{"id":3517,"date":"2015-12-15T10:51:27","date_gmt":"2015-12-15T10:51:27","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3517"},"modified":"2017-09-16T09:11:54","modified_gmt":"2017-09-16T09:11:54","slug":"autoimune-bolesti-multipla-skleroza","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3517","title":{"rendered":"AUTOIMUNE BOLESTI  &#8211; MULTIPLA SKLEROZA"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Ljilja-mozak.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft wp-image-3518\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Ljilja-mozak.jpg\" alt=\"Ljilja mozak\" width=\"173\" height=\"120\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Ljilja-mozak.jpg 503w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Ljilja-mozak-300x208.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 173px) 100vw, 173px\" \/><\/a>Autorska<\/strong> <strong>studija\u00a0: Ljiljana<\/strong> <strong>De<\/strong><strong>\u0161<\/strong><strong>evi<\/strong><strong>\u0107, <\/strong><strong>psiholog<\/strong><\/p>\n<p>Kod autoimunih bolesti organizam neutrali\u0161e delovanje svog imunolo\u0161kog sistema zbog \u010dega uni\u0161tava \u00a0samoga sebe. Polaze\u0107i od te \u010dinjenice postavlja se pitanje: \u0161ta je to u organizmu \u0161to je mo\u0107nije od imunolo\u0161kog sistema?<\/p>\n<p>Ovo pitanje u sebi sadr\u017ei odgovor.<\/p>\n<p>\u010cinjenica da organizam sam sebe uni\u0161tava, zna\u010di da ga uni\u0161tava ne\u0161to \u0161to je u njemu, a to mo\u017ee biti samo neki od njegovih sistema.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Tako sna\u017enog dejstva mo\u017ee biti samo sistem koji ima najslo\u017eeniju strukturu, pa time i najslo\u017eenije funkcije u organizmu. Kod \u010doveka je to psiholo\u0161ki sistem.<\/p>\n<p>Studija \u201eAutoimune bolesti: multipla skleroza\u201c koja je pred vama, se na primeru multiple skleroze bavi:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Mehanizmom<\/strong> nastanka autoimunih bolesti<\/li>\n<li><strong>Mehanizmom<\/strong> le\u010denja autoimunih bolesti<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Sistemi organizma<\/strong><\/p>\n<p>Organizam \u010doveka delimo na slede\u0107e sisteme: lokomotorni, kardiovaskularni, respiratorni, gastrointestinalni, urogenitalni, nervni, endokrini, pokrovni, imunolo\u0161ki i psiholo\u0161ki. Svi ovi sistema imaju matemati\u010dki pravilnu strukturu.<\/p>\n<p>Svi sistemi na\u0161eg organizma, pa i psiholo\u0161ki, u svojim strukturama imaju u ve\u0107oj ili manjoj meri <strong>iste<\/strong> delove (iste strukturalne komponente).<\/p>\n<p>Psiholo\u0161ki sistem, kao evolutivno najmla\u0111i sistem, strukturirao se od, verovatno kvantnih delova svih postoje\u0107ih organskih sistema, \u0161to ga \u010dini najslo\u017eenijim i najmo\u0107nijim sistemom u organizmu.<\/p>\n<p>Isti delovi strukture koji se nalaze u svim sistemima organizma \u010dine <strong><em>veze<\/em> <\/strong>organizma.<\/p>\n<p>Veze organizma prepoznajemo kao me\u0111usobni uticaj svih sistema organizma.<\/p>\n<p>Zbog ovakve povezanosti svih sistema organizma, poreme\u0107aj strukture jednog sistema (\u0161to je definicija obolenja jednog sistema), menja (oboleva) strukturu (i funkcionisanje) drugih sistema organizma i organizma u celini.<\/p>\n<p><strong>Primarno <\/strong><strong>somatske<\/strong> <strong>bolesti<\/strong><\/p>\n<p>Neke somatske bolesti nastaju tako \u0161to se <strong><em>o\u0161teti<\/em><\/strong> organ, sistem ili vi\u0161e sistema organizma.<\/p>\n<p>Bolesti nastale o\u0161te\u0107enjem strukture somatskih sistema su primarno somatske bolesti.<\/p>\n<p>Karakteristike primarno somatskih bolesti:<\/p>\n<ol>\n<li>Zna im se <strong><em>uzrok <\/em><\/strong>(o\u0161te\u0107enje izazivaju: povreda, upala, tumor i sl.)<\/li>\n<li>Imaju ograni\u010den broj istih ili sli\u010dnih <strong><em>simptoma<\/em><\/strong><\/li>\n<li>Imaju po me\u0111unarodnoj klasifikaciji standardizovanu farmakolo\u0161ku <strong><em>terapiju<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>Sekundarno<\/strong> <strong>somatske ili psihosomatske<\/strong><strong> bolesti<\/strong><\/p>\n<p>Sekundarno somatske bolesti su bolesti somatskih sistema koje nastaju kao posledica delovanja drugih sistema organizma.<\/p>\n<p>Somatske bolesti nastale kao posledica <strong><em>delovanja psiholo\u0161kog sistema<\/em> <\/strong>jesu psihosomatske bolesti.<\/p>\n<p>Zna\u010di, psihosomatske bolesti su somatske bolesti \u010diji je <strong><em>uzrok<\/em> <\/strong>psiholo\u0161ki.<\/p>\n<p>Psihosomatske bolesti se mogu izle\u010diti samo psiholo\u0161kim metodama.<\/p>\n<p><strong>Razlike<\/strong><strong> izme\u0111u primarno <\/strong><strong>somatskih<\/strong><strong> i p<\/strong><strong>sihosomatskih bolesti<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>Kod primarno somatskih bolesti \u010dovek se <strong>prvo<\/strong> razboli, npr. dobije (kalcifikuje) kamen u bubregu, pa kao reakciju na tu bolest dobije, ili ne dobije psiholo\u0161ke i socijalne tegobe (obolenja). Ovo je razlog \u0161to kod tih bolesti somatske, psiholo\u0161ke i socijalne tegobe naj\u010de\u0161\u0107e nisu istog intenziteta.<\/li>\n<\/ol>\n<ol>\n<li>Kod psihosomatskih, pa time i kod autoimunih bolesti, \u010dovek <strong><em>istovremeno <\/em><\/strong>dobije somatske, psiholo\u0161ke i socijalne tegobe, bilo da je u stanju da ih opa\u017ea ili ne.<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tokom psihoterapije psihosomatskih boleti, direktno upitan klijent svedo\u010di o tome da su njegove aktuelne tegobe, npr. trnjenje ruku, poreme\u0107aj vida i strah:<\/p>\n<ul>\n<li><strong><em>Istog<\/em><\/strong> intenziteta neprijatnosti (podjednake te\u017eine)<\/li>\n<li><strong><em>Isto su<\/em><\/strong> u njegovom subjektivnom do\u017eivljaju<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>Kod psihosomatskih bolesti su sve somatske, psiholo\u0161ke i socijalne tegobe<strong><em> jedna ista reakcija koja se razli\u010dito manifestuje.<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong>Autoimune<\/strong> <strong>bolesti<\/strong><\/p>\n<p>Autoimune bolesti su: multipla skleroza, dijabetes, lupus, Ha\u0161imoto tireoiditis, Ho\u010dkinov limfom, miastenija gravis, vitiligo, reumatoidni artritis, Adisonova bolest, psorijaza i mnoge druge.<\/p>\n<p>Karakteristike autoimunih bolesti:<\/p>\n<ul>\n<li>Ne zna im se uzrok<\/li>\n<li>Simptomi su brojni, razli\u010diti, periodi\u010dni (javljaju se i nestaju) i sl.<\/li>\n<li>Farmakolo\u0161ka terapija je simtomatska<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Autoimune\u00a0 i psiholo\u0161ke bolesti\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><\/p>\n<p>Autoimune bolesti i psiholo\u0161ke bolesti su neretko jedne iste bolesti.<\/p>\n<ul>\n<li>Kod autoimunih bolesti upadljivije su somatske tegobe, dok su manje upadljive psiholo\u0161ke tegobe<\/li>\n<li>Kod psiholo\u0161kih bolesti upadljivije su psiholo\u0161ke tegobe, dok su manje upadljive somatske tegobe<\/li>\n<\/ul>\n<p>I autoimune bolesti i psiholo\u0161ke bolesti le\u010de se psihoterapijom.<\/p>\n<p><strong>Karakteristike psiholo\u0161kih bolesti<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>Etiolo\u0161ki faktor (uzrok njihovog nastanka) je nepoznat<\/li>\n<li>To je istovremeno i bolest <strong><em>psiholo\u0161kog sistema<\/em><\/strong> i svih sistema organizma<\/li>\n<li>Simptomi su im brojni, razli\u010diti, periodi\u010dni i ne podudaraju se u potpunosti sa simptomima ni jednog primarno organskog obolenja<\/li>\n<li>Farmakolo\u0161ka terapija je simtomatska<\/li>\n<li>Le\u010de se psihoterapijom<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>Karakteristike multiple skleroze <\/strong><\/p>\n<p>Multipla skleroza:<\/p>\n<ol>\n<li>Etiolo\u0161ki faktor (uzrok njenog nastanka) je nepoznat<\/li>\n<li>To je istovremno bolest <strong><em>nervnog<\/em><\/strong> <strong><em>sistema<\/em><\/strong> i svih sistema organizma<\/li>\n<li>Simptomi su im brojni, razli\u010diti, periodi\u010dni i ne podudaraju se u potpunosti sa simptomima ni jednog neurolo\u0161kog obolenja<\/li>\n<li>Farmakolo\u0161ka terapija je simtomatska<\/li>\n<li>Le\u010di se psihoterapijom<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>Struktura psiholo\u0161kog sistema<\/strong><\/p>\n<p>Strukturu psiholo\u0161kog sistema \u010dine dve grupe komponenti:<\/p>\n<ol>\n<li>Organske (neurofiziolo\u0161ke) komponente<\/li>\n<li>Psiholo\u0161ke komponente<\/li>\n<\/ol>\n<p>Psiholo\u0161ke komponente \u010dine \u017eivotna <strong><em>iskustva<\/em><\/strong>, i to:<\/p>\n<ol>\n<li>Zapam\u0107ena iskustva<\/li>\n<li>Nezapam\u0107ena iskustva<\/li>\n<li>Aktuelno iskustvo<\/li>\n<\/ol>\n<p>Strukturu \u017eivotnih <strong><em>iskustva<\/em><\/strong> \u010dine:<\/p>\n<ol>\n<li>Spolja\u0161nje <strong><em>okolnosti<\/em> <\/strong>i ljudi u spolja\u0161njim okolnostima<\/li>\n<li>Sopstvene psiholo\u0161ke <strong><em>reakcije<\/em><\/strong><\/li>\n<li>Sopstvene somatske <strong><em>reakcije<\/em><\/strong><\/li>\n<li>Sopstvene socijalne <strong><em>reakcije <\/em><\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>(Na ovom mestu moramo ista\u0107i da je psiholo\u0161ki sistem strukturiran od psiholo\u0161kih procesa.<\/p>\n<p>U studiji \u201ePsiholo\u0161ki sistem: struktura i izmena strukture\u201c, izjedna\u010diju se pojmovi struktura i funkcije (procesi) psiholo\u0161kog sistema.<\/p>\n<p>Pogledati: http:\/\/www.psychostructurology.rs\/works\/STRUKTURA%20PSIHOLOSKOG%20SISTEMA.pdf)<\/p>\n<p>Sve komponente jednog iskustava (posmatra\u0107emo samo reakcije), preko opa\u017eanja i \u00a0pam\u0107enja, postaju <strong><em>trajni<\/em><\/strong> deo strukture narednih \u017eivotnih iskustava, pa tako i trajni deo strukture svake <strong><em>reakcije<\/em><\/strong> \u010doveka.<\/p>\n<p><strong><em>Trajanje<\/em><\/strong> jedne reakcija u narednim reakcijama prepoznaje se kao dosledno (sli\u010dno) pona\u0161anje \u010doveka u razli\u010ditim sistacijama tokom \u017eivota.<\/p>\n<p><strong>Veza psiholo\u0161kog sistema<\/strong><\/p>\n<p>Zato \u0161to svaka reakcija iz pro\u0161losti <strong><em>traje<\/em><\/strong> u budu\u0107im reakcijama \u010doveka, svaka reakcija se satoji (strukturirana je) iz dva dela:<\/p>\n<ol>\n<li>Ve\u0107i deo svake reakcije predstavlja ukupnost svih reakcija kojima je \u010dovek ranije reagovao<\/li>\n<li>Manji deo svake reakcije je specifi\u010dan samo za dato iskustvo<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong><em>Trajanje<\/em><\/strong> jedne reakcije iz pro\u0161losti u narednim reakcijama \u010doveka je<strong> <em>veza<\/em><\/strong> psiholo\u0161kog sistema (strukturalna veza psiholo\u0161kog sistema).<\/p>\n<p>Vezu psiholo\u0161kog sistema mo\u017eemo uporediti sa jednom niti koja ima svoju strukturu, tj. na\u010dinjena je od odre\u0111enog materijala.<\/p>\n<p>Ako posmatramo dve ta\u010dke (dve komponente) niti, vide\u0107emo da obe ta\u010dke niti najve\u0107im delom imaju istu strukturu.<\/p>\n<p>Dve ta\u010dke jedne niti <strong><em>povezane<\/em><\/strong> su istom strukturom \u010diji su deo<strong>.<\/strong><\/p>\n<p>Jedna veza psiholo\u0161kog sistema <strong><em>povezuje<\/em><\/strong> dva asocirana iskustva i u okviru tih iskustava dve reakcije (npr.reakcije straha).<\/p>\n<p>Dve <strong><em>reakcije<\/em><\/strong> u dva asocijativno povezana \u017eivotna iskustva su po svom psiholo\u0161kom sadr\u017eaju i po svom intenzitetu:<\/p>\n<ul>\n<li>Ve\u0107im delom iste<\/li>\n<li>Manjim delom razli\u010dit<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Reakcija kao simptom<\/strong><\/p>\n<p>Zbog toga \u0161to se u na\u0161e reakcije ugra\u0111uje sve ono \u0161to se ranije desilo, na\u0161e reakcije (psiholo\u0161ke, somatske i socijalne) se vremenom uslo\u017enjavaju i postaju:<\/p>\n<ul>\n<li>Sve neadekvatnije spolja\u0161njim okolnostima<\/li>\n<li>Sve bolnije<\/li>\n<li>Sve nerazumljivije<\/li>\n<li>Sve te\u017ee kontolisane<\/li>\n<\/ul>\n<p>Nerazumljive, neadekvatne, bolne i te\u017ee kontolisane reakcije nazivamo <strong><em>simptom<\/em><\/strong><em>.<\/em><\/p>\n<p>Simptom je reakcija (tegoba) \u010diji se uzrok istovremeno nalazi:<\/p>\n<ol>\n<li>I u reakcijama kojima smo u nekim pro\u0161lim vremenima i na nekim drugim mestima reagovali na neke druge ljude<\/li>\n<li>I u aktuelnim okolnostima reakcijama<\/li>\n<\/ol>\n<p>Simptom je produkt jedne veze psiholo\u0161kog sistema, i naravno produkt psiholo\u0161kog sistema u celini.<\/p>\n<p>U karakteristici psiholo\u0161kogog sistema da sve \u0161to nam se ikada desilo traje u na\u0161im reakcijama, nalazi se i odgovor na pitanje: za\u0161to ljudi koji u detinjstvu nisu imali traume, ipak imaju psiholo\u0161ke, somatske i socijalne tegobe, tj. za\u0161to od tegoba niko nije po\u0161te\u0111en?<\/p>\n<p><strong>Primer iz psihoterapijske prakse<\/strong><\/p>\n<p>Ana, trideset godina, srednjo\u0161kolski profesor, udata, bez dece. Le\u010di se od multiple skleroze i Ha\u0161imoto tireoiditis.<\/p>\n<p>Ana aktuelno:<\/p>\n<ul>\n<li>Od somatskih simptoma (tegoba) ima: gu\u0161enje i bol u grlu, trnjenje i bol u nadlaktici leve ruke sa preciznom granicom bola, te oduzetost nogu<\/li>\n<li>Od psiholo\u0161kih simptoma ima: ose\u0107anje nesigurnosti, krivice, manje vrednosti, strah<\/li>\n<li>Od socijalnih simptoma: sklona je da se i na najmanju primedbu koja joj se uputi lako uvredi, posva\u0111a i zapla\u010de<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sve njene psiholo\u0161ke, socijalne i somatske tegobe istog su nivoa neprjatnosti.<\/p>\n<p>Me\u0111u njenim se\u0107anjima isti\u010de se jedno iz \u0161este godine u kome se nakon sva\u0111e s bratom, u kom je \u201eon bio kriv\u201c, po\u017ealila majci. Majka ih je za sukob oboje okrivila, a nju i ovla\u0161 udarila po nadlaktici leve ruke. Ana je:<\/p>\n<ul>\n<li>To do\u017eivela kao nepravdu i nerazumevanje<\/li>\n<li>Po\u010dela je da pla\u010de, pa se suzdr\u017eala i dobila \u201eknedlu\u201c u grlu<\/li>\n<li>Osetila se krivom, nesigurnom i manje vrednom<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zbog \u010dega su onda Ani otkazale noge, kad u tom se\u0107anju nije imala problem s nogama, i za\u0161to sad ose\u0107a strah kada ga u tom se\u0107anju nije imala?<\/p>\n<p>Kada smo Ana i ja u toku psihoterapije tragali za se\u0107anjima koja su vezana za noge i za strah, mi smo ta se\u0107anja i na\u0161li.<\/p>\n<p>Ona se setila:<\/p>\n<ul>\n<li>Da joj je baba jednom rekla: \u201eNe ska\u010di! Nemoj da prebije\u0161 noge\u201c<\/li>\n<li>Setila se i dece sa hendikepom iz svoje osnovne \u0161kole koja su imala razli\u010dite problme sa hodom<\/li>\n<li>Posvedo\u010dila je i o strahu koji je bio prisutan u ta oba ta njena se\u0107anja<\/li>\n<\/ul>\n<p>Se\u0107anje sa babom hronolo\u0161ki je bilo posle se\u0107anja sa mamom i bratom, a pre se\u0107anja sa hendikepiranom decom.<\/p>\n<p>Strah u se\u0107anju sa babom je bio najslabijeg intenziteta, strah od hendikepirane dece je bio intenzivniji, dok je strah u momentu psihoterapije najintenzivniji.<\/p>\n<p>Tim hronolo\u0161kim redom rastao je i intenzitet tegoba njenih drugih psiholo\u0161kih i somatskih reakcija (simptoma).<\/p>\n<p><strong>Mehanizam delovanja psiholo\u0161kog sistema na organske sisteme<\/strong><\/p>\n<p>Anin psiholo\u0161ki sistem dvadeset pet godina njoj dr\u017ei knedlu u grlu. Zbog toga je deo grla oko \u0161titne \u017elezde, pa i sama \u0161titna \u017elezda, kontinuirano u spazmu (gr\u010du).<\/p>\n<p>Istovremeno, ose\u0107anje odba\u010denosti, nesigurnosti i straha lako je uvode u pla\u010d, kada je \u0161titna \u017elezda tako\u0111e u spazmu.<\/p>\n<p>Po\u010dev od de\u0161avanja sa mamom i bratom, struktura i funkcije \u0161titne \u017elezde na ovaj na\u010din po\u010dinju da se menjaju.<\/p>\n<p>Ovako izmenjena struktura \u0161titne \u017elezde, zbog njene povezanosti sa nervnim sistemom, dovodi do promene u delu nervnog sistema koji je odgovoran za funkcionisanje \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<p>Tako izmenjen nervni sistem povratno deluje na \u0161titnu \u017elezdu, koja pod tim uticajem dodatno menja svoju strukturu i postaje jo\u0161 disfunkcionalnija.<\/p>\n<p>Protokom vremena psiholo\u0161ki sistem intenzivira svoje tegobe i poja\u010dava intenzitet svog dejstva na \u0161titnu \u017elezdu.<\/p>\n<p>Izmenjene strukture nervnog sistema i \u0161titne \u017elezde, u ve\u0107oj ili manjoj meri menjaju strukturu i funkcije svih drugih sistema organizma, na prvom mestu strukturu i funkcionisanje \u017elezda sa unutra\u0161njim lu\u010denjem, \u010diji je \u0161titna \u017elezda deo.<\/p>\n<p>Psiholo\u0161ki sistem ne samo <strong>i<em>ndirektno<\/em><\/strong>, preko \u0161titne \u017elezde, ve\u0107 i <strong><em>direktno<\/em><\/strong>:<\/p>\n<ol>\n<li>Menja strukturu i funkcionisanje nervnog sistema<\/li>\n<li>Menja strukturu i funkcionisanje svih drugih sistema organizma<\/li>\n<\/ol>\n<p>Sve opisano povratno uti\u010de na sam psiholo\u0161ki sistem.<\/p>\n<p>Za\u010darani krug procesa koji se odvijaju izme\u0111u psiholo\u0161kog sistema i svih sistema organizma je <strong><em>uzrok<\/em><\/strong> autoimunih bolesti<strong>.<\/strong><\/p>\n<p>Ti procesi se ne mogu opa\u017eati, oni se samo mogu razumeti.<\/p>\n<p><strong>Mo\u0107 psiholo\u0161kog sistema<\/strong><\/p>\n<p>Psiholo\u0161ki sistem je jedini sistem koji mo\u017ee da razume proces sopstvenog strukturiranja.<\/p>\n<p>Razumevanje procesa sopstvenog strukturiranja je istovremeno i na\u010din na koji psiholo\u0161ki sistem menja:<\/p>\n<ul>\n<li>Svoju strukturu, pa time i svoje funkcije<\/li>\n<li>Strukturu drugih sistema u organizmu<\/li>\n<li>Strukturu drugih psiholo\u0161kih sistema (drugih ljudi)<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Prvi simptomi<\/strong> <strong>autoimune bolesti<\/strong><\/p>\n<p>Kada se prvi put pojave simptomi neke budu\u0107e, sad ve\u0107 mo\u017eemo da stavimo pod navodnike, \u201eautoimune\u201c bolesti, mo\u017eemo re\u0107i da su ti simptomi:<\/p>\n<ol>\n<li>\u201ePri\u010da\u201c koju nam o nebrojano svojih sadr\u017eaja \u201epri\u010da\u201c psiholo\u0161ki sistem<\/li>\n<li>Pokazatelj onih obolenja koja \u0107e se tek desiti u budu\u0107nosti<\/li>\n<li>Materijal kojim se koristi psihoterapija<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>Mehanizam le\u010denja<\/strong> <strong>autoimunih bolesti<\/strong><\/p>\n<p>Cilj jedne psihoterapijske seanse je da klijent razume vezu koja postoji izme\u0111u dve njegove reakcije, u ovom primeru dve reakcije straha, i to:<\/p>\n<ul>\n<li>Aktuelnog straha<\/li>\n<li>Ranije do\u017eivljenog straha<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tra\u017ee\u0107i, tj. razumevaju\u0107i, ono \u0161to je <strong><em>isto<\/em> <\/strong>u strahovima dva asocijativno povezana skustva, klijent i njegov tarapeut nalaze da ta dva straha imaju:<\/p>\n<ul>\n<li>Ve\u0107im delom isti sadr\u017eaj i isti intenzitet tegobe<\/li>\n<li>Manjim delom razli\u010dit sadr\u017eaj i razli\u010dit intenzitet tegobe<\/li>\n<\/ul>\n<p>To je na\u010din da se razume jedna veza psiholo\u0161kog sistema.<\/p>\n<p>Kada se na taj na\u010din razume veza psiholo\u0161kog sistema:<\/p>\n<ul>\n<li>Ta se veza <strong><em>automatski <\/em><\/strong>raskida<\/li>\n<li>Tegoba trajno gubi intenzitet ili potpuno nestaje<\/li>\n<li>\u010covek (klijent) trajno postaje funkcionalniji (uspe\u0161niji, sre\u0107niji, <strong><em>zdraviji<\/em><\/strong>)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da se podsetimo: Psiholo\u0161ke, somatske i socijalne reakcije (tegobe) su u svojoj psiholo\u0161koj osnovi iste (jedna su ista reakcija).<\/p>\n<p><strong><em>Zato se i<\/em><\/strong><strong><em>stovremeno<\/em><\/strong> <strong><em>sa razumevanjem psiholo\u0161kih tegoba gube i <\/em><\/strong><strong><em>somatske i socijalne<\/em><\/strong> <strong><em>tegobe. <\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong>\u0160ansa<\/strong> <strong>u borbi protiv autoimunih bolesti <\/strong><\/p>\n<p>Na\u0161a \u0161ansa u borbi protiv autoimunih bolesti le\u017ei u potencijalu<strong><em> psiholo\u0161kog sistema<\/em> <\/strong>da se samoizle\u010di i da kroz proces samoizle\u010denja <strong><em>regeneri\u0161e<\/em><\/strong> sve organske sisteme.<\/p>\n<p>Iskoristimo tu \u0161ansu!<\/p>\n<p><strong>Tema naredne studije<\/strong><\/p>\n<p>Tema naredne studije je: \u201eAutoimune bolesti: dijabetes\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Copyright\u00a9LjiljanaDe\u0161evi\u01072015<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=AUTOIMUNE%20BOLESTI%20%20%26%238211%3B%20MULTIPLA%20SKLEROZA&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3517\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3517&amp;t=AUTOIMUNE+BOLESTI++%26%238211%3B+MULTIPLA+SKLEROZA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3517&amp;title=AUTOIMUNE+BOLESTI++%26%238211%3B+MULTIPLA+SKLEROZA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autorska studija\u00a0: Ljiljana De\u0161evi\u0107, psiholog Kod autoimunih bolesti organizam neutrali\u0161e delovanje svog imunolo\u0161kog sistema zbog \u010dega uni\u0161tava \u00a0samoga sebe. Polaze\u0107i od te \u010dinjenice postavlja se pitanje: \u0161ta je to u organizmu \u0161to je mo\u0107nije od imunolo\u0161kog sistema? Ovo pitanje u sebi sadr\u017ei odgovor. \u010cinjenica da organizam sam sebe uni\u0161tava, zna\u010di da ga uni\u0161tava ne\u0161to \u0161to [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[18,12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3517"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3517"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3517\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3520,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3517\/revisions\/3520"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3517"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3517"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3517"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}