{"id":3566,"date":"2016-03-28T03:36:17","date_gmt":"2016-03-28T03:36:17","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3566"},"modified":"2017-09-16T09:14:22","modified_gmt":"2017-09-16T09:14:22","slug":"otkrice-najvece-kamene-kugle-u-europi","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3566","title":{"rendered":"Otkri\u0107e najve\u0107e kamene kugle u Europi"},"content":{"rendered":"

\"Semir<\/a>Po\u010detkom marta 2016. zapo\u010delo je iskopavanje kamene kugle u selu Podubravlje, na periferiji zavidovi\u0107ke op\u0107ine….. Nakon desetak dana kopanja, postalo je jasno da je rije\u010d o megalitnim dimenzijama kugle. Tog 19. marta smo izmjerili otkopani dio, koji je bio ne\u0161to manji nego polovina obima kamene kugle. Rezultat: 3,80 m. Obim je najvjerovatnije izme\u0111u osam i devet metara.<\/p>\n

Pi\u0161e: dr. Semir Osmanagi\u0107 <\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

Fenomen prahistorijskih kamenih kugli istra\u017eujem ve\u0107 petnaestak godina. Nekoliko puta sam posjetio nalazi\u0161ta na jugu Kostarike, u zapadnom Meksiku, na Uskr\u0161njem Otoku, Turskoj, otoku Isla del Cano u Pacifiku, Tunisu, Kanarskim otocima. Prisutne su i na Antarktiku, Novom Zelandu, Rusiji, Egiptu, SAD, Argentini \u2026 Na Balkanu sam pisao o kamenim kuglama iz sjeverne Albanije, Dalmatinske Zagore, zapadne Srbije i Sand\u017eaka.<\/p>\n

Osnivanjem Fondacije \u201cArheolo\u0161ki park: Bosanska piramida Sunca\u201d po\u010deli smo sistematska istra\u017eivanja ovog fenomena u Bosni i Hercegovini. U po\u010detku su u timu bili Ahmed Bosni\u0107, Jovo Jovanovi\u0107 i Bojan Ze\u010devi\u0107. Do sada smo ih prona\u0161li na dvadeset lokacija: osam oblikovanih granitnih kugli u Teo\u010daku kod Tuzle, vulkanska kamena kugla kod Konjica, te one gra\u0111ene od pje\u0161\u010dara u selima Trn i Slatina kod Banja Luke, zatim Vare\u0161, Zenica, Biha\u0107, \u017dep\u010de, i drugdje.<\/p>\n

Najve\u0107e nalazi\u0161te je kod Zavidovi\u0107a, u Dubokom potoku, gdje ih je svojevremeno bilo 80. Neke su zavr\u0161ile ni\u017ee u rijeci Bosni, ve\u0107i dio su lokalni stanovnici razbili u potrazi za blagom kojeg nikada nisu na\u0161li, dio ukra\u0161ava privatna imanja, a jo\u0161 uvijek osam o\u010duvanih kamenih kugli le\u017ei u potoku. U septembru 2006., na inicijativu Fondacije, osnovan je \u201cArheolo\u0161ki park: Bosanske kamene kugle\u201d, koji smo pretvorili u turisti\u010dku atrakciju promoviraju\u0107i je \u0161irom svijeta i \u0161alju\u0107i na\u0161e goste u posjet ovoj lokaciji. O njoj sa danas brine Ned\u017ead Ikanovi\u0107 s nekolicinom mje\u0161tana.<\/p>\n

Tokom 2007. \u010detiri uzorka o\u0161te\u0107enih kamenih kugli iz Zavidovi\u0107a te uzorak prirodnog stjenskog materijala uzeo je profesor Muhamed Pa\u0161i\u0107 i analizirao na Institutu za materijale u Zenici. Fizi\u010dko-kemijska analiza je pokazala prisutnost istih devet elemenata u istom omjeru u kuglama i prirodnim stijenama. Me\u0111utim, razlika je bila u tome \u0161to su kugle sadr\u017eavale i mangan, koji se koristi za pobolj\u0161anje \u010dvrsto\u0107e, te kalcijum oksid, osnovu za vezivni materijal.<\/p>\n

Zaklju\u010dak: drevna civilizacija je topila prirodni kamen i dodavala aditive da pobolj\u0161a kvalitet, izljevala u kalupe i dobijala izuzetno \u010dvrste kamene kugle.<\/p>\n

Po\u010detkom marta 2016. zapo\u010delo je iskopavanje kamene kugle u selu Podubravlje, na periferiji zavidovi\u0107ke op\u0107ine. Lokaciju sam posjetio 19. marta 2016. s nekoliko medija i grupom turista iz 13 zemalja.<\/p>\n

Ova kamena kugla je povr\u0161inom manjom od jednog kvadratnog metra virila iz zemlje decenijama. O njenom postojanju su znali stariji stanovnici ovog kraja. Me\u0111utim, skora\u0161nja iskopavanja su zapo\u010dela dva entuzijasta (Kristijan i \u201cCiklon\u201d). Otkopavanje ide sporo zbog natalo\u017eene zemlje, ru\u010dnih alata i \u017eelje da se kugla ne o\u0161teti.<\/p>\n

\"Semir<\/a>Nakon desetak dana kopanja, postalo je jasno da je rije\u010d o megalitnim dimenzijama kugle. Tog 19. marta smo izmjerili otkopani dio, koji je bio ne\u0161to manji nego polovina obima kamene kugle. Rezultat: 3,80 m. Obim je najvjerovatnije izme\u0111u osam i devet metara.<\/p>\n

Odatle mo\u017eemo dobiti i radijus, koji je izme\u0111u 1,20 \u2013 1,50 m. Za odre\u0111ivanje mase potrebno je odrediti i gusto\u0107u, a za to nam treba analiza materijala koji su prisutni u kugli. Ono \u0161to je bilo o\u010digledno je sme\u0111e-crvena boja kugle, odnosno visoka koncentracija \u017eeljeza. Ako pretpostavimo da je gusto\u0107a izme\u0111u gusto\u0107e kre\u010dnjaka (2,2 kg\/k.cm.) i \u017eeljeza (7,8), ona bi mogla iznositi oko 5 kg\/k.cm.<\/p>\n

U tom slu\u010daju imamo dvije preliminarne vrijednosti za radijus i gusto\u0107u i mo\u017eemo izra\u010dunati masu. Ona iznosi vi\u0161e od 30 tona!<\/p>\n

U Europi, u ovom momentu, nema masivnije (\u201cte\u017ee\u201d) kamene kugle od upravo iskopane kugle u Podubravlju.<\/p>\n

Iznad kamene kugle se nalazi sloj plo\u010da pje\u0161\u010dara, zatim sloj gline, zemlje i vegetacije. To svjedo\u010di o enormnoj starosti kugle iznad koje su se sedimentirali prirodni materijali desetinama, a mo\u017eda i stotinama hiljada godina.<\/p>\n

Najve\u0107a kamena kugla u Kostarici je 35 tona, a najmasivnija u zapadnom Meksiku iznosi 40 tona. Tek kada u potpunosti o\u010distimo kamenu kuglu u Podubravlju, saznamo ta\u010dan radijus, te kada analiziramo strukturu materijala, zna\u0107emo da li je ovo najmasivnija kamena kugla na svijetu. Ukoliko je napravljena od lijevanog \u017eeljeza, odgovor bi bio definitivno potvrdan.<\/p>\n

\u0160ta bi to zna\u010dilo? Prvo, da je tlo ju\u017ene Europe, Balkana i Bosne i Hercegovine, bilo lokacija izuzetno starih naprednih civilizacija o kojima ne postoje pisani tragovi. Drugo, da su poznavali tehnologiju sasvim druga\u010diju od nase. I, tre\u0107e, da su koristili mo\u0107an geometrijski oblik (\u201csfera\u201d), energetski potentan materijal (elektromagnetizam \u017eeljeza) na energetski va\u017enim ta\u010dkama (kretanje vode, osloba\u0111anje negativnih iona).<\/p>\n

Time dolazimo i do mogu\u0107e svrhe kamenih kugli koja nam je nagovje\u0161tena prilikom posjete Podubravlju. Nekoliko radiestezista je mjerilo uticaj energije kamenih kugli na bioenergetsko polje posjetilaca. Zabilje\u017eeno je \u0161irenje aure, a time i rast imuniteta. \u010cini se da su na\u0161i drevni preci bolje poznavali energije Planete, \u017eivje\u0107i u harmoniji s njom.<\/p>\n

Pretpostavljamo da se ispod ovog uzvi\u0161enja skriva ve\u0107a koncentracija kugli. To bi moglo odrediti i budu\u0107a istra\u017eivanja koja bi trebala biti detaljna, u saradnji s vlasnikom parcele, Op\u0107inom i ostalim zainteresovanim. Fondacija \u0107e inicirati ubrzanje iskopavanja i odgovaraju\u0107e nau\u010dne analize. Na toj osnovi, Zavidovi\u0107i \u0107e dobiti jo\u0161 jednu, globalno atraktivnu, lokaciju.<\/p>\n

Video posjete najve\u0107oj kamenoj kugli u Europi: https:\/\/vimeo.com\/159863772<\/a><\/p>\n

Slu\u017ebena stranica Fondacije: www.piramidasunca.ba<\/a>
\nSlu\u017ebena stranica dr. Semira Osmanagi\u0107a: www.semirosmanagic.com <\/a><\/p>\n\n

\nPodelite \u010dlanak: \n
\n\n\"Podelite\n<\/a>\n\n\"Podelite\n<\/a>\n\n\"Podelite\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u010detkom marta 2016. zapo\u010delo je iskopavanje kamene kugle u selu Podubravlje, na periferiji zavidovi\u0107ke op\u0107ine….. Nakon desetak dana kopanja, postalo je jasno da je rije\u010d o megalitnim dimenzijama kugle. Tog 19. marta smo izmjerili otkopani dio, koji je bio ne\u0161to manji nego polovina obima kamene kugle. Rezultat: 3,80 m. Obim je najvjerovatnije izme\u0111u osam i […]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[9],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3566"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3566"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3569,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3566\/revisions\/3569"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}