{"id":3323,"date":"2015-05-21T20:43:56","date_gmt":"2015-05-21T20:43:56","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3323"},"modified":"2015-08-22T13:24:12","modified_gmt":"2015-08-22T13:24:12","slug":"prirodni-model-prirode-nmn-model","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3323","title":{"rendered":"PRIRODNI MODEL PRIRODE \u2013NMN MODEL"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Tesla-Aba.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft  wp-image-3324\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Tesla-Aba.jpg\" alt=\"Tesla Aba\" width=\"232\" height=\"185\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Tesla-Aba.jpg 483w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Tesla-Aba-300x239.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 232px) 100vw, 232px\" \/><\/a>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n<p>U desetak objavljenih radova u KPV dao sam neke poku\u0161aje uskla\u0111ivanja na\u0161ih pogleda na Prirodu koja nas okru\u017euje. U me\u0111uvremenu sam uspeo slo\u017eiti jedan koherentniji njen model sadr\u017ean u (L.1) \u010diji kra\u0107i prikaz dajem u ovom radu. Bez obzira koliko mi je stalo da stavova prisutnih u predlo\u017eanom modelu, ipak smatram da je on pre svega predlog zaokreta u na\u0161im naporima da dublje prodremo u su\u0161tinu delovanja i vidove ispoljavanja Prirode koja nas okru\u017euje, \u010diji smo i mi deo i to nezaobilazni u njenom bitisanju. Verujem da bi dobar deo prezentiranih stavova trebao da pokrene odgovaraju\u0107u raspravu i \u010ditav niz novih eksperimentalnih i teorijskih istra\u017eivanja \u0161to bi nas vratilo sa stranputice, u koju sve vi\u0161e zalazimo, na pravi put u naporima kompleksnije spoznaje te Prirode. Svaki od iznetih stavova mogu, a i treba, biti predmet diskusije, samo ne kao pojedina\u010dno izdvojenih ve\u0107 kao uslovno \u2013 posledi\u010dnih segmenata kompleksne pojave koju nazivamo Prirodom.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p><strong>PARADIGMA<strong>[1]<\/strong><\/strong><\/p>\n<p>Priroda je u prostoru beskona\u010dnog Kosmosa \u0161iroko razu\u0111eno harmoni\u010dno jedin\u00adstvo razli\u010ditosti tri supstance: dve fizi\u010dke (materijalna i elektri\u010dna) i jedne nefi\u00adzi\u010dke (mentalna) sa njenim sistemima i poljima. Jedinstvo koje se odr\u017eava kroz raznovrsne interaktivne procese zahvaljuju\u0107i prostorno asinhronim cikli\u010dkim i regenerativnim promenama i procesima na pojedina\u010dnim lokacijama Kosmosa, programiranim i vo\u0111enim od strane nefizi\u010dkih sistema sposobnih za samoorga\u00adnizaciono delovanje. Ovo jedinstvo se ispoljava u procesima i pojavnim oblicima prisutnim u mnogim sistemima i podsistemima hijerarhijski raspore\u0111enim u raz\u00adli\u010ditim strukturnim nivoima u okviru odvojenih prostornih lokacija pove\u0107ane kon\u00adcentracijom fizi\u010dkih struktura kao entiteta razme\u0161tenih u prostoru Kosmosa, na\u00adzvanih Ograni\u010deni prostori (OP). Nosioci te cikli\u010dnosti su odre\u0111ene periodi\u010dne promene energetskog nivoa, programirane od strane nefizi\u010dkih sistema u poje\u00addina\u010dnim OP. Premeravanje Kosmosa i prebrojavanje OP u njemu ne mogu se smatrati racionalnim postupcima, obzirom na na\u0161e mogu\u0107nosti uvida u stanje Kosmosa u celini i lokalizovane procese u njemu, pa se polazi od toga da se u oba slu\u010daja radi o uslovno neograni\u010denim veli\u010dinama. Isti slu\u010daj je i poku\u0161aj odre\u0111ivanja po\u010detka Prirode i Kosmosa, u kojem se njeno prisustvo ispoljava, ili poku\u0161aj procene njenog trajanja u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p><strong>\u00a0rezime<\/strong><\/p>\n<p>Gornja paradigma predstavlja osnovnu prirodnu podlogu na kojoj je gra\u0111en novi pogled na Prirodu i sve procese, pojave i pojavne oblike u njoj u \u0161irokom rasponu njihovih karakteristika. Ovi pojavni oblici obuhvataju strukture od najsitnijih, koje se sre\u0107u na subelementarnom strukturnom nivou (SSN), do najkrupnijih u vidu razli\u010ditih nebeskih tela i njihovih sistema prisutnih u Ograni\u010denim prostorima (OP) i Kosmosu u celini. Raspon njihovih karakteristika je veoma \u0161irok, bilo da se radi o neaktivnim, poluaktivnim ili aktivnim, odnosno nesvesnim ili svesnim pojavnim oblicima. Stvaranje modela Prirode na osnovu takve paradigme zahtevalo je uvo\u0111enje novih veli\u010dina i odnosa, koje savremena nauka o Prirodi jo\u0161 uvek ne prepoznaje, kao i korekcije nekih uo\u010denih ali pogre\u0161no ili nedovoljno obja\u0161njenih.<\/p>\n<p>Deo uvedenih novina mo\u017ee se prikazati u nekoliko karakteristi\u010dnih grupa, pa \u0107e to biti ukratko u\u010dinjeno u daljem tekstu.<\/p>\n<p>1.\u00a0\u00a0 Uvedene su tri osnovne supstance kao polazni gradivni elementi svega \u0161to se u Prirodi de\u0161ava i nalazi. Bilo koju pojavu ili pojavni oblik da analiziramo u njenoj dubini se sre\u0107emo sa ovim izvornim subelementarnim veli\u010dinama. Infinitezimalnih su dimenzija i njihova struktura je jedin\u00adstvena bez mogu\u0107nosti deobe na sitnije delove. To su:<\/p>\n<ul>\n<li>Jedna nefizi\u010dka nazvana mentalna supstanca \u010dija se \u010destica naziva menion i namenjena je organizovanju vlastitog sistema i velikog broja podsistema na osnovu \u010dijeg funkcionisanja upravlja pona\u0161anjem fizi\u010dkih supstanci na svim strukturnim nivoima i obezbe\u0111uju\u0107i im energet\u00adsku podr\u0161ku, programe delovanja, pra\u0107enje doga\u0111anja, samoorganizuju\u0107e pona\u0161anje i sve one \u0161to omogu\u0107ava delovanje Prirode kakvu uo\u010davamo, a i mnogo vi\u0161e u nama jo\u0161 uvek nedostupnim oblicima ispoljavanja. Sistemi ove supstance predstavljaju aktivne u\u010desnike u svim procesima na svim strukturnim nivoima Prirode.<\/li>\n<li>Dve fizi\u010dke:<\/li>\n<li>\u010destice sa materijalnom supstancom &#8211; materioni,<\/li>\n<li>\u010destice sa elektri\u010dnom supstancom &#8211; elektrioni.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Od njih materijalna supstanca u integracionim procesima obezbe\u0111uje fizi\u010dku gra\u0111u struktura koje se formiraju. Elektri\u010dna supstanca obezbe\u0111uje odre\u0111eni protok energije kroz formirane strukture zahvaljuju\u0107i pokretljivosti svojih \u010destica i njihovih subelementarnih i subatomskih struktura. Obe ove supstance su izvorno pasivne i aktiviraju se programski tek u sprezi sa komponentama mentalnih sistema i podsistema. Razdvajanjem materijalne i elektri\u010dne supstance napravljeno je odstupanje u odnosu na Standardni model gde one predstavljaju nedeljivu celinu.<\/p>\n<p>2.\u00a0\u00a0 Kao osnovni stavovi koji karakteri\u0161u pona\u0161anje Prirode defini\u0161u se:<\/p>\n<ul>\n<li>Njena realnost bez obzira na zastupljenost pojedinih supstanci u procesima, pojavama i pojavnim oblicima u njoj.<\/li>\n<li>Postojanje uzro\u010dno-posledi\u010dne povezanosti svih doga\u0111aja u Prirodi.<\/li>\n<li>Jedinstvo osnovnih prirodnih zakona i njihovo neselektivno delovanje bez obzira na sup\u00adtanc\u010dnu zastupljenost u pojedinim strukturama.<\/li>\n<\/ul>\n<p>3.\u00a0\u00a0 Uspostavljena su tri osnovna strukturna nivoa:<\/p>\n<ul>\n<li>Subelementarni strukturni nivo &#8211; SSN,<\/li>\n<li>Atomski strukturni nivo \u2013ASN i<\/li>\n<li>Molekularni strukturni nivo -MSN.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Subelementarni strukturni nivo je novouveden i prisutan je u celom Kosmosu. Ovi strukturni nivoi karakteristi\u010dni su po interaktivnim procesima koji se na njima de\u0161avaju i strukturi \u010destica koji u\u010destvuju u tim procesima, kao i kona\u010dnim pojavnim oblicima koji su rezultat tih interakcija.<\/p>\n<p>4.\u00a0\u00a0 Kosmos je neograni\u010deni prostor koga karakteri\u0161e to da je:<\/p>\n<ul>\n<li>popunjen sa ravnomerno raspore\u0111enim komponentama sistema fizi\u010dkih subelementarnih \u010destica; ovi sistemi predstavljaju etar definisanih karakteristika samo \u0161to u ovom slu\u010daju su uspostavljena tri etra (elektri\u010dni \u2013 <strong><em>etar<\/em><\/strong>, materijalni \u2013 <strong><em>matar<\/em><\/strong> i mentalni <strong><em>mentar<\/em><\/strong>) u kojima se de\u0161avaju specifi\u010dni procesi na subelementarnom strukturnom nivou,<\/li>\n<li>popunjen sa lokalitetima pove\u0107ane koncentracije materijalnih struktura na atomskom i molekularnom strukturnom nivou raspore\u0111enim \u0161irom Kosmosa, ozna\u010denih kao Ograni\u010deni prostori &#8211; OP,<\/li>\n<li>gustina mentalnog sistema u okviru OP se menja cikli\u010dno tokom \u010dijih ciklusa se menja atomska i molekularna struktura u OP u rasponu od subatomskih do nebeskih tela u njima (kolaps materijalnih struktura, formiranje crnih rupa, njihov raspad i ponovo formiranje sis\u00adtema nebeskih tela u ovim prostorima),<\/li>\n<li>promene struktura u OP posledica su energetskih ciklusa u njima koji predstavljaju trans\u00adformaciju energetskih oblika tipa: potencijalna \u2192 kineti\u010dka \u2192 potencijalna \u2192 kineti\u010dka \u2192 energija, \u010diji su nosioci odgovaraju\u0107e mentalne strukture i njihovi sistemi, a manifestuju se promenama u fizi\u010dkim sistemima i strukturama<strong>.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>5.\u00a0\u00a0 Pripajanjem mentalnih \u010destica i struktura fizi\u010dkim subelementarnim \u010desticama ove se pobu\u0111uju i programski osposobljavaju za odre\u0111ene interaktivne procese, koji mogu imati privla\u010dno ili odbojno delovanje, a izme\u0111u formiranih \u010destica i njihovih struktura. Na osnovu toga svaka fizi\u010dka \u010destica ili njihov skup deluje kao nosilac sile, odnosno pona\u0161anje im se ozna\u010dava kao delovanje masa, jer veli\u010dina tih sila zavisi od koli\u010dine anga\u017eovanih \u010destica, a karakter delovanja (privla\u010dnog ili odbojnog) odre\u0111uju programi uneti u njihovu strukturu od strane pripojenih mentalnih masa.<\/p>\n<p>6.\u00a0\u00a0 Na SSN a dobrim delom i na ASN svim formiranim strukturama obezbe\u0111en je zna\u010dajan stepen rastresitosti tako \u0161to se oko skupine osnovne strukture kao jezgra formira odgovaraju\u0107i ekran. Dobijene \u010destice imaju materijalne i elektri\u010dne karakteristike zahvaljuju\u0107i izvornim karakteristi\u00adkama svojih supstanci u tim jezgrima. Odnos jezgra i komponenti ekrana je uvek takav da se me\u0111usobno odbijaju, dok se komponente ekrana me\u0111usobno privla\u010de. Ovim se omogu\u0107ava da ekranizovana jezgra imaju odre\u0111enu slobodu kretanja pa mogu u\u010destvovati u energetskim poreme\u0107ajima zahvaljuju\u0107i svojoj pokretljivosti u okvirima ekrana i zakonu o delovanju masa i impulsa. Ekranizovane fizi\u010dke \u010destice na SSN formiraju odgovaraju\u0107i subelementarni sistem izotropnih karakteristika na nivou Kosmosa u kojem se njihovi ekrani prakti\u010dno dodiruju obe\u00adzbe\u0111uju\u0107i time zna\u010dajnu stabilnost ovih sistema. Bez ove rastresitosti formirane strukture bi se stopile u jedno telo krutih odnosa njegovih komponenti, nesposobno da bude nosilac dina\u00admi\u010dkih procesa.<\/p>\n<p>7.\u00a0\u00a0 Formirani subelementarni sistemi su nosioci pojave ozna\u010dene kao pomeraj (poznat je dielektri\u010dni pomeraj, ali uvo\u0111enjem odvojenih elektri\u010dnih i masenih subelementarnih sistema prisutan je i maseni pomeraj). Ako pomeraj nastaje pod delovanjem masa on ima podu\u017eni ili longitudinalni karakter, a u slu\u010daju da je nastao pod delovanjem impulsa karakter mu je popre\u010dni ili transverzalni. Ovi pomeraji se javljaju u paru pri \u010demu longitudinalni ima primarni karakter. Zavisno od karakteristika energetskog poreme\u0107aja pomeraji mogu biti stacionarni ili dinami\u010dki.<\/p>\n<p>8.\u00a0\u00a0 U slu\u010daju da energetski poreme\u0107aji imaju cikli\u010dki karakter subelementarni sistemi postaju nosioci talasnih procesa, koji, obzirom na njihov supstancioni karakter, mogu predstavljati elektrodinami\u010dke i masodinami\u010dke procese, odnosno elektri\u010dne i masene talase. Obzirom na ta\u010dku 7 ti talasi mogu u oba slu\u010daja biti transverzalni i longitudinalni. Ovim talasni procesi dobijaju svoje fizi\u010dke nosioce odre\u0111enih karakteristika \u010dime se gubi potreba kori\u0161\u0107enja fotona nedefinisanih prirodnih karakteristika kao njihovih nosilaca. Obzirom na postoje\u0107i nivo na\u0161eg poznavanja talasnih procesa treba o\u010dekivati zna\u010dajnu teorijsku i eksperimentalnu nau\u010dnu aktiv\u00adnost u ovom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Navo\u0111enjem nekih od stavova inaugurisanih razvijenim NMN modelom \u017eeleo sam da \u010ditaocu i pre \u010ditanja knjige uka\u017eem na ozbiljnost i zna\u010daj zaokreta koji bi ovaj model mogao inicirati. Pri tome navedeni a i ostali stavovi ovog modela doveli bi do \u201estavljanja van snage\u201d ili modifikacije niza stavova sa kojima savremena nauka jo\u0161 uvek ra\u010duna. Nave\u0161\u0107u samo neke od njih:<\/p>\n<ul>\n<li>Kori\u0161\u0107enje fotona kao nosilaca talasnih procesa i elektromagnetske sile.<\/li>\n<li>Kompletni asortiman bozona postaje suvi\u0161an.<\/li>\n<li>Transformacije tipa masa \u2194 energija nije u skladu sa uvedenim prirodnim zakonima i imaju drugu su\u0161tinu.<\/li>\n<li>\u010cvrsta podela elmase na privla\u010dnu i odbojnu nije njena izvorna osobina ve\u0107 posledica programiranog delovanja koje se uskla\u0111uje sa o\u010dekivanim osobinama struktura u formiranju i spolja\u0161njim uticajima.<\/li>\n<li>Singulariteti nisu svojstveni prirodnim procesima i predstavljaju samo neodgovaraju\u0107i mate\u00admati\u010dki model istih.<\/li>\n<li>Percepcija ne mo\u017ee biti mera postojanja Prirode, kao ni procesa i pojava u njoj. Ona je samo mera na\u0161eg nekompletnog sagledavanja njene realnosti i \u010desto podloga dono\u0161enju pogre\u0161nih zaklju\u010daka vezanih za prirodne pojave i procese, kao i na\u0161em neprirodnom pona\u0161anju.<\/li>\n<li>Nisu prihvatljivi poku\u0161aji da se odre\u0111enoj vrsti informacija o prirodnim pojavama i procesima da karakter same pojave i procesa pa da se na toj postavci gradi model Prirode. Takvi poku\u0161aji ne udovoljavaju osnovnim prirodnim zakonima. Tipi\u010dan primer su poku\u0161aji sa formiranjem holo\u00adgramskog modela Prirode, a hologrami su samo jedan vid informacija o pojedinim prirodnim pojavama i procesima sa mogu\u0107nostima njihove vizualizacije. Oni su samo vizuelni odraz nekog doga\u0111aja u Prirodi a ne sam doga\u0111aj. Informacije se mogu svrstati u potrebne ali nedovoljne uslove u stvaranju modela Prirode kao jedinstva sveprisutnih pojava i pojavnih oblika u Kosmosu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dodatno, sa uvo\u0111enjem mentalne supstance i njenih sistema i na\u010dina delovanja uspostavlja se veza izme\u0111u tzv. mrtve i \u017eive materije i slike Prirode kao \u201ejedinstva duha i materije\u201d. Podrazumeva se da se za ovakav zaokret javlja potreba i zahtev zna\u010dajnih novih nau\u010dnih istra\u017eivanja ne samo u oblasti fizi\u010dkih pojava i procesa ve\u0107 i onih nefizi\u010dkih, kojima jo\u0161 uvek nismo dali ni \u201epravo gra\u0111anstva\u201d. Me\u0111utim, imaju\u0107i u vidu sve stavove NMN modela vezane za delovanje Prirode i ulogu i prate\u0107e pona\u0161anje homo sapiensa, sledi da bi i mi morali u\u010diniti ne\u0161to na izmeni na\u0161e prirodne svesti ukoliko \u017eelimo da odr\u017eimo svoje pona\u0161anje u skladu sa zahtevima Prirode, koja nam je nadre\u0111ena (Ta\u010dka 4.1.2 u knjizi) i osposobimo se za kori\u0161\u0107enje mnogih neslu\u0107enih mogu\u0107nosti koji je ona spremna da pru\u017ei, a \u0161to je uslovljeno nivoom na\u0161e svesti i uskla\u0111enosti sa takovom Prirodom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[1] Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107:Prirodni model prirode (Natural model of Nature), PROMETEJ, Beograd 2013.<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=PRIRODNI%20MODEL%20PRIRODE%20%E2%80%93NMN%20MODEL&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3323\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3323&amp;t=PRIRODNI+MODEL+PRIRODE+%E2%80%93NMN+MODEL\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3323&amp;title=PRIRODNI+MODEL+PRIRODE+%E2%80%93NMN+MODEL\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prof. Dr. Milo\u0161 Abad\u017ei\u0107 U desetak objavljenih radova u KPV dao sam neke poku\u0161aje uskla\u0111ivanja na\u0161ih pogleda na Prirodu koja nas okru\u017euje. U me\u0111uvremenu sam uspeo slo\u017eiti jedan koherentniji njen model sadr\u017ean u (L.1) \u010diji kra\u0107i prikaz dajem u ovom radu. Bez obzira koliko mi je stalo da stavova prisutnih u predlo\u017eanom modelu, ipak smatram [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[11,38,47],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3323"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3323"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3323\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3325,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3323\/revisions\/3325"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3323"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3323"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3323"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}