{"id":504,"date":"2011-06-29T09:41:48","date_gmt":"2011-06-29T09:41:48","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=504"},"modified":"2018-02-02T21:00:24","modified_gmt":"2018-02-02T21:00:24","slug":"novac-i-magija","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=504","title":{"rendered":"Novac i magija"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\"><em><strong>Da bi cara koji je bankrotirao, snabdeli finansijskim sredstvima, Mefisto daje na \u0161tampanje papirni novac.. \u0160tampanje papirnog novca ima izvestan magijski karakter. Umesto da pretvara olovo u zlato, moderna privreda pretvara papir u novac<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/falling-money1.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-505\" title=\"falling-money1\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/falling-money1-223x300.jpg\" alt=\"\" width=\"223\" height=\"300\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/falling-money1-223x300.jpg 223w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/falling-money1-761x1024.jpg 761w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/falling-money1.jpg 859w\" sizes=\"(max-width: 223px) 100vw, 223px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Postizanje neprestanog ekonomskog rasta je kao i u Faustu, crvena nit ljudske tragedije.<\/p>\n<p>Hans Kristof Binsvanger, 80- godi\u0161nji ekonomski stru\u010dnjak, u svojoj knjizi Novac i magija analizira modernu ekonomiju i to na osnovama Geteovog Fausta. Kao temelj za svoju tragediju Gete je uzeo legendu o alhemi\u010daru Faustu iz 16. veka koji je prodao \u0111avolu du\u0161u u zamenu za mo\u0107 i u\u017eitak.<\/p>\n<p>Gete, veliki dalekovidi duh, prepoznao je pred kakvim zahtevima i opasnostima stoji ekonomija u razvitku. Preko deset godina Gete je bio na Vajmarskom dvoru privredni i finansijski ministar, tako da se sa ekonomskim pitanjima intenzivno bavio.<\/p>\n<p>Faust je \u010dovek koji te\u017ei za sre\u0107om i ispunjenjem. On nije mogao dosti\u0107i to \u0161to mu je Mefisto obe\u0107ao u zamenu za du\u0161u, ni u ljubavi prema Greti tako povezanoj sa zadovoljstvom i po\u017eudom a ni u svojim putovanjima kroz misti\u010dni svet duhova. Na kraju svog \u017eivota, Faust je dobio od cara pravo da zadobije komad zemlje od mora kopanjem kanala. Pretvaranje u ekonomski korisno zemlji\u0161te de\u0161ava se na ra\u010dun dvoje starih parova \u010dije su ku\u0107ice i ba\u0161te bezobzirno \u017ertvovane projektu zadobijanja zemlji\u0161ta a koji su \u201eod straha pali obezdu\u0161eni\u201c.<\/p>\n<p>U trenutku kada Faust misli da je postigao svoj najvi\u0161i cilj, on oslepi. \u010cuje kopanje radnika i misli da oni zadobijaju novu zemlju, ali u stvarnosti kopaju samo grob.<\/p>\n<p>Da uprkos svemu Mefisto nije zadr\u017eao Faustovu du\u0161u, pokazuje Geteovu optimisti\u010dku sliku \u010doveka. On je na zlo gledao kao na dinami\u010dki deo one snage koja posti\u017ee dobro. Kada je Faust pitao Mefista pri prvom susretu ko je on, ovaj je odgovorio: ..\u201eDeo sam one sile koja uvek ho\u0107e zlo, a uvek dobro posti\u017ee\u201c\u2026\u201c Ja sam onaj deo, od dela koji na po\u010detku be\u0161e sve, deo sam tame koja ra\u0111a svetlo.\u201c Faustova du\u0161a na kraju biva spa\u0161ena od vi\u0161ih sila, kako je Gete objasnio \u201cOnog, ko se zaista trudi, mo\u017eemo izbaviti.\u201c<\/p>\n<p>Binsvangerovo sagledavanje\u00a0 tragedije je fascinantno. Bavi se me\u0111u ostalim i sa scenom u carskoj palati iz Fausta II 1. \u010din, u kome se radi o zadobijanju novca. Da bi cara koji je bankrotirao, snabdeli finansijskim sredstvima, \u0111avo tj. Mefisto daje na \u0161tampanje papirni novac sa carevim potpisom. Zalog su rudna blaga koja se jo\u0161 nalaze neiskopana u zemlji\u0161tu carstva. Tako postaje ne\u0161to \u0161to nema svoju realnu vrednost-papir, sredstvo pla\u0107anja, ekonomski stimulans.<\/p>\n<p><strong>U vremenima kreditnih kriza je Geteovo remek delo klju\u010dni tekst<\/strong><\/p>\n<p>Binsvanger to ovako tuma\u010di: \u201eModerna privreda, u kojoj centralnu ulogu igra pravljenje papirnog novca, je nastavak alhemije ali sa drugim sredstvima\u201c.<\/p>\n<p>Njegova knjiga po\u010dinje tvrdnjom da je pre svega Faust II \u201e neverovatno aktuelan\u201c. Po\u010detkom 19. veka Gete je video unapred ono u \u0161ta smo svi sada ube\u0111eni: da je privredni rast od posebne va\u017enosti za spolja\u0161nji razvitak \u010dove\u010danstva. \u201ePosebno u vremenima kreditnih kriza je Geteovo remek delo klju\u010dni tekst\u201c obja\u0161njava Binsvanger.<\/p>\n<p>Prema legendi Faust je bio alhemi\u010dar. \u0160tampanje papirnog novca ima izvestan magijski karakter. Ekonomisti \u017eele sa \u0161to manje tro\u0161kova da postignu \u0161to ve\u0107u dobit, kao i alhemisti sa malo sredstava zlato i ve\u010diti \u017eivot. Binsvinger ka\u017ee na to: \u201eObele\u017eje magije je da se posti\u017ee ne\u0161to lako, bez truda i to brzo i neograni\u010deno. Pomislite na ma\u0111ioni\u010dara koji jednim pokretom ruke izvla\u010di iz rukava \u010ditav niz maramica. Umesto da pretvara olovo u zlato, moderna privreda pretvara papir u novac. To stvaranje papirnog novca u modernoj privredi, prevazilazi prirodne granice stvaranja vrednosti.\u201c<\/p>\n<p>Mefisto je Fausta doveo na ideju da nagovori cara da \u0161tampa novac sa svojim potpisom. Mefisto kao \u201e deo one sile koja stalno zlo \u017eeli\u201c o\u010dekuje da \u0107e se pu\u0161tanjem novca u opticaj posti\u0107i ve\u0107a potro\u0161nja zatim inflacija i haos. Me\u0111utim Faust koristi novac u zadobijanju zemlji\u0161ta izme\u0111u ostalog i tako podsti\u010de ekonomiju. Na taj na\u010din izneverio je Mefistova o\u010dekivanja \u201ekoji stalno zlo \u017eeli\u201e i ponovo u izvesnom smislu, \u201eposti\u017ee dobro.\u201c Novostvoreni novac je investiran u stvaranje vrednosti. To je alternativa za inflaciju. Faustov san prividno mo\u017ee biti trajan.<\/p>\n<p><strong>Danas banke poseduju licencu da rade sa \u017eiralnim novcem<\/strong><\/p>\n<p>U Faustu car predaje privilegiju bankama da izdaju nov\u010danice i tako prave novac. I to je jo\u0161 uvek tako. Danas banke poseduju licencu da rade sa \u017eiralnim novcem. Dr\u017eava ih podr\u017eava tako \u0161to sav fiktivni novac pretvara u zakonsko sredstvo pla\u0107anja.<\/p>\n<p>Geteov Faust ka\u017ee \u201eGospodarstvo zadobijam, imovinu\u201c. \u017diralni novac mo\u017ee postati imovina, realnost.<\/p>\n<p>Sa druge strane Gete uvodi u komad tri divlja stvora, Raufebold, Habebald i Haltefest \u0161to je na nema\u010dkom jeziku jasno da se radi o sirovom nasilju, pohlepi i tvrdi\u010dluku.<\/p>\n<p>\u010covek je sebe proglasio gospodarem sve tvorevine. U to vladanje prirodom spada tako\u0111e i vladanje prirodnim silama. Faust je snevao o tome da snagu plime i oseke koristi kao ve\u010dite, neograni\u010dene i beskrajne izvore energije. Jer samo, mislio je, onaj ko prirodne sile pot\u010dini mo\u017ee stvarati \u201evrednosti\u201c a da ne ula\u017ee rad, taj mo\u017ee ve\u010dito \u017eiveti na ovom svetu.<\/p>\n<p>Binsvanger vidi Fausta kao prototip modernog \u010doveka koji nema \u201eispunjen trenutak\u201c. U svojoj po\u010detnoj opkladi sa Mefistom Faust je uklju\u010dio vreme. On \u0107e \u201esvoje vreme\u201c rado dati ako u nekom uzvi\u0161enom trenutku bude mogao re\u0107i \u201e Zastani! Tako je lepo.\u201c Bio je ube\u0111en da mu Mefisto ne mo\u017ee ni\u0161ta ponuditi da bi ovo ikad izgovorio. Kada je ipak izgledalo da bi to moglo biti, jer je Faust u odu\u0161evljenju da je ovladao silama prirode izrekao \u201epredose\u0107aj tako velike sre\u0107e, u\u017eivam sada u ovom uzvi\u0161enom trenutku\u201c, otkucao je njegov \u010das i pao je mrtav.<\/p>\n<p>Vladanje prirodom vodi do uni\u0161tenja okoline. To je druga strana medalje. Gete to u Faustu pokazuje kroz proterivanje staraca iz idili\u010dnog \u017eivota na obali. Taj \u017eivot na obali mo\u017ee se posmatrati kao simbol za zadr\u017eavanje na granici umerenosti.<\/p>\n<p>U alhemiji Kamen mudrosti je sredstvo za pretvaranje olova u zlato. U Faustu kapital ima ulogu kamena, stvara sve vi\u0161e \u201emrtvog\u201c novca. U izvesnom smislu se ovde radi o dinami\u010dnom aspektu kapitalisti\u010dkog sistema a time i na\u0161e prirode. Na\u0161a ekonomija, kao i na\u0161a priroda nema svoj krajnji cilj. Nikad ne\u0107emo zavr\u0161iti, nikad ne\u0107emo doku\u010diti sre\u0107u jer le\u017ei zarobljena u trci ka neprekidnom napredovanju. Tehnolo\u0161ki napredak i neograni\u010dena potro\u0161nja za to potrebnih sirovina su pretnja \u010doveku i nose u sebi sopstveni kraj. Mi smo kao Faust koji je na kraju uvideo da je pregazio le\u0161eve da bi ostvario svoj ekonomski projekat: ve\u010dnu sre\u0107u na ovom svetu.<\/p>\n<p>Tako i investicioni bankari vide sebe kao gospodare Univerzuma, me\u0111utim tu ulogu oni ne mogu da ispune i to onda vodi u finansijsku krizu, mefistovski haos.<\/p>\n<p>Kao i \u010darobnjakov \u0161egrt, u jednom drugom Geteovom delu, prizvali su sile kojima ne mogu da ovladaju.<br \/>\nPostizanje neprestanog ekonomskog rasta je kao i u Faustu, crvena nit ljudske tragedije.<\/p>\n<p>Odgovor i re\u0161enje Binsvanger je dao u\u00a0 knjizi &#8211; Napred ka umerenosti.<\/p>\n<p>Branka Mraz<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=Novac%20i%20magija&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D504\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D504&amp;t=Novac+i+magija\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D504&amp;title=Novac+i+magija\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da bi cara koji je bankrotirao, snabdeli finansijskim sredstvima, Mefisto daje na \u0161tampanje papirni novac.. \u0160tampanje papirnog novca ima izvestan magijski karakter. Umesto da pretvara olovo u zlato, moderna privreda pretvara papir u novac Postizanje neprestanog ekonomskog rasta je kao i u Faustu, crvena nit ljudske tragedije. Hans Kristof Binsvanger, 80- godi\u0161nji ekonomski stru\u010dnjak, u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[43,37],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/504"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=504"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/504\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3855,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/504\/revisions\/3855"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}