{"id":607,"date":"2011-06-29T14:52:00","date_gmt":"2011-06-29T14:52:00","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=607"},"modified":"2011-07-05T11:43:39","modified_gmt":"2011-07-05T11:43:39","slug":"geni-koji-slusaju-mocarta","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=607","title":{"rendered":"GENI KOJI SLU\u0160AJU MOCARTA"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\"><em><strong>\u010covek od davnina poku\u0161ava da na\u0111e brz i lak na\u010din da pove\u0107a svoju  inteligenciju. Takva mogu\u0107nost je ponu\u0111ena od strane istra\u017eiva\u010da u  Kaliforniji.<\/strong><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Pi\u0161e:\u00a0 Marija Radovanovi\u0107<\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/gen-mozart_4.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-608\" title=\"gen-mozart_4\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/gen-mozart_4-300x129.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"129\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/gen-mozart_4-300x129.jpg 300w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/gen-mozart_4.jpg 449w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><br \/>\nUzbu\u0111enje je nastalo 1993. godine kada su istra\u017eiva\u010di otkrili da se ostvaruju bolji rezultati na standardnim IQ testovima nakon slu\u0161anja Mocartove muzike. Dalja istra\u017eivanja su pokazala da Mocartova muzika ima veliki uticaj na mozak, iako se jo\u0161 uvek ne zna pouzdano za\u0161to.<\/p>\n<p><!--more-->Do prvih naznaka postojanja Mocartovog efekta do\u0161lo je pre skoro 20 godina kada su na\u010dinjeni poku\u0161aji da se na komjuteru prika\u017ee aktivnost mozga. Istra\u017eiva\u010di su odlu\u010dili da otkrivene simulacije, koje nastaju pri elektri\u010dnim pra\u017enjenjima u mozgu, preto\u010de u zvuk, umesto da ih samo stave na papir. Na njihovo iznena\u0111enje, \u010duli su se zvukovi koji su podse\u0107ali na barok ili na isto\u010dnja\u010dku muziku.<\/p>\n<p>Ako aktivnost mozga mo\u017ee da zvu\u010di kao muzika, slede\u0107e pitanje bilo je mo\u017eemo li da nau\u010dimo da razumemo gramatiku neurona rade\u0107i obrnuto i posmatraju\u0107i kako mozak odgovara na muziku.<\/p>\n<p><strong>Eksperimenti<\/strong><\/p>\n<p>Nakon mnogo dogovaranja, odlu\u010deno je da se koristi deo standardnog IQ testa da bi se videlo da li Mocartova muzika mo\u017ee trajno da pove\u0107a sposobnost uvi\u0111anja oblika. Ova sposobnost je osnova za mnoge kompleksne misaone ve\u0161tine koje uklju\u010duju okretanje i posmatranje objekata u glavi pri \u010demu se koristi dosta matematike.<\/p>\n<p>Sve grupe koje su radile testove nakon slu\u0161anja Mocartove muzike su pokazale zna\u010dajno ve\u0107u uspe\u0161nost. Na\u017ealost, ovaj efekat traje samo 10-15 minuta.<\/p>\n<p>Ljudi bi preciznije videli ako bi bili testirani slu\u0161aju\u0107i Mocartovu muziku u pozadini. Rezultati su bili znatno bolji, sa mnogo manje gre\u0161aka, vi\u0161e koncentracije i preciznosti. Jedna od teorija je da muzika potpoma\u017ee ubrzavanje obrade i interpretacije informacija koje dolaze od oka do mozga.<\/p>\n<p>Studija u Obervalizer bolnici u \u0160vajcarskoj koja se bavi uticajem muzike na varijabilnost pulsa, pokazuje da slu\u0161anje muzike mo\u017ee zna\u010dajno da pomogne pri oboljenjima srca. Dokazano je da slu\u0161anje Mocartove i Bahove smiruje ubrzani puls.<\/p>\n<p>Novoro\u0111en\u010dad u Slova\u010dkoj su slu\u0161ala Mocartovu muziku da bi lak\u0161e prevazi\u0161la traume ro\u0111enja. Sada se na univerzitetima \u0161irom sveta vr\u0161e klini\u010dka istra\u017eivanja da bi se videlo da li muzikom mo\u017ee da se ubla\u017ei stres, ubrzani otkucaji srca i motorika tek ro\u0111enih beba. Muzika se pu\u0161ta preko malog zvu\u010dnika u inkubator, razni ure\u0111aji analiziraju sve pokrete, dok kamera bele\u017ei reakcije beba na muziku.<\/p>\n<p>Laboratorijski pacovi su br\u017ee i sa manje gre\u0161aka pronalazili izlaz iz lavirinta ako su pre toga bili izlagani Mocartovoj muzici. Radi se na seciranju njihovih mozgova da bi se videlo \u0161ta se ta\u010dno promenilo u njihovoj neuro-anatomskoj strukturi.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to ba\u0161 Mocart?<\/strong><\/p>\n<p>Skoro sva prou\u010davanja Mocartovog efekta do sada, bazirala su se na jednom muzi\u010dkom delu, sonati za 2 klavira u D-duru (K488).<\/p>\n<p>Moralo je da se defini\u0161e koji su muzi\u010dki elementi potrebni. Na univerzitetu u Ilinoisu, neurolog D\u017eon Hjuz i muzikolozi su napravili analizu stotina kompozicija Mocarta, \u0160opena i drugih kompozitora. Napravili su skalu koja pokazuje koliko \u010desto ja\u010dina muzike raste i opada za 10 sekundi.<\/p>\n<p>Genioznost Mocarta je u tome \u0161to \u010desto ponavlja teme ali tako da ne bude dosadno, naprotiv, slu\u0161aocu je to jako zanimljivo i prijatno. Tema se ponavlja, \u010desto u razli\u010ditim tonalitetima, ali u istim intervalima. Ponavljanje i periodi\u010dne promene su otkrivene u svim aspektima funkcije centralnog nervnog sistema kao \u0161to su po\u010detak sna i periodi\u010dnost mo\u017edanih talasa, kao i u telesnim funkcijama. Isti efekat se ne sre\u0107e kod drugih kompozitora jer je ovakva muzi\u010dka konstrukcija specifi\u010dna za Mocarta, koji mnogo \u010de\u0161\u0107e ponavlja motive nego kompozitori kao \u0161to su Bah, Betoven, Vagner, \u0160open i drugi.<\/p>\n<p><strong>Molekularne osnove Mocartovog efekta<\/strong><\/p>\n<p>Nau\u010dnici su dosta raspravljali da li ovaj fenomen ima relativno jednostavno re\u0161enje, kao \u0161to je popravljanje raspolo\u017eenja ili da li je efekat vezan za unikatni kvalitet Mocartove muzike.<\/p>\n<p>Geneti\u010dari na univerzitetu Stanford u Kaliforniji, misle da su uspeli da na\u0111u molekularne osnove Mocartovog efekta. U svojoj studiji su koristili pacove koji, kao i ljudi, bolje rade testove u\u010denja i pam\u0107enja nakon slu\u0161anja sonate.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su otkrili da se kod pacova pove\u0107ala aktivnost 3 gena : gena uklju\u010denog u procese u\u010denja i pam\u0107enja, gena koji uti\u010de na faktor rasta nervnih \u0107elija i gena odgovornog za formiranje sinapsi.<\/p>\n<p>Ovo otkri\u0107e je jako intrigantno jer dokazuje da kod ovog efekta postoje merljive neurohemijske promene. Molekularna biologija se poslednjih nekoliko godina posvetila istra\u017eivanjima sa ciljem da otkrije \u0161ta to u muzici pokre\u0107e odre\u0111ene gene da pove\u0107aju svoju aktivnost i kako bi to moglo da se iskoristi.<\/p>\n<p>Marija Radovanovi\u0107\u00a0 -Studira molekularnu biologiju na univerzitetu u Beogradu.<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=GENI%20KOJI%20SLU%C5%A0AJU%20MOCARTA&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D607\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D607&amp;t=GENI+KOJI+SLU%C5%A0AJU+MOCARTA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D607&amp;title=GENI+KOJI+SLU%C5%A0AJU+MOCARTA\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010covek od davnina poku\u0161ava da na\u0111e brz i lak na\u010din da pove\u0107a svoju inteligenciju. Takva mogu\u0107nost je ponu\u0111ena od strane istra\u017eiva\u010da u Kaliforniji. Pi\u0161e:\u00a0 Marija Radovanovi\u0107 Uzbu\u0111enje je nastalo 1993. godine kada su istra\u017eiva\u010di otkrili da se ostvaruju bolji rezultati na standardnim IQ testovima nakon slu\u0161anja Mocartove muzike. Dalja istra\u017eivanja su pokazala da Mocartova muzika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[12,34],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/607"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=607"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/607\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":714,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/607\/revisions\/714"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}