskih sistema Univerzuma.<\/p>\n<p>Postoji i najmanji isti deo strukture <strong><em>svih<\/em><\/strong> pa i ispod kvantnih sistema Univeruma.<\/p>\n<p>Taj najmanji isti deo strukture svih sistema Univerzuma je najmanji zajedni\u010dki delilac ukupnosti strukture Univerzuma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Najmanji zajedni\u010dki delilac ukupnosti strukture Univerzuma je Bazi\u010dna \u010destica Univerzuma.<\/p>\n<p>Bazi\u010dna \u010destica Univerzuma je prvonastala \u010destica Univerzuma. Kao takva<\/p>\n<p>Bazi\u010dna \u010destica Univerzuma je jedinica Univerzuma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sa jedinicom Univerzuma povezana je:<\/p>\n<ol>\n<li>S jedne strane Nula Univerzuma, tj. status pre Bazi\u010dne \u010destice Univerzuma, tj. status <strong><em>Neuniverzuma<\/em><\/strong><\/li>\n<li>S druge strane Ukupnost strukture Univerzuma<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>UNIVERZUM ILI BOG<\/strong><\/p>\n<p>Strukturologija, u funkciji sveobuhvatnog <strong><em>razumevanja konekcija,<\/em><\/strong> u prvom redu treba da se bavi definisanjem i prou\u010davanjem koncepata:<\/p>\n<ol>\n<li>Najmanji zajedni\u010dki delilac ukupnosti strukture Univerzuma<strong><em> (Bazi\u010dna \u010destia Univerzum)<\/em><\/strong><\/li>\n<li>Najmanji zajedni\u010dki delilac ukupnosti strukture makroskopskih sistema Univerzuma<strong><em> (kvant<\/em><\/strong>)<\/li>\n<li>Najmanji zajedni\u010dki sadr\u017ealac ukupnosti strukture ukupnosti Univerzuma<strong><em> (psiholo\u0161ki sistem)<\/em><\/strong><\/li>\n<li>Najve\u0107i zajedni\u010dki sadr\u017ealac ukupnosti strukture ukupnosti Univerzuma (<strong><em>Univerzum <\/em><\/strong>ili <strong><em>Bog)<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Razumevanje ovih koncepata je neophodno da bismo odgovorili na pitanja kao \u0161to su:<\/p>\n<ol>\n<li>Kako je nastala Bazi\u010dna \u010destica Univerzuma?<\/li>\n<li>Kakva je struktura Bazi\u010dne \u010destice Univerzuma?<\/li>\n<li>Po kom principu se iz Bazi\u010dne \u010destice Univerzuma strukturira Univerzum?<\/li>\n<li>Po kom principu se Univerzum destrukturira?<\/li>\n<li>Isl.<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>MO\u0106 PSIHOLO\u0160KOG SISTEMA<\/strong><\/p>\n<p>To \u0161to je struktura psiholo\u0161kog sistema toliko slo\u017eena da u sebi sadr\u017ei princip strukture svih ostalih sistema Univerzuma, omogu\u0107ava nam da razumevanjem strukture psiholo\u0161kog sistema razumemo princip strukture-funkcije-konekcije svih ostalih sistema Univerzuma.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>METODA SFK<\/strong><\/p>\n<p>Teoriju koja bi se bavila struktura-funkcijom-konekcijom sistema nazvali smo strukturologija.<\/p>\n<p>Ta teorija mora da dobije i svoju metodu.<\/p>\n<p>Metodu strukturologije nazvali smo Metoda struktura-funkcija-konekcija, ili \u00a0<strong><em>Metoda SFK.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pomo\u0107u metode SFK mo\u017eemo da <strong><em>razumemo<\/em><\/strong> princip strukture pojedina\u010dnih sistema, pa tako i prinip strukture celine Univerzuma.<\/p>\n<p>U ovoj studiji se bavimo jednom od metoda SFK. To je Metoda analogija\u2013proporcija ili <strong><em>Metoda AP<\/em>.<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>METODA AP<\/strong><\/p>\n<p>Metodom AP dovodimo u vezu dva ili vi\u0161e sistema koji, na nivou opa\u017eanja, imaju delom isti princip funkcionisanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Metoda AP dovodi u vezu:<\/p>\n<ol>\n<li><strong><em>Funkcionisanje<\/em><\/strong> (procese, pona\u0161anje, reakcije) komponenti onog sistema \u010diju strukturu prou\u010davamo<\/li>\n<li><strong><em>Funkcionisanje<\/em><\/strong> komponenti drugog sistema, ili vi\u0161e drugih sistema<\/li>\n<li><strong><em>Strukturu<\/em><\/strong>tog drugog (drugih) sistema<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>POSTAVKA AP FORMULE <\/strong><\/p>\n<p>U ovom primeru Metodom AP \u017eelimo da <strong><em>objasnimo<\/em><\/strong> nevidljiv i nepoznat deo <strong><em>strukture atoma.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Taj cilj ostvarujemo dovode\u0107i u vezu dva sistema sa dva \u201ekraja\u201c Univerzuma. Konkretno, dovodimo u vezu <strong><em>znanja<\/em><\/strong> <strong><em>zasnovana<\/em><\/strong> <strong><em>na opa\u017eanju<\/em><\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li>O funkcionisanju kvanta<\/li>\n<li>O funkcionisanju se\u0107anja<\/li>\n<\/ul>\n<p>Posmatrano na nivou strukture sistema, mi dovodimo u vezu:<\/p>\n<ul>\n<li>Najmanji zajedni\u010dki delilac ukupnosti strukture makroskopskih sistema Univerzuma i<\/li>\n<li>Najmanji zajedni\u010dki sadr\u017ealac ukupnosti Univerzuma<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zna\u010di, u ovom primeru nam je nepoznata (\u201ex\u201c) struktura atoma (sA), a poznate su nam:<\/p>\n<p>1. Princip funkcionisanja se\u0107anja po strukturi psiholo\u0161kog<\/p>\n<p>sistema (fPS), ili \u201ea\u201c<\/p>\n<p>2. Princip strukture psiholo\u0161kog sistema (sPS), ili \u201eb\u201c<\/p>\n<p>3. Princip funkcionisanja kvanta po strukturi atoma (fK), ili \u201ec\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<table>\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"197\">&nbsp;<\/td>\n<td width=\"197\">funkcija<\/td>\n<td width=\"197\">struktura<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"197\">PSIHOLO\u0160KI SISTEM<\/td>\n<td width=\"197\">a<\/td>\n<td width=\"197\">b<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"197\">ATOM<\/td>\n<td width=\"197\">c<\/td>\n<td width=\"197\">x<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>a = b = c = x<\/p>\n<p>a : b = c : x<\/p>\n<p>fPS = sPS = fK = x<\/p>\n<p>fPS : sPS = fK : x<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>ZNANJA KOJA KORISTIMO<\/strong><\/p>\n<p>U cilju <strong><em>razumevanja<\/em> <\/strong>principa strukture dela datog sistema (atoma) koristimo:<\/p>\n<ol>\n<li>Poznate \u010dinjenice vezano za posmatrane sisteme<\/li>\n<li>Znanje teorije SFK<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>POZNATE <\/strong><strong>\u010c<\/strong><strong>INJENICE<\/strong><\/p>\n<p>Poznate \u010dinjenice o kvantu:<\/p>\n<ol>\n<li>Kvant je istovremeno i \u010destica i talas (i struktura i funkcija)<\/li>\n<li>Kvant nema \u010dvrsto definisanu (pravilnu) putanju kretanja, tj. nema pravilnost u funkcionisanju<\/li>\n<li>Kvant trenutno menja svoj polo\u017eaj u strukturi atoma<\/li>\n<li>Kvant se nalazi na svim mestima u strukturi atoma<\/li>\n<li>Polo\u017eaj (kretanje, mesto, funkcionisanje) kvanta po strukturi atoma zavisi od okolnosti<\/li>\n<li>Polo\u017eaj kvanta u strukturi atoma zavisi od posmatra\u010da, tj. od procesa posmatranja<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Poznate \u010dinjenice o se\u0107anju:<\/p>\n<ol>\n<li>Se\u0107anje je u isto vreme i proces (psiholo\u0161ka funkcija) i gradivna (strukturalna) komponenta sistema<\/li>\n<li>Se\u0107anje nema \u010dvrsto definisanu, pravilnu \u201eputanju\u201c kretanja po strukturi psiholo\u0161kog sistema, ve\u0107 se nalazi na svim mestima u sistemu, tj. mo\u017ee trenutno da se aktivira u svakom trenutku \u017eivota<\/li>\n<li>Se\u0107anje se trentno aktivira u zavisnosti od okolnosti<\/li>\n<li>Se\u0107anje se trenutno aktivira u zavisnosti od procesa (samo) posmatranja, tj. od posmatra\u010da<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>ZNANJE TEORIJE SFK <\/strong><\/p>\n<p>Prema teoriji SFK: Kvant, atom, se\u0107anje i celina psiholo\u0161kog sistema su sistemi nepojmljivo slo\u017eene matemati\u010dki pravilne struktura-funkcije-konekcije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zna\u010di, ono \u0161to nam omogu\u0107ava da ove sisteme dovedemo u vezu je \u010dinjenica da su njihove strukturalne komponente <strong><em>isto-istovremeno<\/em><\/strong>i funkcijei konekcije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>NA\u0160 NAREDNI RAD<\/strong><\/p>\n<p>U tre\u0107em delu monografije \u201eOsnovi strukturologije\u201c najpre \u0107emo u AP formulu uneti obja\u0161njenje principa po kome se\u0107anje funkcioni\u0161e po strukturi psiholo\u0161kog sistema. To znanje \u0107e nam omogu\u010diti:<\/p>\n<ul>\n<li>Da objasnimo princip strukture atoma<\/li>\n<li>Da odgovorimo na pitanje: od \u010dega zavisi da li \u0107emo kvant <strong><em>opa\u017eati <\/em><\/strong>kao \u010desticu, ili kao talas.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Razumevanje principa strukture-funkcije-konekcje atoma \u0107e nam pomo\u0107i da odgovorimo na osnovno pitanje rada i fundamentalno pitanje fizike: Od \u010dega zavisi da li \u0107emo <strong><em>proces<\/em><\/strong> <strong><em>promene<\/em><\/strong> strukture sistema do\u017eiveti kao prostor, ili kao vreme?<\/p>\n<p>Copyright\u00a9Ljiljana De\u0161evi\u0107 2015<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=METODA%20INTERDISCIPLINARNOSTI%20%20SA%20%20MEHANIZMOM%20EVOLUCIJE%20I%20HIPOTEZOM%20PROSTORA%20I%20VREMENA&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3286\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3286&amp;t=METODA+INTERDISCIPLINARNOSTI++SA++MEHANIZMOM+EVOLUCIJE+I+HIPOTEZOM+PROSTORA+I+VREMENA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3286&amp;title=METODA+INTERDISCIPLINARNOSTI++SA++MEHANIZMOM+EVOLUCIJE+I+HIPOTEZOM+PROSTORA+I+VREMENA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Drugi deo monografije \u201eOsnovi strukturologije\u201c Autorka: Ljiljana De\u0161evi\u0107, psiholog \u010cini se kao da je davno pro\u0161lo ono vreme kada je radoznao \u010dovek, kakav je bio Faradej, mogao da zaka\u010di klju\u010d na zmaja i da tako do\u0111e do nau\u010dnih saznanja. Dana\u0161nji glomazan i skup nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki sistem otkriva \u010dinjenice, koje, po sopstvenom priznanju, \u010desto ne razume. Ipak, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[11,12,38],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3286"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3286"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3286\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3288,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3286\/revisions\/3288"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}