{"id":3724,"date":"2017-05-23T11:08:07","date_gmt":"2017-05-23T11:08:07","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3724"},"modified":"2017-05-23T11:09:53","modified_gmt":"2017-05-23T11:09:53","slug":"prava-pacijenta","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=3724","title":{"rendered":"Prava pacijenta"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_3729\" style=\"width: 249px\" class=\"wp-caption alignleft\"><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/?attachment_id=3729\" rel=\"attachment wp-att-3729\"><img aria-describedby=\"caption-attachment-3729\" decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-3729\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Vuk-Vuk-1.jpg\" alt=\"CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v62), quality = 100\" width=\"239\" height=\"174\" \/><\/a><p id=\"caption-attachment-3729\" class=\"wp-caption-text\">CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v62), quality = 100<\/p><\/div>\n<p><strong>Pi\u0161e prof. Dr. <\/strong><strong>Vuk Stambolovi\u0107:<\/strong> U eri Moderne, u atmosferi tehnolo\u0161kog optimizma, i medicina je imala oreol apsolutno pozitivne tehnologije.<\/p>\n<p>Otuda je povezivanje oblasti zdravlja sa ljudskim pravima imalo samo jedno\u00a0 usmerenje: ljudska su prava ugro\u017eena ukoliko u slu\u010daju bolesti ili zdravstvene ugro\u017eenosti\u00a0 ljudi nemaju mogu\u0107nost da dobiju potrebnu zdravstvenu negu i pomo\u0107.<\/p>\n<p>U tom\u00a0 smislu, ne\u00a0 samo u programskim tekstovima o zdravlju i ljudskim pravima<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a>, nego i\u00a0 u nizu me\u0111unarodnih i regionalnih dokumenata\u00a0 neprestano je\u00a0 nagla\u0161avana va\u017enost prava na zdravstvenu za\u0161titu.<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a><\/p>\n<p>Osnovno i, istovremeno, jedino pravo pacijenta, dakle, bilo je &#8211;\u00a0 da bude pacijent.<\/p>\n<p>Moderna\u00a0 je, me\u0111utim, po\u010dela da prikazuje i svoje drugo lice.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>U svim njenim domenima, naime, pomolilo se totalitarno svojstvo instrumentalnog razuma:<\/p>\n<ul>\n<li>da sve oko sebe objektifikuje<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\">[3]<\/a>,<\/li>\n<li>da ljude svodi na objekt informacije, a nikada na subjekt komunikacije<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\">[4]<\/a> ,<\/li>\n<li>da na ljudske potrebe ne gleda\u00a0 kao na svrhu po sebi, nego\u00a0 tek kao na sredstvo za pove\u0107anje mo\u0107i i vlasti<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\">[5]<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>Premda se ovo drugo lice Moderne iskazivalo i u domenu zdravstvene za\u0161tite, medicina je, kao specifi\u010dni domen, te kao jedan od bitnih elemenata ljudskih prava, dugo vremena bila\u00a0 \u201cza\u0161ti\u0107ena\u201d od kriti\u010dkih uvida.<\/p>\n<p>Ipak, objektifikacija i manipulacijja, kao sastavni deo medicinskog tretmana, po\u010dele su da dovode i do vidnih \u0161tetnih posledica tako da je, upravo sa stanovi\u0161ta ljudskih prava, i u domenu medicine do\u0161lo do razvoja slo\u017eenijeg diskursa.\u00a0 Naime, unutar strogo kontrolisanog medicinskog narativa\u00a0 kojim\u00a0 su bili odre\u0111eni i smer i ishodi i razmi\u0161ljanja, narativa\u00a0 kojim su, unapred odre\u0111enim ulogama,\u00a0 bila dozvoljena\u00a0 samo unapred zadata heteronomna reagovanja i pona\u0161anja,\u00a0 po\u010dela je da se razvija\u2026<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u2026 Tematizacija<\/strong><\/p>\n<p>Masovna i nedvosmislena tematizicija\u00a0 medicinske\u00a0 institucije Moderne, dakako, nije\u00a0 otpo\u010dela uvidom najistaknutijijih ili \u201cnajperspektivnijih\u201d pripadnika medicinske profesije. Otpo\u010dela\u00a0 je sa\u00a0 sasvim suprotne strane: reakcijom pacijenata, re\u0161enih da se izbore za svoja prava.\u00a0 Ovu svoju borbu, me\u0111utim, pacijenti nisu pokrenuli u okviru\u00a0 medicine. Bilo im je jasno da su tu, budu\u0107i na samom dnu hijerarhijske lestvice, potpuno nemo\u0107ni. Svoja\u00a0 su prava, stoga, masovno\u00a0 potra\u017eili u domenu pravne institucije, koriste\u0107i se sudskim\u00a0 pravilima i procedurama. Tokom\u00a0 sedamdesetih godina pro\u0161log veka, tako, a naro\u010dito tokom osamdesetih, pacijenti \u010dije je zdravlje bilo o\u0161te\u0107eno raznim jatrogenim posledicama postajali su medijski heroji zbog\u00a0 svojih Pirovih\u00a0 pobeda nad institucijom medicine, pobeda izra\u017eenih ogromnim\u00a0 od\u0161tetama koje su dobijali sudskim presudama.<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\">[6]<\/a><\/p>\n<p>Uz ovu pobunu pacijenata, s obzirom na\u00a0 odgovarju\u0107i dru\u0161tveni kontekst i tranziciona kretanja razvile su se dve vrste\u00a0 reagovanja.<\/p>\n<p>Jedno je bilo tehni\u010darsko, defanzivno reagovanje koje je pre svega vodilo ra\u010duna o interesima medicinskog esnafa. Njegove su glavne manifestacije bile najpre \u201cdefanzivna medicina\u201d, a potom i \u201cmedicina zasnovana na dokazima\u201d.<\/p>\n<p>Defanzivna medicina se zapravo svodila na medicinsku praksu koja se, prevashodno, nije rukovodila stanjem pacijenta nego mogu\u0107no\u0161\u0107u sudskog procesa. Otuda se ova medicina svodila na hroni\u010dni intervencionizam, odnosno na preterivanje u laboratorijskim i drugim pretragama, kao i preterivanje u terapijskim intervencijama.<a href=\"#_ftn7\" name=\"_ftnref7\">[7]<\/a><\/p>\n<p>Medicina zasnovana na dokazima pak, nala\u017eu\u0107i da se koriste terapijski postupci provereni relevantnim istra\u017eivanjima, dovela je do niza posledica koje je sa sobom nosio rigorozan\u00a0 kvantitativni pristup. Pre svega, kvantitativni dokazi su bili. prili\u010dno dobra za\u0161tita u \u00a0sudskim procesima i to bez obzira na nanetu \u0161tetu. No, ova zna\u010dajna medicinska inovacija poslu\u017eila je u bar jo\u0161 dve manipulativne svrhe. Najpre, u svrhu obra\u010duna nove sa starom medicinskom elitom. Naime, koncept medicine zasnovane na dokazima implicitno je stavio u pitanje celokupnu dotada\u0161nju medicinsku praksu i novoj generaciji istra\u017eiva\u010da, ve\u0161tih u statisti\u010dkim manipulacijama, dao klju\u010dnu prednost u odnosu na staru, jo\u0161 uvek prisutnu generaciju koja je svoj status gradila na\u00a0 na dugogodi\u0161njem terapeutskom iskustvu.<a href=\"#_ftn8\" name=\"_ftnref8\">[8]<\/a>\u00a0 Pored toga, uz korporatizaciju medicine,<a href=\"#_ftn9\" name=\"_ftnref9\">[9]<\/a> koncept \u201cmedicina zasnovana na dokazima\u201d u najve\u0107oj je meri doprineo uspostavljanju nove esnafske strukture putem \u201cpuze\u0107e\u201d deprofesionalizacije lekara. Naime, pristup nazvan \u201cmedicina zasnovana na dokazima\u201d medicinsku je profesiju podelio na dve grupe: na elitu koja je, veoma \u010desto pod uticajem farmaceutskih kompanija, proizvodila medicinske protokole, odnosno takozvane principe dobre prakse,<a href=\"#_ftn10\" name=\"_ftnref10\">[10]<\/a> te na ostale lekare koji nisu smeli da\u00a0 od tih protokola, odnosno principa odstupaju, pa su tako, uz smanjivanje profesionalne autonomije, te fakti\u010dko smanjivanje\u00a0 opsega odlu\u010divanja u le\u010denju sopstvenih pacijenata\u00a0 &#8211;\u00a0\u00a0 svedeni\u00a0 na neku vrstu medicinskih tehni\u010dara.<\/p>\n<p>Druga vrsta reagovanja na pobunu \u201cprobu\u0111enih\u201d pacijenata, tako\u0111e sa dve osnovne komponente,\u00a0 eti\u010dkom\u00a0 i institucionalnom, odlikovala\u00a0 se time \u0161to se, u\u00a0 okvirima ovog profesionalnog odgovora, u daleko ve\u0107oj\u00a0 meri vodilo ra\u010duna\u00a0 o interesima i \u0161iroj dobrobiti pacijenata. Naime, tek tu se zapravo, kao izvorna kategorija, ljudska prava, kao prava pacijenata, pojavljuju\u00a0 unutar institucije medicine.<\/p>\n<p>Eti\u010dka komponenta odgovora na izla\u017eenje pacijenata iz uloge koju su\u00a0 im\u00a0 nametali diskurs i praksa medicine Moderne pre svega je ishodila iz\u00a0 stavova, kao i konteksta, \u201cUniverzalne deklaracije o ljudskim pravima\u201d.<a href=\"#_ftn11\" name=\"_ftnref11\">[11]<\/a> Isto tako, oslanjala se na\u00a0 \u201cEvropsku konvenciju o ljudskim pravima i fundamentalnim slobodama\u201d,<a href=\"#_ftn12\" name=\"_ftnref12\">[12]<\/a>\u00a0 kao i na \u201cMe\u0111unarodnu konvenciju o ekonomskim, kulturalnim i socijalnim pravima\u201d.<a href=\"#_ftn13\" name=\"_ftnref13\">[13]<\/a>\u00a0 Bitan je bio i doprinos deklaracija Svetskog medicinskog udru\u017eenja, posebno onih koje su se odnosile na medicinsku etiku, kao i onih\u00a0 koje su se odnosile na principe medicinskih istra\u017eivanja u koje su bili uklju\u010deni i pacijenti.<a href=\"#_ftn14\" name=\"_ftnref14\">[14]<\/a><\/p>\n<p>Dakako, eti\u010dki odgovor koji je promovisao prava pacijenta manifestovao se i horizontalno i vertikalno. Drugim re\u010dima, \u0161irio se i teritorijalno,odnosno kroz razne dr\u017eave, i strukturalno, odnosno kroz razne socijalne segmente i institucionalne nivoe.<\/p>\n<p>Kada je re\u010d o me\u0111unarodnim dokumentima o pravima pacijenata, najpre treba pomenuti\u00a0 \u201cEvropsku povelju o pravima pacijenata\u201d, predstavljenu u Briselu novembra 2002. godine.<a href=\"#_ftn15\" name=\"_ftnref15\">[15]<\/a>\u00a0 U\u00a0 ovoj\u00a0 Povelji koju je u najve\u0107oj meri formulisala\u00a0 italijanska Gra\u0111anska inicijativa (Cittadinanzattiva) nabraja se \u010detrnaest posebnih prava pacijenta. To su:\u00a0 pravo na mere prevencije, pravo na pristupa\u010dnost, pravo na informaciju, pravo na pristanak, pravo na slobodan izbor,\u00a0 pravo na privatnost i poverljivost, pravo na po\u0161tovanje\u00a0 pacijentovog vremena, pravo na pridr\u017eavanje odgovaraju\u0107ih standarda,\u00a0 pravo na sigurnost, pravo na najsavremeniji tretman, pravo na izbegavanje nepotrebne patnje i bola, pravo na personalizovani tretman, pravo na \u017ealbu i pravo na naknadu.<\/p>\n<p>Pored Evropske Povelje, me\u0111u me\u0111unarodnim dokumentima posebno mesto ima i \u201cDeklaracija o unapre\u0111enju prava pacijenata u Evropi\u201d, koju je, 1994. Godine, usvojilo 36 evropskih zemalja.<a href=\"#_ftn16\" name=\"_ftnref16\">[16]<\/a>\u00a0 Osnovni cilj tog\u00a0 dokumenta bio je da evropskim\u00a0 dr\u017eavama\u00a0\u00a0 ponudi niz\u00a0 principa koji se ti\u010du prava pacijenta, a mogli bi da budu korisni pri odre\u0111ivanju ili pri revidiranju relevantnih segmenata zdravstvene politike.<\/p>\n<p>Uz ovu\u00a0 Deklaraciju, kada je re\u010d o Evropi, potrebno je\u00a0 pomenuti\u00a0 jo\u0161 tri dokumenta. Tu je, najpre, \u201cLjubljanska povelja o reformi zdravstvne za\u0161tite\u201d iz 1996. godine u kojoj\u00a0 se nagla\u0161ava da re\u010d gra\u0111ana, kao i njihov izbor, treba da presudno uti\u010du na na\u010din planiranja, i rada zdravstvene slu\u017ebe.\u00a0 Posebno se, pri tom, isti\u010de da je re\u010d gra\u0111ana naro\u010dito va\u017ena kada se radi o sadr\u017eini zdravstvene za\u0161tite, o kvalitetu usluga, o odnosu\u00a0 pacijenta i davaoca zdravstvene usluge, kao i o\u00a0 postupku oko \u017ealbi pacijenta.<a href=\"#_ftn17\" name=\"_ftnref17\">[17]<\/a>\u00a0 Drugi va\u017ean dokument je \u201cKonvencija Saveta Evrope o ljudskim pravima i biomedicini\u201d usagla\u0161ena 1997. godine, \u010diji je osnovni stav da interesi i dobrobit ljudskog bi\u0107a moraju da imaju prednost i u odnosu na interese dru\u0161tva, i u odnosu na interese nauke,<a href=\"#_ftn18\" name=\"_ftnref18\">[18]<\/a>\u00a0 a\u00a0 tre\u0107i \u201cPovelja o pacijentu u bolnici\u201d,\u00a0 koja je zapravo pokazatelj dugogodinje\u00a0 evropske orijentacije, jer je donesena jo\u0161 u vreme Evropske ekonomske zajednice, 1979. godine.<a href=\"#_ftn19\" name=\"_ftnref19\">[19]<\/a><\/p>\n<p>Sli\u010dni apeli i moralna uputstva, naj\u010de\u0161\u0107e u vidu povelja, dono\u0161eni su i na dr\u017eavnom nivou. Prvu ovakvu povelju donela je Francuska, 1974 godine, s tim \u0161to je ona kasnije vi\u0161e puta dopunjavana.<a href=\"#_ftn20\" name=\"_ftnref20\">[20]<\/a> Pored toga, veliki broj zdravstvenih ustanova, naro\u010dito u SAD, tako\u0111e je definisao uputstva o pravima pacijenata koji se kod njih le\u010de, mada su nekad ta prava propisana i na nivou dr\u017eave, kao \u0161to je to u slu\u010daju Njujorka.<a href=\"#_ftn21\" name=\"_ftnref21\">[21]<\/a>\u00a0 Jedna od\u00a0 \u00abPovelja o pravima pacijenta\u00bb sa\u010dinjena je i u Srbiji i Crnoj Gori krajem devedesetih pro\u0161log veka. Tu je nagla\u0161eno deset fundamentalnih prava pacijenata:<\/p>\n<ul>\n<li>pravo na jednaku dostupnost medicinskih usluga, na obave\u0161tenost o svim mogu\u0107nostima le\u010denja i na tretman bez diskriminacije,<\/li>\n<li>pravo na medicinsko zbrinjavanje prema savremenim medicinskim standardima, bez uticaja nemedicinskih faktora i interesa, i uz uslove sme\u0161taja, ishrane i medicinske opremljenosti koji ne\u0107e ugro\u017eavati njegovo zdravlje,<\/li>\n<li>pravo na medicinsku uslugu shodno\u00a0 njegovom zdravstvenom osiguranju\u00a0 \u0161to isklju\u010duje mogu\u0107nost da on ili njegovi bli\u017enji obe\u0107avaju, ugovaraju ili daju poklone ili druge koristi medicinskim poslenicima,<\/li>\n<li>pravo na izbor lekara koga \u0107e konsultovati, zatim na potpuno, blagovremeno\u00a0 i njemu shvatljivo obave\u0161tenje o njegovoj bolesti i le\u010denju, na\u00a0 obave\u0161tenje o njihovim rizicima i posledicama, kao i na slobodno odlu\u010divanje o svemu \u0161to se ti\u010de njegovog tela i zdravlja,<\/li>\n<li>pravo da se, pri pru\u017eanju svake medicinske usluge, po\u0161tuju njegovo ljudsko dostojanstvo, privatnost,\u00a0 uverenja koja se ti\u010du kulturnih, moralnih, dru\u0161tvenih i verskih vrednosti,<\/li>\n<li>pravo da bude obave\u0161ten o nemogu\u0107nosti da mu se pru\u017ei zdravstvena za\u0161tita prema savremenim medicinskim standardima, i o\u00a0 o\u0161te\u0107enjima njegovog zdravlja nastalim usled gre\u0161aka u medicinskom tretmanu ili usled uobi\u010dajene terapije,<\/li>\n<li>u na\u010delu, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju koja se neposredno ti\u010de njegove bolesti i le\u010denja, kao i na tajnost te dokumentacije,<\/li>\n<li>pravo da bude obave\u0161ten o identitetu i profesionalnom statusu zdravstvenih poslenika koji se o njemu staraju, kao\u00a0 i na kontakte sa osobama koje mogu da mu pru\u017ee pomo\u0107 i moralnu podr\u0161ku.<\/li>\n<li>pravo na prigovor i na pritu\u017ebu rukovodiocu zdravstvene ustanove, zdravstvenoj inspekciji i lekarskoj komori, a tako\u0111e i na naknadu \u0161tete,<\/li>\n<li>pravo da njegovi interesi i dobrobit, u slu\u010daju nau\u010dnih ogleda,\u00a0 imaju prednost prema op\u0161tim interesima dru\u0161tva i nauke.<a href=\"#_ftn22\" name=\"_ftnref22\">[22]<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>Ove deklaracije, povelje i apeli, naravno, nisu imali snagu zakona. Otuda njihovi osnovni postulati, veoma \u010desto, nisu bili po\u0161tovani \u010dak ni u sredinama sa dugom civilnom tradicijom.<a href=\"#_ftn23\" name=\"_ftnref23\">[23]<\/a> No, svi ovi dokumenti su imali\u00a0 odre\u0111eni moralni autoritet i poslu\u017eili su kao sna\u017ean oslonac mnogim pacijentima, kao i njihovim zastupnicima, a isto tako su mnogo\u00a0 u\u010dinili da prava pacijenta postanu legitimni deo dru\u0161tvenog\u00a0 i medicinskog diskursa.<\/p>\n<p>Znatno\u00a0 ve\u0107i uticaj, logi\u010dno, imala je zakonodavna za\u0161tita. U nizu dr\u017eava, naime, prava pacijenta definisana su odgovaraju\u0107im zakonom. Prvi ovakav zakon je donet u Finskoj \u00a0(1992).,\u00a0 dok su ostale zemlje Evropske unije odgovaraju\u0107e zakone donele do 2005 godine.<a href=\"#_ftn24\" name=\"_ftnref24\">[24]<\/a><\/p>\n<p>Finski zakon koji je, kao prvi,\u00a0 mnogima poslu\u017eio za ugled, uz\u00a0 niz\u00a0 prava pacijenta, defini\u0161e i ulogu ombudsmana, kao nezavisnog zastupnika pacijenta, odgovornog za vi\u0161e zdravstvenih ustanova istovremeno i sa zadatkom\u00a0 da poma\u017ee pacijentima u prakti\u010dnim stvarima povezanim sa primenom zakona: od informacije o njihovim pravima, pa do pisanja razli\u010ditih \u017ealbi u vezi medicinskog tretmana.<a href=\"#_ftn25\" name=\"_ftnref25\">[25]<\/a><\/p>\n<p>Instituciju ombudsmana uspostavile su i druge evropske zemlje, na primer Italija i Nema\u010dka. U Austriji sli\u010dnu ulogu ima pacijentov pravobranilac koga, na osnovu konkursa, postavlja vlada na period od pet godina. A u Holandiji istovetni opseg zadu\u017eenja ima poverenik pacijenta, koji je tako\u0111e potpuno nezavistan od medicinske institucije i anga\u017eovan je u takozvanom Povereni\u0161tvu za pacijente osnovanom 1981. godine.<a href=\"#_ftn26\" name=\"_ftnref26\">[26]<\/a><\/p>\n<p>U sredinama sa razvijenin civilnim dru\u0161tvom, institucije za za\u0161titu prava pacijenta nastajale su i putem gra\u0111anskih inicijativa.Tipi\u010dan primer je \u00abSlu\u017eba za pacijente\u00bb, osnovana u Cirihu, 1979 godine. Zajedno sa sli\u010dnim slu\u017ebama osnovanim i u ostalim \u0161vajcarskim gradovima ona je,1994. Godine, prerasla \u00a0u\u00a0 \u00abSavez \u0161vajcarskih slu\u017ebi za pacijente\u00bb.<a href=\"#_ftn27\" name=\"_ftnref27\">[27]<\/a><\/p>\n<p>Ne\u0161to druga\u010dija gra\u0111anska inicijativa ponikla je\u00a0 u Italiji, pod imenom \u00abTribunal za prava pacijenata\u00bb. Tribunal za prava pacijenta je pokrenut 1980. godine, sa ciljem da za\u0161titi\u00a0 zdravlje\u00a0 gra\u0111ana\u00a0 i da pomogne razvoj humanije i funkcionalnije zdravstvene slu\u017ebe. Ljudi koje je okupljao bili su anga\u017eovani u nizu projekata, od\u00a0 \u00abKampanje za sigurne bolnice\u00bb, do reforme\u00a0 zakona o zdravstvenoj za\u0161titi, odnosno uvo\u0111enja u zakon odeljka o pravima pacijenata, s tim \u0161to je posebno zna\u010dajan njihov\u00a0 doprinos\u00a0 oko menjanja uslova u medicinskim slu\u017ebama koje su se bavile \u017eenskim zdravljem.<a href=\"#_ftn28\" name=\"_ftnref28\">[28]<\/a><\/p>\n<p>U tre\u0107u grupu\u00a0 institucija anga\u017eovanih oko prava pacijenata spadaju one koje su povezane sa samom institucijom medicine. Tipi\u010dan primer su slu\u017ebe za poravnanje i komisije za ve\u0161ta\u010denje, organizovane u okviru lekarskih komora u Nema\u010dkoj. U Francuskoj, pak, sli\u010dna procedura je personalizovana. Umesto posebnih tela pri lekarskoj komori, naime, tu je uspostavljena\u00a0 institucija lekara posrednika koji , po nalogu direktora bolnice, posreduje u slu\u010dajevima \u017ealbe pacijenata na tretman ili postupke osoblja.<a href=\"#_ftn29\" name=\"_ftnref29\">[29]<\/a><\/p>\n<p>U Srbiji je tako\u0111e uvedena institucija \u00abPacijentovog advokata\u00bb. Za ovu ulogu anga\u017eovani su pravnici zaposleni u institucijama zdravstvene za\u0161tite. U pitanju je, zapravo, modifikacija institucije ombudsmana samo, u\u00a0 verziji ozakonjenoj u Srbiji, ona ima ugra\u0111enu \u00abgre\u0161ku\u00bb. Problem je, naime, konflikt interesa. Prema pravnim tuma\u010denjima, \u00abPacijentovi advokati\u00bb ne mogu objektivno zastupati interese pacijenta\u00a0 po\u0161to su, kao slu\u017ebenici ustanova na \u010diji rad pacijenti mogu da im se \u017eale, zavisni. U ovda\u0161njim uslovima, naime, zna\u010dajan uticaj na\u00a0 odluke pacijentovih advokata ,mo\u017ee da ima direktor ustanove koji je, u krajnju ruku, i najodgovorniji za eventulane propuste zbog kojih se pacijenti i obra\u0107aju svome zastupniku.<a href=\"#_ftn30\" name=\"_ftnref30\">[30]<\/a><\/p>\n<p>Premda su\u00a0 i eti\u010dki i institucionalni poduhvati i mere uneli\u00a0 jednu potpuno druga\u010diju notu u\u00a0 ambijent \u00a0medicinske institucije, nema jo\u0161 dovoljno dokaza koji bi ukazali koji je me\u0111u njima delotvorniji od drugih, pa \u010dak\u00a0 ni u kojoj su meri oni doprineli pravima pacijenata, uklju\u010duju\u0107i tu i\u00a0 njihov \u0161iri aspekt, onaj koji bi se iskazao u vidu\u00a0 ve\u0107eg uticaja gra\u0111ana u domenu zdravstvene za\u0161tite uop\u0161te.<a href=\"#_ftn31\" name=\"_ftnref31\">[31]<\/a><\/p>\n<p>No, do neke klju\u010dne promene nije ni moglo do\u0107i pukom tematizacijom. Razni elementi za\u0161tite prava pacijenta koje je ona donela mogli su samo da pove\u0107aju slo\u017eenost medicinskog narativa.<\/p>\n<p>Za dalji razvoj tranzicije pak, u smislu\u00a0 narativa u kome bi\u00a0 prava pacijenta, umesto presedana, bila jedna od vode\u0107ih smernica\u00a0 &#8211;\u00a0 potrebna je &#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>&#8230; Dekonstrukcija<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>Dekonstrukcijom, odnosno otkrivanjem neizgovorenih predpostavki, skrivenih\u00a0 iza tvrdnji dominantnog medicinskog narativa, jasno\u00a0 se iskazuje da, u njegovim okvirima, za prava pacijenta nema mesta. Naime, dominantni medicinski narativ je zasnovan na osnovnim odrednicama kartezijanske paradigme, tj. na objektivizmu, redukcionizmu i mehani\u010dkom determinizmu, a medicinska nau\u010dna osnova koja\u00a0 proizlazi iz ovog trojstva, odnosi koje ona uspostavlja, tehnologija koja iz nje izranja, kao iidentitet<\/p>\n<p>ljudi koji ona formira\u00a0 &#8211;\u00a0 nespojivi su ne samo sa principima prava pacijenta, nego i sa principima njihovih izvori\u0161ta.<a href=\"#_ftn32\" name=\"_ftnref32\">[32]<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/?attachment_id=3726\" rel=\"attachment wp-att-3726\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-3726\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/TAB-1.jpg\" alt=\"TAB 1\" width=\"808\" height=\"357\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/TAB-1.jpg 808w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/TAB-1-300x133.jpg 300w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/TAB-1-768x339.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 808px) 100vw, 808px\" \/><\/a><\/p>\n<ol>\n<li>Osnova<\/li>\n<\/ol>\n<p>Nau\u010dna osnova medicine Moderne\u00a0 izvedena je iz stava da su osnovni gradivni elementi\u00a0 ljudskog organizma\u00a0 neosetljive materijalne \u010destice, objektivnog karaktera, li\u0161ene bilo kojih ne-fizi\u010dkih svojstava. Uz to, saobrazno redukcionizmu,\u00a0 ljudi se\u00a0 izu\u010davaju tako \u0161to se svode na osnovne delove. A, u skladu sa na\u010delima mehani\u010dkog determinizma, smatra se da je svaka uzro\u010dnost spolja\u0161nja i mehani\u010dke prirode.<\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li>Odnosi<\/li>\n<\/ol>\n<p>Polaz iz objektivisti\u010dke pozicije (u okviru koje se i pacijent poima kao skupina objektivnih \u010destica materijalne prirode) svodi odnos terapeuta sa pacijentom na monolo\u0161ku ravan.\u00a0 U monolo\u0161koj ravni pak (ravni u kojoj\u00a0 znanje terapeuta\u00a0 deluje kao mo\u0107), pacijent mo\u017ee biti prisutan samo kao objekt posmatranja\u00a0 Izme\u0111u njega i terapeuta ne gradi se polje intersubjektivnosti. Proces komunikacije je sveden na: JA \u2013 TO.<\/p>\n<p>No objektifikacija se ne zaustavlja na tome.<\/p>\n<p>U skladu sa redukcionisti\u010dkim na\u010delom da se celina predstavlja delovima, odnos JA\u2013TO se dalje redukuje. Zapravo,\u00a0 uskla\u0111uje se sa na\u010delom redukcionizma prema kome\u00a0 jedan deo mo\u017ee biti ugro\u017een a da drugi delovi iste celine ostanu nedirnuti. Terapeut stoga, prakti\u010dno, uspostavlja odnos samo sa odgovaraju\u0107im delom pacijenta, onim koji\u00a0 mu je terapijski \u00bbzanimljiv\u00ab. Drugi ga delovi ne interesuju.<\/p>\n<p>Pri tom, s obzirom na na\u010delo mehani\u010dkog determinizma\u00a0 da je uzro\u010dnost spolja\u0161nja i mehani\u010dke prirode, te da je odgovaraju\u0107a sila uzrok sve promene. ovaj odnos terapeuta sa terapijski \u00bbzanimljivim\u00ab delom pacijenta izra\u017eava se uvek kao terapeutovo delovanje nekom u osnovi nasilnom intervencijom.<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li>Tehnologija<\/li>\n<\/ol>\n<p>Objektivna osnova zdravstvene za\u0161tite i dominantnost odnosa JA-TO uslovljavaju\u00a0 i karakteristi\u010dan razvoj medicinske tehnologije. Postoje\u0107a se medicinska \u00a0tehnologija naime usredsre\u0111uje na unutra\u0161nje i spolja\u0161nje povr\u0161ine, odnosno na delove ljudskog organizma do kojih se mo\u017ee do\u0107i\u00a0 putem \u010dula ili njihovih produ\u017eetaka. A to zna\u010di da je terapijski odnos\u00a0 stalno posredovan procedurama i pomagalima koji pacijenta tretiraju kao ispra\u017enjenog, kao entitet koji je li\u0161en subjektivnosti, odnosno li\u0161en li\u010dne, unutra\u0161nje realnosti.<\/p>\n<p>Po\u0161to je terapijski odnos (uz generalni odnos JA-TO) redukovan\u00a0 na odnos terapeuta sa terapijski \u00bbzanimljivim\u00ab delom pacijenta, delovanje tehnologije je usmereno na izolovana tkiva ili organe. Shodno tome isparcelisana je i medicinska struka na niz specijalnosti strogo odre\u0111enih granica.<\/p>\n<p>Uz to, u skladu sa na\u010delom mehani\u010dkog determinizma prema kome je uzro\u010dnost uvek spolja\u0161nja i mehani\u010dka, tehnologije zdravstvene odnosno medicinske za\u0161tite u potpunosti zanemaruju\u00a0 sposobnosti i potencijale pacijenata. Osnovni tehnolo\u0161ki princip je supstitucija, a to zna\u010di da se blokirane ili oslabljene telesne funkcije i procesi supstitui\u0161u putem \u00a0nasilnih uticaja, naj\u010de\u0161\u0107e sintetskim lekovima ili hirur\u0161kim intervencijama.<\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li>Pacijent<\/li>\n<\/ol>\n<p>Logi\u010dno, ljudskom bi\u0107u koje je kao pacijent ispra\u017enjeno, redukovano i podvrgnuto spolja\u0161njoj sili istovremeno je nametnut i specifi\u010dan askriptivni identitet.<\/p>\n<p>Osnovno svojstvo tog identiteta jeste potpuna objektifikacija.<\/p>\n<p>U ulozi pacijenta, naime, s obzirom da je li\u0161en subjektivnosti,\u00a0 \u010dovek postaje puki objekt manipulacije.<\/p>\n<p>Kao takav, s obzirom da je intervencija usmerena na obolela tkiva i organe, on\u00a0 biva identifikovan ili sa obolelim organom, ili sa ustanovljenim patolo\u0161kim nalazom, ili sa planiranom, odnosno obavljenom intervencijom.<\/p>\n<p>Objektifikaciju kona\u010dno zaokru\u017euje do krajnje granice izvedeni mehanicki determinizam:\u00a0 supstitucija koja\u00a0 je osnovni tehnolo\u0161ki metod zdravstvene, odnosno medicinske za\u0161tite proizvodi atmosferu ljudske nemo\u0107i i tehnolo\u0161ke svemo\u0107i.<\/p>\n<p>Tehnologija tako postaje sve, a pacijent\u00a0 &#8211;\u00a0 \u00bbni\u0161ta\u00ab&#8230;<\/p>\n<p>Dakako, \u010dovek koji je kao pacijent\u00a0 potpuno podre\u0111en manipulaciji, koji je redukovan na patolo\u0161ku promenu odnosno medicinsku intervenciju i koji je poni\u0161ten za ra\u010dun\u00a0 mo\u0107i medicine i njene tehnologije, jeste \u010dovek kome su te\u0161ko povre\u0111ena ljudska prava.<\/p>\n<p>Tu,\u00a0 ni\u0161ta ne menja \u010dinjenica da je tretmanom u okviru zdravstvene za\u0161tite\u00a0 jedno njegovo\u00a0 va\u017eno ljudsko pravo,\u00a0 pravo da bude pacijent, u punoj meri obezbe\u0111eno.<\/p>\n<p>Dekonstrukcijom se, tako, obelodanjuje\u00a0 dvostruka priroda zdravstvene za\u0161tite. Razotkriva se, zapravo, da je ovo moderno ljudsko pravo organizovano na na\u010din kojim se druga ljudska prava, uklju\u010duju\u0107i tu i prava pacijenta, sistematski kr\u0161e. A\u00a0 to saznanje i omogu\u0107ava\u00a0 prela\u017eenje u slede\u0107i razvojni period u kome glavnu ulogu ima&#8230;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>&#8230;Revizija<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>U periodu\u00a0 revizije, medicinskim poslenicima se pru\u017ea mogu\u0107nost da se anga\u017euju u razvijanju epimeletskog narativa<a href=\"#_ftn33\" name=\"_ftnref33\">[33]<\/a>\u00a0 u okviru koga ubla\u017eavanje ljudske patnje ne\u0107e istovremeno biti akt uniformnog ljudskog degradiranja.<\/p>\n<p>To, pak,\u00a0 zna\u010di da treba da daju odgovor na slede\u0107a pitanja:<\/p>\n<ul>\n<li>kako da se, umesto da bude manipulisan, \u010dovek koji se obratio za medicinsku pomo\u0107 podr\u017ei kao ravnopravan?<\/li>\n<li>kako da se \u010dovek, umesto da se svodi na tretirani deo, podr\u017ei kao celovit?<\/li>\n<li>kako da se \u010dovek, umesto da se poni\u0161ti za ra\u010dun tehnologije, podr\u017ei kao delotvoran?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Odgovor na ova pitanja podrazumeva ne samo promenu terapijskog odnosa, kao spoljnu manifestaciju po\u0161tovanja prava pacijenta, nego i promenu tehnologije, a naro\u010dito promenu paradigmatske osnove koja odre\u0111uje i odnose koji se uspostavljaju\u00a0 u instituciji medicine, i tehnologiju koja reprodukuje te odnose, kao i sledstveni status pacijenta.<\/p>\n<p>Tek ta udru\u017eena promena, tj. promena paradigmatske osnove, promena odnosa i sledstvena promena\u00a0 tehnologije, mo\u017ee dovesti do prevazila\u017eenja danas tipi\u010dnog identiteta pacijenta kao objekta, pa tako i do po\u0161tovanja njenovih\/njenih prava kao pacijenta, pa tako i njegovih\/njenih osnovnih ljudskih prava.<\/p>\n<p>A da bi do takve promene do\u0161lo potrebno je da se ode korak dalje od dekonstrukcije.<\/p>\n<p>Taj korak dalje jeste putokaz koji daje\u00a0 (re)konstruktivna\u00a0 Postmoderna<\/p>\n<p>A osnovna karakteristika ove\u00a0 Postmoderne\u00a0 jeste\u00a0 &#8211;\u00a0 revizija.<\/p>\n<p>Postmoderna revizija je koncept\u00a0 koji je zasnovan na sintezi nau\u010dne, eti\u010dke, estetske i spiritualne intuicije.<a href=\"#_ftn34\" name=\"_ftnref34\">[34]<\/a><\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i ovoj specifi\u010dnoj sintezi pro\u0161iruje se osnova na kojoj po\u010diva Moderna, a time se\u00a0 prevazilazi i ona sama.<\/p>\n<p>Prevazila\u017eenjem Moderne stvara se i novi narativ, odnosno nova ljudska pri\u010da koja je, umesto na kartezijanskoj, zasnovana na holografskoj paradigmi.<a href=\"#_ftn35\" name=\"_ftnref35\">[35]<\/a><\/p>\n<p>Holografska paradigma, naime, omogu\u0107ava da se prevazi\u0111u okovi objektivizma, redukcionizma i mehani\u010dkog determinizma, pa tako pospe\u0161uje i razvoj druga\u010dijih odnosa,\u00a0 druga\u010dije tehnologije i druga\u010dijeg identiteta pacijenta, pa samim tim osloba\u0111a prostor i\u00a0 za utemeljenje prava pacijenta.<strong><br \/>\n<a href=\"http:\/\/kpv.rs\/?attachment_id=3727\" rel=\"attachment wp-att-3727\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-3727\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/TAB-2.jpg\" alt=\"TAB 2\" width=\"801\" height=\"376\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/TAB-2.jpg 801w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/TAB-2-300x141.jpg 300w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/TAB-2-768x361.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 801px) 100vw, 801px\" \/><\/a><\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>Osnova<\/li>\n<\/ol>\n<p>Prema holografskoj paradigmi, osnovni i univerzalni gradivni elementi jesu vibracione ekspresije. Po\u0161to vibracione ekspresije mogu biti osnova ne samo sveta materije odnosno fizi\u010dkog tela, nego i sveta suptilnijih manifestacija, uklju\u010duju\u0107i tu i svet misli i ose\u0107anja, holografskom se paradigmom otvara\u00a0 mogu\u0107nost da se objektivnom ravnopravno priklju\u010di subjektivno. Prihvatanjem ove mogu\u0107nosti, odnosno prihvatanjem vibracione prirode \u010doveka, osnovno nau\u010dno polazi\u0161te zdravstvene za\u0161tite postaje \u00bbsubjektivno\/objektivno\u00ab, kao nerazdvojiva celina.<\/p>\n<p>Holografskom paradigmom\u00a0 prevazilazi se i redukcionisti\u010dko shvatanje celine.<\/p>\n<p>Naime, kao skupine vibracionih ekspresija, delovi udru\u017eeni u celinu stupaju u specifi\u010dnu interferenciju. Usled te interferencije razvijaju se posebna svojstva celine kojih nema kada se delovi razdvoje i kada ta interferencija nestane. To, pak, zna\u010di da je celina uvek ne\u0161to vi\u0161e od zbira svojih delova. A to je osnovni princip holizma koji je druga polazna osnova postmoderne revizije zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n<p>Kao univerzalni gradivni elementi, vibracione ekspresije su i osnova uzro\u010dnosti. A to zna\u010di da\u00a0\u00a0 uzro\u010dnost nije samo spoljna i mehani\u010dka nego je celovita\u00a0 &#8211;\u00a0 subjektivno\/objektivna. Uklju\u010divanjem subjektivnosti \u010dovek prevazilazi\u00a0 bespomo\u0107nost (nametnutu mehani\u010dkim determinizmom) ali, istovremeno, gubi mogu\u0107nost izvrdavanja. Naime, u okvirima holografske paradigme, klju\u010dni elemenat uzro\u010dnosti postaje li\u010dna odgovornost koja\u00a0 mo\u017ee da u zna\u010dajnoj meri uti\u010de na mnoge vibracione konstelacije.<\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li>Odnosi<\/li>\n<\/ol>\n<p>Polazna osnova koju\u00a0 \u010dine tri osnovna koncepta postmoderne revizije (subjektivno\/objektivno, holizam i li\u010dna odgovornost) omogu\u0107ava da se u okvirima zdravstvene za\u0161tite uspostave druga\u010diji odnosi.<\/p>\n<p>Pre svega, prihvatanjem subjektivnosti \u010doveka koji se obratio za pomo\u0107, menja se dominatan terapijski odnos. Umesto manipulativnog JA-TO, naime, ovaj odnos postaje dijalo\u0161ki i te\u017ei ka: JA-TI.<a href=\"#_ftn36\" name=\"_ftnref36\">[36]<\/a><\/p>\n<p>Vibraciona priroda organizma, zatim,\u00a0 menja i poimanje unutra\u0161njih odnosa. Postaje, zapravo, jasno da delovi organizma &#8211;\u00a0 po\u0161to su, putem vibracionih interferencija, u neprekidnoj unutra\u0161njoj vezi\u00a0 &#8211; nisu me\u0111usobno odvojeni i\u00a0 izolovani. Otuda sledi i uvid da se promena svakog dela odra\u017eava\u00a0 na organizam u celini, kao i na sve druge njegove delove.<\/p>\n<p>Kona\u010dno,\u00a0 menja se i osnovni dejstveni princip terapeuta. Umesto uticaja na grubu, objektivnu povr\u0161inu, te\u017ei se da se dosegnu najtananiji i najdublji\u00a0 nivoi\u00a0 vibracionih konstelacija. Otuda, umesto primene neke kontrolne sile, u prvi plan dolazi produbljivanje terapijske komunikacije.<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li>Tehnologija<\/li>\n<\/ol>\n<p>Usmerenost na dijalo\u0161ki odnos, na povezanost svih delova organizma, kao i na produbljivanje terapijske komunikacije omogu\u0107ava i razvoj druga\u010dijih zdravstvenih, odnosno medicinskih tehnologija.<\/p>\n<p>To su pre svega tehnologije u okviru kojih\u00a0 se umanjuje neprobojna distinkcija izme\u0111u terapeuta i osobe koja se mu se obratila za pomo\u0107,<a href=\"#_ftn37\" name=\"_ftnref37\">[37]<\/a> odnosno tehnologije koje omogu\u0107avaju da se u okviru transakcije lekara i pacijenta do\u0111e do razvoja intersubjektivnog prostora. Ove tehnologije, stoga, omogu\u0107avaju\u00a0 da se na dubljem nivou iznalaze i uzroci ljudske patnje i putevi njenog ubla\u017eavanja ili prevazila\u017eenja.<\/p>\n<p>To su, zatim, tehnologije koje umesto parcijalne imaju holisti\u010dku orijentaciju, koje su, umesto na terapijski \u00bbzanimljivi\u00ab deo, usmerene na organizam u celini.<\/p>\n<p>Uz to, to su i tehnologije koje su, umesto na principu supstitucije, zasnovane na principu podr\u0161ke. U okviru ovih tehnologija, naime, s obzirom na izmenjeni status pacijenta,\u00a0 klju\u010dni dejstveni elemenat postaje podsticanje njegovih\u00a0 razli\u010ditih sposobnosti i potencijala. A to prakti\u010dno zna\u010di\u00a0 uklju\u010divanje pacijenata u proces putem koga se transformi\u0161u\u00a0 \u00bbbolesne\u00ab vibracione interference i\u00a0 uspostavlja\u00a0 nova, \u00bbzdravija\u00ab vibraciona konstelacija organizma.<\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li>Pacijent<\/li>\n<\/ol>\n<p>Terapijski odnos zasnovan na razvoju intersubjektivnog prostora, terapijski anga\u017eman koji je usmeren na organizam u celini, kao i podsticanje i uklju\u010divanje procesa samo-nege i samoisceljivanja, udru\u017eeni, vode razvoju identiteta pacijenta koji se dijametralno razlikuje od onog karakteristi\u010dnog za zdravstvenu za\u0161titu Moderne.<\/p>\n<p>Najpre, s obzirom da\u00a0 je (umesto\u00a0 \u00bbzurenja\u00ab usmerenog na prikupljanje informacija i na stvaranje diskursa o prisvojenom subjektu-materiji)<a href=\"#_ftn38\" name=\"_ftnref38\">[38]<\/a> osnova terapijskog odnosa intersubjektivnost, pacijent u sve ve\u0107oj meri postaje ravnopravan.<\/p>\n<p>Zatim, s obzirom da je tretman usmeren na njega kao celinu, pacijent se sve vi\u0161e prihvata kao jedinstvena li\u010dnost.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, s obzirom da je i pacijent sam uklju\u010den u terapijski poduhvat, on\/ona preuzima zdravstvenu odgovornost i za samog sebe i postaje ko-kreator svoga zdravlja.<a href=\"#_ftn39\" name=\"_ftnref39\">[39]<\/a><\/p>\n<p>U sistemu zdravstvene za\u0161tite u kome \u010dovek koji se obratio za pomo\u0107:<\/p>\n<ul>\n<li>nije objekt manipulacije nego je ravnopravan,<\/li>\n<li>nije sveden na oboleli organ ili patolo\u0161ku promenu nego se prihvata kao jedinstvena li\u010dnost,<\/li>\n<li>nije poni\u0161ten za ra\u010dun tehnologije nego je ko-kreator svoga zdravlja&#8230;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8230;obezbe\u0111en je daleko vi\u0161i kvalitet ljudskih prava u pore\u0111enju sa kriterijumima \u00bbmodernog\u00a0 ljudskog prava\u00ab<a href=\"#_ftn40\" name=\"_ftnref40\">[40]<\/a>\u00a0 koje podrazumeva tek pristupa\u010dnost zdravstvene, odnosno medicinske za\u0161tite. Pored toga, obezbe\u0111ena je i kvalitativna promena bez koje nema razvoja prava pacijenta.<\/p>\n<p><strong>Postmoderno pravo<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Naravno, u mnogim sredinama, mnogi ljudi ugro\u017eeni su time \u0161to im nije obezbe\u0111en adekvatan pristup zdravstvenoj za\u0161titi kao modernom ljudskom pravu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ukoliko se slo\u017eimo da iz kr\u0161enja ljudskih prava direktno proizlaze i bolest i umiranje, kako na individualnom tako i na grupnom nivou,<a href=\"#_ftn41\" name=\"_ftnref41\">[41]<\/a> onda je, upravo sa stanovi\u0161ta ljudskih prava, potrebno raditi na transformaciji\u00a0 danas dominantne, moderne\u00a0 zdravstvene \u00a0za\u0161tite.<\/p>\n<p>U najrazvijenijim sredinama do\u0161lo je ve\u0107 do faze diferencijacije, odnosno faze distanciranja .<\/p>\n<p>To se distanciranje ogleda u na\u010dinima razmi\u0161ljanja i pona\u0161anja koji ukazuju na\u00a0 izmene klasi\u010dnih zdravstvenih prioriteta.<\/p>\n<p>S jedne strane, na primer, umesto medicine \u010diji je centar dijagnoza koja je i osnova totalitarnosti medicinskog diskursa, promovi\u0161e se medicina \u010diji je centar pacijent, medicina u okviru koje se naglasak stavlja na li\u010dnu pri\u010du, odnosno pri\u010du pojedinca. <a href=\"#_ftn42\" name=\"_ftnref42\">[42]<\/a><\/p>\n<p>Sa druge strane opet, zagovara se, a i prakti\u010dno razvija, koncept integrativne zdravstvene za\u0161tite u okviru koga je konvencionalna medicina zdru\u017eena sa alternativnom medicinom i tehnikama samo pomo\u0107i.<a href=\"#_ftn43\" name=\"_ftnref43\">[43]<\/a><\/p>\n<p>Ova diferencijacija je, kao i svaka druga, tipi\u010dna za doba tranzicije, pa su za nju karakteristi\u010dna mnoga lutanja.<\/p>\n<p>Ljudska prava stoga, a u okviru njih i prava pacijenta, mogu biti va\u017ean putokaz.<\/p>\n<p>Naravno,\u00a0 ne\u00a0 tek ona prava\u00a0 koja se obezbe\u0111uju pristupano\u0161\u0107u zdravstvene za\u0161tite, nego ona koja se obezbe\u0111uju u njenim okvirima.<\/p>\n<p>A to zna\u010di ljudska prava, odnosno prava pacijenta koja bismo, za razliku od onih modernih, mogli nazvati postmodernim.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> Mann J. M., Gostin L., Gruskin S., Brennan T., Lazzarini Z., Fineberg H.V., Health and Human Rights, Health and Human Rights ,1994, 1: 6-23<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> V. Leary, \u00bbThe Right to Health in International Human Rights Law\u00ab, Health and Human Rights 1\/1 1994 str. 24-56<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> \u00a0Habermas J., The Philosophical Discourse of Modernity, Cambridge, MIT Press, 1990, str. 341.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a> M. Foucault, Discipline and Punish, New Yor,k: Vintage, 1979, str. 200.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref5\" name=\"_ftn5\">[5]<\/a> H. Dreyfus and P.Rabinow,\u00a0 Michel Foucault: Beyond Structuralism and Hermeneutics, Chicago, University of Chicago Press, 1983, str. 141.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\">[6]<\/a> Karakteristi\u010dno je da je, tokom osamdesetih i devedesetih godina pro\u0161log veka, jednu od najperspektivnijih karijera nudilo dvostruko obrazovanje: pravni i medicinski fakultet. Sa takvim obrazovanjem, naime, najuspe\u0161nije su se vodile tu\u017ebe pacijenata o\u0161te\u0107enih medicinskim tretmanima. Freund P.E.S., McGuire M.B., Health, Illness and the Social Body,\u00a0 Engelwood Cliffs, Prentice Hall,\u00a0 1991. str. 271-273.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref7\" name=\"_ftn7\">[7]<\/a> Harris J.E., Defensive medicine: It costs, but does it work?, JAMA, 1987, 257: 2801-2802.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref8\" name=\"_ftn8\">[8]<\/a> Hunink M.G.M., Does evidence based medicine do more good than harm?, British Medical Journal, 2004, 329: 1051; Grahame-Smith D., Evidence based medicine: Socratic dissent, British Medical Journal, 1995, 310: 1126-1127.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref9\" name=\"_ftn9\">[9]<\/a> Mc Kinlay J., Marceau L., The end of the Golden Age of Doctoring, International Journal of Health Services, 2002, 32: 379-416.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref10\" name=\"_ftn10\">[10]<\/a> Gajski L., Lijekovi ili pri\u010da o obmani, Pergamena, Zagreb, 2009.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref11\" name=\"_ftn11\">[11]<\/a> Universal Declaration of Human Rights, dostupan na: http:\/\/www.un.org\/Overview\/rights.html<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref12\" name=\"_ftn12\">[12]<\/a> European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms, available at: http:\/\/www.echr.coe.int\/<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref13\" name=\"_ftn13\">[13]<\/a> Internationa Covenant on Economic, Social and Cultural Rights, available at: http:\/\/www.unhcr.ch\/html\/menu3\/b\/a_cescr.htm<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref14\" name=\"_ftn14\">[14]<\/a> The World Medical Association declarations, available at:\u00a0\u00a0 http:\/\/www.wma.net\/e\/policy\/<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref15\" name=\"_ftn15\">[15]<\/a> European Charter of Patients\u2019 Rights, Rome, November 2000, dostupna na: http:\/\/www.activecitizenship.net\/health\/european_charter.pdf<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref16\" name=\"_ftn16\">[16]<\/a> A Declaration on the Promotion of Patients&#8217;\u00a0 Rights in Europe, available at: http:\/\/www.who.int\/genomics\/public\/eu_declaration1994.pdf<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref17\" name=\"_ftn17\">[17]<\/a>\u00a0 Ljubljana\u00a0 Charter on Reforming Health Care, British Mediocal Journal\u00a0 1996, 312: 1664-1665.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref18\" name=\"_ftn18\">[18]<\/a> Convention for the Protection of Human Rights and Dignity of the Human Being with regard to the Application of Biology and Medicine: Convention on Human Rights and Biomedicine, available at: http:\/\/conventions.coe.int\/treaty\/en\/treaties\/html\/164.htm<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref19\" name=\"_ftn19\">[19]<\/a> Charter of the Hospital Patient (Luxemburg, 9 May 1979), dostupno na: http:\/\/.hope.be\/07publi\/publoth\/Hospchart.htm<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref20\" name=\"_ftn20\">[20]<\/a> Patients\u2019 Rights Laws in Europe, dostupno na: http:\/\/home.online.no\/~wkeim\/patients.htm<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref21\" name=\"_ftn21\">[21]<\/a> \u00a0Patient&#8217;s Rights\u00a0 &#8211; New York State: Department of Health, dostupno na:<\/p>\n<p>http:\/\/www. health.state.ny.us\/nysdoh\/hospital\/english2.htm<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref22\" name=\"_ftn22\">[22]<\/a> Radi\u0161i\u0107 J., Dra\u0161ki\u0107 M., Vodineli\u0107 V., Popovi\u0107 M., Stambolovi\u0107 V., Samard\u017ei\u0107 M., Povelja o pravima pacijenata, Pravo, teorija i praksa, 1999. 12:39-46.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref23\" name=\"_ftn23\">[23]<\/a> Bruster S., Jarman B., Bosanquet N., Weston D., Erens R. and Delbanco T.L., National survey of hospital patients, British Medical Journal, 1994. 309: 1542-1546.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref24\" name=\"_ftn24\">[24]<\/a> Patients\u2019 Rights Laws in Europe, dostupno na: <a href=\"http:\/\/home.online.no\/~wkeim\/patients.htm\">http:\/\/home.online.no\/~wkeim\/patients.htm<\/a>; Patient rights in the EU, dostupno na <a href=\"http:\/\/europatientrights.eu\/\">http:\/\/europatientrights.eu\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref25\" name=\"_ftn25\">[25]<\/a> Outinen M., Patients\u2019 rights in Finland, National Research and Development Centre for Wellfare and Health, Helsinki, 2004.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref26\" name=\"_ftn26\">[26]<\/a> Radi\u0161i\u0107 J., Mujovi\u0107-Zorni\u0107 H.,\u00a0 Pomo\u0107 pacijentima u ostvarivanju njihovih prava: Zapadna Evropa kao uzor Srbiji, Jugoslovensko udru\u017eenje za medicinsko pravo, Fond za otvoreno dru\u0161tvo, Beograd\u00a0 2004.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref27\" name=\"_ftn27\">[27]<\/a> Ibid. Str. 22.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref28\" name=\"_ftn28\">[28]<\/a> Petrangolini T., The informed patient\/citizen: a new partner in the political health arena? Dostupno na: http:\/\/www.activecitizenship.net\/health\/patientpart.htm<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref29\" name=\"_ftn29\">[29]<\/a> Radi\u0161i\u0107 J., Mujovi\u0107-Zorni\u0107 H., op.cit.\u00a0 str. 25-35.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref30\" name=\"_ftn30\">[30]<\/a> Ibid. str. 38-39.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref31\" name=\"_ftn31\">[31]<\/a> Calnan M., Halik J., Sabbat J., Citizen participation and patient choice in health reform, u Saltman R.B., Figueras J. and Sakellarides C. (edts.), Crtitical challenges for health care reform in Europe, Open University Press, Buckingham \/\u00a0 Philadelphia,\u00a0 1999. str. 329-336.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref32\" name=\"_ftn32\">[32]<\/a> . Stambolovi\u0107 V., Human Rights and Health Within the Dominant Paradigm, Social Science and Medicine, 1996. 42:301-303.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref33\" name=\"_ftn33\">[33]<\/a> Ljudskoj vrsti je svojstveno epimeletsko\u00a0 pona\u0161anje. To je pona\u0161anje \u00abpru\u017eanja nege\u00bb, pre svega bolesnim i nemo\u0107nim pripadnicima ljudskog roda. Ovo se pona\u0161anje mo\u017ee \u00a0ekstrapolirati i na prehumane grupe u vidu \u00abspremnosti\u00bb za specifi\u010dnu\u00a0 izmenu odnosa\u00a0 u slu\u010daju bolesti ili povrede. U su\u0161tini, kod \u010doveka se radi\u00a0 o porivu koji je imao pozitivnu ulogu u odr\u017eanju ljudske vrste i pored\u00a0 brojnih nepovoljnih faktora \u017eivotne sredine. Epimeletski poriv, pri tom, predstavlja filogenetsku crtu. Naime, svojstven je ne samo ljudskoj vrsti nego i celom rodu sisara kod\u00a0 kojih se mogu na\u0107i primeri sli\u010dnog \u00abpoma\u017eu\u0107eg\u00bb ili \u00abneguju\u0107eg\u00bb pona\u0161anja.\u00a0 U slu\u010daju\u00a0 da neka \u017eivotinja, na primer, iskazuje odre\u0111enu\u00a0 fizi\u010dku slabost, druge \u017eivotinje iste vrste ne samo \u0161to postaju prema njoj manje agresivne nego je i na razne na\u010dine podr\u017eavaju. To mogu biti\u00a0 prilago\u0111avanje\u00a0 brzine kretanja \u010dopora, \u010duvanje i deoba hrane, za\u0161tita od opasnosti, kao i drugi primeri aktivne pomo\u0107i. Ovo je pona\u0161anje, ina\u010de opisano kod niza sisara, od afri\u010dkih divljih pasa, preko \u0161impanza i slepih mi\u0161eva, pa do delfina. U slu\u010daju \u010doveka, dakako, epimeletsko pona\u0161anje je doseglo najvi\u0161i nivo i predstavlja su\u0161tinski izraz \u010doveka kao bi\u0107a odnosa. Naravno, usled raznih \u017eivotnih trauma, ili razvojnih zastoja, epimeletsko pona\u0161anje mo\u017ee biti vi\u0161e ili manje blokirano. No kao i u slu\u010daju drugih ljudskih svojstvenosti, kod nekih ljudi ono mo\u017ee biti veoma razvijeno i izra\u017eeno. V.:Fabrega H. Jr., Evolution of Sickness and Healing, University of California Press, Berkeley, 1999. str. 32-38. Lovejoy C.O., The origin of man, Science, 1981, 211:341-350.,Trivers R.L., The evolution of reciprocal altruism, Quaterly Review of Biology, 1971, 40: 35-57.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref34\" name=\"_ftn34\">[34]<\/a> Griffin R., Introduction to SUNY Series in Constructive Postmodern Thought, u Griffin D. R., (ed.), u The Reenchantment of Science, State University of New York Press, Albany, 1988, str. X.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref35\" name=\"_ftn35\">[35]<\/a> Dychtwald K., Reflections on the Holographic Paradigm, u Wilber K., The Holographic Paradigm and Other Paradoxes, Shambhala, Boulder, 1982, str. 105-113.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref36\" name=\"_ftn36\">[36]<\/a>\u00a0 Buber M., I and Thou, Charles Scribner&#8217;s Sons, New York, 1970.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref37\" name=\"_ftn37\">[37]<\/a> Fox N. J., Postmodernism, Sociology and Health, Open University Press, Buckingam, 1993, str. 28-32.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref38\" name=\"_ftn38\">[38]<\/a> Fox N. J., Beyond Health: Postmodernism and Embodiment, Free\u00a0 Association Books, London, 1999, str. 134.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref39\" name=\"_ftn39\">[39]<\/a> Stambolovi\u0107 V., Principi alternativnih terapija, u \u0106ori\u0107 B., \u010covek i lek, Institut za mentalno zdravlje, Beograd, 2004. 89-100.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref40\" name=\"_ftn40\">[40]<\/a> Mann J.M. et al., op. cit.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref41\" name=\"_ftn41\">[41]<\/a> Taylor S. E.,\u00a0 Repetti R.L., Seeman T, What is unhealthy environment and how does\u00a0 it get under the skin?, u Kawachi I., Kennedy B., Wilkinson R.G., (edts.), The Society and Population Health Reader,\u00a0 The New Press, New York,\u00a0 1999. str 351-378.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref42\" name=\"_ftn42\">[42]<\/a>Stewart M., Towards a global definition of patient centred care, British Medical Journal, 2001, 322: 444.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref43\" name=\"_ftn43\">[43]<\/a> Peters D.\u00a0 and Woodham A., Integrated Medicine, Dorling Kindersley, London, 2000.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=Prava%20pacijenta&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3724\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3724&amp;t=Prava+pacijenta\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D3724&amp;title=Prava+pacijenta\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0 Pi\u0161e prof. Dr. Vuk Stambolovi\u0107: U eri Moderne, u atmosferi tehnolo\u0161kog optimizma, i medicina je imala oreol apsolutno pozitivne tehnologije. Otuda je povezivanje oblasti zdravlja sa ljudskim pravima imalo samo jedno\u00a0 usmerenje: ljudska su prava ugro\u017eena ukoliko u slu\u010daju bolesti ili zdravstvene ugro\u017eenosti\u00a0 ljudi nemaju mogu\u0107nost da dobiju potrebnu zdravstvenu negu i pomo\u0107. U [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3724"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3724"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3724\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3730,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3724\/revisions\/3730"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}