{"id":525,"date":"2011-06-29T10:36:14","date_gmt":"2011-06-29T10:36:14","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=525"},"modified":"2011-06-29T11:18:04","modified_gmt":"2011-06-29T11:18:04","slug":"novootkrivena-supernova","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=525","title":{"rendered":"NOVOOTKRIVENA SUPERNOVA"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\"><em><strong>Neobja\u0161njivo velika emisija energije<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/supernova_1580995c.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-526\" title=\"supernova_1580995c\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/supernova_1580995c-300x187.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"187\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/supernova_1580995c-300x187.jpg 300w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/supernova_1580995c.jpg 460w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><br \/>\nDosad su astrofizi\u010dari poznavali dva obja\u0161njiva procesa stvaranja supernove. Internacionalni tim astronoma objasnio je i tre\u0107u varijantu.<\/p>\n<p>Kako \u010dlanovi istra\u017eiva\u010dkog tima sa instituta Max Plank izve\u0161tavaju u novom izdanju stru\u010dnog magazina \u201eNature\u201c, do sada su va\u017eile za pokreta\u010da jedne supernove kolaps jezgra masivne zvezde na kraju svog veka i termonuklearne detonacije stare bele patuljaste zvezde. Sada dokazani tre\u0107i na\u010din zvezdane eksplozije odigrava se u starom zvezdanom sistemu sa puno helijuma.<br \/>\n<!--more-->Prema tome koji hemijski elementi u svetlu jedne supernove budu dokazani, nau\u010dnici svrstavaju ove eksplozije u razli\u010dite tipove Ia, Ib, Ic ili II. Zato \u0161to spektralna analiza svetla (svetlosna krivulja) tipa Ia supernove pokazuje jasne karakteristike i vrlo je ravnomerna pa ih astronauti koriste kao \u201estandardne sve\u0107ice\u201c da bi odredili rastojanje do mati\u010dne galaksije. Ove supernove nastaju kada jedna bela patuljasta zvezda dostigne tzv. \u010candrasekar granicu, izgorele ostatke normalne zvezde sli\u010dne na\u0161em Suncu i pokupi ostatke prate\u0107e zvezde. Nuklearno sagorevanje u gustom jezgru koji se velikim delom sastoji od ugljenika i kiseonika, pali se iznova i osloba\u0111a velike koli\u010dine energije, \u0161to vodi do toga da zvezda eksplodira kao supernova.<\/p>\n<p>Drugi proces koji vodi do eksplozije supernove, je gravitacioni kolaps jedne masom bogate, kratkove\u010dne zvezde na kraju njenog trajanja. Astronomi veruju da ove supernove kao tip Ib\/c ili tip II se daju videti posebno u okru\u017eenju puno mladih zvezda. Zbog ogromne energije koka se osloba\u0111a ovim eksplozijama najve\u0107i deo zvezdane materije biva odbijen a ostaje samo ostatak koji poseduje deo po\u010detne mase zvezde.<br \/>\nU januaru 2005 kako izve\u0161tava udru\u017eenje Maks Plank svetlela je jedna slaba supernova (SN 2005E) u aureolu susedne gaalksije NGC 1032, i jedan me\u0111unarodni tim astronoma sakupio je podatke posmatranja oko cele zemljine lopte.<\/p>\n<p>Na \u010du\u0111enje astronoma merenja hemijskog sastava i koli\u010dina izba\u010denog zvezdanog materijala nisu odgovarala nijednom od dva poznata mehanizma eksplozije.<\/p>\n<p>\u201eU okolini supernove ni\u0161ta nije nagove\u0161tavalo na skora\u0161nji nastajanak zvezda i tako\u0111e masa odba\u010dene energije je bila mala (svega tre\u0107ina mase na\u0161eg Sunca) za eksploziju neke superzvezde.\u201c Sledstveno tome ova supernova nije mogla biti obja\u0161njena scenariom kolapsa jezgra.<\/p>\n<p>Tako\u0111e i alternativa, stara bela patuljasta zvezda, koja se dugo vremena kretala od mesta svoga nastanka pa do spoljnih oblasti ne odgovara posmatranjima , jer svetlostni spektar upu\u0107uje na jedan drugi hemijski sastav.<br \/>\nKod supernove SN 2005E odba\u010dena materija sadr\u017ei ve\u0107i udeo kalcijuma i titana nego \u0161to je uo\u010deno kod neke druge supernove. Ovi elementi poznato je nastaju u nuklearnoj reakciji baziranoj na helijumu a ne na ugljeniku i kiseoniku, od \u010dega se sastoju unutra\u0161njost bele patuljaste zvezde.<\/p>\n<p>Novi kompjuterski modeli pokazuju da je posmatrana supernova nastala verovatno u sistemu dve oko sebe tesno kru\u017ee\u0107e bele patuljaste zvezde, pri \u010demu je helijumski omota\u010d jedne zvezde bio usisan od druge. \u201c Kada se izvesna koli\u010dina helijuma sakupi, helijum po\u010dinje da eksplozivno gori na primaju\u0107oj zvezdi\u201c , ka\u017ee Paolo Macali sa Maks Plank instituta za astrofiziku koji je zajedno sa Davidom Arnetom sa Univerzitta Arizona sprovodio prora\u010dune.\u201d Jedinstveni procesi , koji u ovim eksplozijama stvaraju izvesne hemijske elemente, mogu re\u0161iti neke zagonetke koje se odnose na oboga\u0107ivanje nekih elemenata u na\u0161em univerzumu. Naprimer ovo mo\u017ee biti glavni izvor titana.<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=NOVOOTKRIVENA%20SUPERNOVA&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D525\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D525&amp;t=NOVOOTKRIVENA+SUPERNOVA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D525&amp;title=NOVOOTKRIVENA+SUPERNOVA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neobja\u0161njivo velika emisija energije Dosad su astrofizi\u010dari poznavali dva obja\u0161njiva procesa stvaranja supernove. Internacionalni tim astronoma objasnio je i tre\u0107u varijantu. Kako \u010dlanovi istra\u017eiva\u010dkog tima sa instituta Max Plank izve\u0161tavaju u novom izdanju stru\u010dnog magazina \u201eNature\u201c, do sada su va\u017eile za pokreta\u010da jedne supernove kolaps jezgra masivne zvezde na kraju svog veka i termonuklearne detonacije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/525"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=525"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/525\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":550,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/525\/revisions\/550"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}