{"id":659,"date":"2011-06-30T02:19:02","date_gmt":"2011-06-30T02:19:02","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=659"},"modified":"2011-11-22T23:12:16","modified_gmt":"2011-11-22T23:12:16","slug":"zen-i-fizika-paradoks","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=659","title":{"rendered":"Zen i fizika &#8211; paradoks"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: left;\"><strong> <a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/Zen-01.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-694\" title=\"Zen-0\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/Zen-01.jpg\" alt=\"\" width=\"199\" height=\"151\" \/><\/a><em>&#8230;<\/em><\/strong><em> <strong>jedna dosadna, fundamentalna nauka prerasta u napetu dramu sa elementima akcionog i horor filma pretrpanog paradoksima\u2026 <\/strong><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: left;\"><em>Pi\u0161e: Neboj\u0161a Ici\u0107, teorijski fizi\u010dar <\/em><\/p>\n<p>Elektroni se rasejavaju na difrakcionoj re\u0161etki kao talasi, svetlost se propagira talasno a \u00a0emituje i apsorbuje \u00a0korpuskularno, neodre\u0111enost postaje su\u0161tinska osobina mikro sveta, singulariteti svrdlaju postoje\u0107a znanja i prostor, vreme se raste\u017ee sa brzinom i masom&#8230; a jedna dosadna, fundamentalna nauka prerasta u napetu dramu sa elementima akcionog i horor filma pretrpanog paradoksima.<!--more-->S po\u010detka XX veka nau\u010dna otkri\u0107a i teorijski modeli u fizici su pokazivali sve ve\u0107u sli\u010dnost sa milenijumima starim znanjima\u00a0 dalekoisto\u010dnog misticizma: priroda \u00a0se otkrivala kroz nezamislive paradokse, poznata logika se uru\u0161avala i lomila, a jezik se pokazao siroma\u0161nim da opi\u0161e i imenuje nove pojmove. Sve je to pre podse\u0107alo na spejs operu nego na pipkavu nauku.<\/p>\n<p>Vi\u0161e od pola veka filozofi, fizi\u010dari, pisci \u00a0i novinari govore o \u00a0mnogobrojnim su\u0161tinskim sli\u010dnostima u pogledu na svet izme\u0111u dalekoisto\u010dnog misticizma i savremene fizike. Iako ove dve naizgled nespojive vrste znanja razdvajaju desetine vekova i dijametralno suprotne metode rada u istoj pri\u010di su se zavrtele jedna empirijska i racionalna nauka, i jedan intuitivni i individualni teolo\u0161ki koncept. Kao mogu\u0107e\u00a0 mesto njihovog ranijeg susreta pretpostavljane su samo \u00a0fantastika i poezija.<\/p>\n<p>&#8222;U zrncu peska videti svet,<\/p>\n<p>i beskraj na ruke dlanu,<\/p>\n<p>i nebo kroz jedan divlji cvet,<\/p>\n<p>i ve\u010dnost u jednome danu,&#8220;<\/p>\n<p>pevao je Viljem Blejk mnogo pre nego su fizi\u010dari Zapada shvatili da on govori njihovim jezikom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grk Aristotel je i bukvalno kriv \u0161to se u mi\u0161ljenju \u201cZapada\u201d\u00a0 kanonizovala i surovo dogmatizovala logika &#8222;Da ili Ne&#8220;,\u00a0 s druge strane, na &#8222;Dalekom istoku&#8220;, stvari su bile &#8222;i Da i Ne&#8220;, ili kako komentari\u0161e Mumon:<\/p>\n<p>&#8222;Ko obja\u0161njava razliku izme\u0111u Da i Ne, ostaje da \u017eivi u podru\u010dju te razlike.&#8220;<\/p>\n<p>I tako su se fizi\u010dari suo\u010dili ba\u0161 sa tim problemom: aha, to je \u010destica, ali to je i talas-kako to? Da li ne\u0161to nije \u00a0u redu, ili ba\u0161 toliko mora da gazi mo\u017edane vijuge?<\/p>\n<p>Paradoks je postao no\u0107na mora utemeljiva\u010da kvantne mehanike i atomske fizike&#8230;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/Zen-1.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"size-medium wp-image-661 aligncenter\" title=\"Zen 1\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/Zen-1-300x208.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"208\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/Zen-1-300x208.jpg 300w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/Zen-1.jpg 448w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Eksperimenti i teorijski modeli fizi\u010dara \u0441\u0430 po\u010detk\u0430 XX veka su govorili gotovo vanzemaljskim jezikom koji se uglavnom svodio na seriju paradoksa. Da li je mogu\u0107e da je priroda ovako komplikovana, \u010dudna, neshvatljiva, nelogi\u010dna&#8230;? Kako ne\u0161to mo\u017ee da bude i ovo i ne\u0161to drugo, da se elementarne \u010destice rasejavaju kao da su talasi, da prolaze kroz nepremostive potencijalne barijere, da postoje na nekom mestu samo sa odre\u0111enom verovatno\u0107om \u2026 Da muci ne bude kraja u celoj toj odiseji \u00a0dobri stari apsolutni prostor i apsolutno vreme\u00a0 su po\u010deli da se raste\u017eu i skupljaju, krive i vrtlo\u017ee. Vreme je po\u010delo da zavisi od brzine sistema ili njegove mase, a prostor od mase objekta, dok je masa objekta zavisila od njegove brzine, a na brzinometru \u010destica i interakcija se ustoli\u010dila nepremostiva brzina&#8230;<\/p>\n<p>Uobi\u010dajena logika mi\u0161ljenja kao da je bila stavljena pod presu i smrvljena; utemeljiva\u010di kvantne mehanike, atomske\u00a0 i relativisti\u010dke fizike su na svojoj ko\u017ei osetili te\u017einu re\u0161avanja zen koana. Ali, ko im je bio u\u010ditelj? I \u0161ta je to zen koan?<\/p>\n<p>Paradoksalne, \u0161ta vi\u0161e besmislene pitalice i delanja u zenu koje imaju za cilj da \u201cslome normalnu\u201d logiku mi\u0161ljenja u\u010denika; da oslobode um koji onda po\u010dinje da \u201cte\u010de\u201d, odnosno kontinualno prelazi sa teme na temu bez vezivanja za bilo koju od njih. Da se do\u017eivi prosvetljenje, \u0161ta god to stvarno zna\u010dilo.<\/p>\n<p>\u201cZvuk dve ruke je pljesak, \u0161ta je zvuk jedne ruke?\u201d<\/p>\n<p>\u201cKada ne razmi\u0161lja\u0161 o dobru i kada ne razmi\u0161lja\u0161 o zlu, kako izgleda tvoje pravo lice koje si imao pre ro\u0111enja?\u201d<\/p>\n<p>&#8222;Nema postavljenih meta,<br \/>\nnijedan luk nije nategnut,<br \/>\na strela napu\u0161ta tetivu.<br \/>\nOna mo\u017eda ne poga\u0111a,<br \/>\nali ne proma\u0161uje.&#8220;<\/p>\n<p>\u00bbMi smo se razi\u0161li pre hiljada kalpi,<\/p>\n<p>pa ipak nismo bili razdvojeni ni za tren.<\/p>\n<p>Gledamo se po celi dan,<\/p>\n<p>a nikada se nismo sreli.\u00ab<\/p>\n<p>( kalpa-vreme za koje se univerzum ra\u0161iri i skupi)&#8230;<\/p>\n<p>Cilj je postizanje \u201cti\u0161ine\u201d-neumnosti-bezmisli, odnosno zaustavljanje \u201cunutra\u0161njeg dijaloga\u201d. Ljudi koji praktikuju meditaciju dose\u017eu to stanje na neko vreme (u minutima), ali i oni koji pecaju, pletu, vezu, bave se nekim uve\u017ebanim, monotonim poslom koji se ponavlja po automatizmu.<\/p>\n<p>Osim toga, misli su jo\u0161 i nekako pratile kvantno relativisti\u010dki skok nove fizike, ali nije bilo dovoljno re\u010di. Trebalo je \u010dudnim stvarima dati iole (ne)razumljiva imena. Kori\u0161\u0107ene su sve mogu\u0107e igre misli i re\u010di (\u201cTri kvarka za master Marka\u201d&#8230;). I tako je \u010dovek ponovo imenovao stvari. Savremena fizika se dobrano na\u0161la na terenu zena: re\u010d koja ima smisao, vu\u010de sliku, ili galeriju slika i misli sa sobom za nekog, za drugog je bila tek \u0161areni papiri\u0107 ili besmisleni skup slova.<\/p>\n<p>Re\u010di nisu bile dovoljne. Ali to smo znali i iz obi\u010dnog \u017eivota, a fizi\u010dari su, i neznaju\u0107i, postali zen u\u010ditelji.<\/p>\n<p>Mnogo vekova pre, neki drugi zen u\u010ditelji su podu\u010davali:<\/p>\n<p>\u201cAko \u017eelite da izrazite istinu,<\/p>\n<p>odbacite re\u010di, odbacite ti\u0161inu<\/p>\n<p>i ka\u017eite ne\u0161to.\u201d<\/p>\n<p>Tako je jedan zen u\u010ditelj rekao:<\/p>\n<p>\u201eAko, pitamo da li polo\u017eaj elektrona ostaje isti,<\/p>\n<p>moramo da odgovorimo \u201ene\u201c;<\/p>\n<p>Ako pitamo da li se polo\u017eaj elektrona menja sa vremenom,<\/p>\n<p>moramo da odgovorimo \u201ene\u201c;<\/p>\n<p>ako pitamo da li elektron miruje,<\/p>\n<p>moramo da odgovorimo \u201ene\u201c;<\/p>\n<p>ako pitamo da li je elektron u kretanju,<\/p>\n<p>moramo da odgovorimo \u201ene\u201c.\u201c<\/p>\n<p>Uh, izvinite, to je rekao J. R. Openhajmer.<\/p>\n<p>Aha, evo onog zen mislioca:<\/p>\n<p>\u201eParalelu lekciji koju nam daje atomska fizika moramo potra\u017eiti u onim vrstama epistemolo\u0161kih problema s kojima su se ve\u0107 susretali mislioci poput Bude i Lao Cea, kada su poku\u0161avali da usklade na\u0161u poziciju gledaoca sa pozicijom glumca u velikoj drami postojanja.\u201c<\/p>\n<p>Opet gre\u0161ka: be\u0161e to Nils Bor.<\/p>\n<p>Dakle pomenuti Lao Ce je rekao:\u201cOnaj koji zna ne govori, onaj koji govori ne zna.\u201c \u0160ta li ta izreka tra\u017ei ovde?<\/p>\n<p>Sve upu\u0107uje na to da je paradoks samo re\u010d a ne fatalna misaona bomba, mada u velikom re\u010dniku Ivana Klajna i Milana \u0160ipke pi\u0161e da je paradoks:<\/p>\n<ol>\n<li>mi\u0161ljenje koje se po ne\u010demu kosi sa op\u0161te usvojenim      stavovima,<\/li>\n<li>zaklju\u010dak koji izgleda protivre\u010dan ili apsurdan,      mada mo\u017ee biti istinit,<\/li>\n<li>u nauci: neo\u010dekivana pojava koja ne odgovara poznatim      \u010dinjenicama,<\/li>\n<li>osobena, neobi\u010dna ili \u010dudna misao, pojava ili stvar.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Kada bolje razmislimo \u010ditav na\u0161 \u017eivot odgovara gornjim formulacijama: mi \u017eivimo u paradoksu!?<\/p>\n<p>\u0160ta vi\u0161e, i \u010ditav svet\u00a0 kao da je satkan iz samih, bezbrojnih paradoksa.<\/p>\n<p>S druge strane nekako smo se navikli da \u010destica bude i talas, blizak nam je paradoks blizanaca, ne uzbu\u0111ujemo se kada neko danas zastupa jednu stvar, a samo par minuta kasnije bi ubio za dijametralno suprotan stav&#8230;Kada te neko voli do sutra u \u0161est popodne, a od \u0161est i 2 sekunde te mrzi&#8230;<\/p>\n<p>Ako je svet paradoks-zapravo normalno stanje- \u0161ta je onda paradoks?<\/p>\n<p>Mumon komentari\u0161e razgovor tri kalu\u0111era\u00a0 (dvojica gledaju zastavu koja se vijori na vetru pa jedan ka\u017ee da se vetar kre\u0107e, drugi da se zastava kre\u0107e, a tre\u0107i, glavni kalu\u0111er koji je u me\u0111uvremenu do\u0161ao, ka\u017ee da se um kre\u0107e):<\/p>\n<p>\u201eVetar se kre\u0107e, zastava, um.<\/p>\n<p>Sve je to isto:<\/p>\n<p>kada se usta otvore<\/p>\n<p>sve je pogre\u0161no.\u201c<\/p>\n<p>Ali, Mumon gre\u0161i; isto je i kada se usta ne otvore.<\/p>\n<p>Pa sad pri\u010dajte. Pa sad \u0107utite.<\/p>\n<p>Prazna pri\u010da. Hajde da joj damo smisla jednim komentarom za sve one me\u0111u vama koji ne vole utabane staze:<\/p>\n<p>\u201eHodati du\u017e o\u0161tre ivice ma\u010da,<\/p>\n<p>tr\u010dati preko tanke kore leda;<\/p>\n<p>za to nije potrebno slediti tragove.<\/p>\n<p>Za uspon uz strmu liticu<\/p>\n<p>nisu ti potrebne ruke.\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Su\u0161tinska osobina sveta i prirode ne sme imati jedno tako paradoksalno ime kao \u0161to je paradoks.<\/p>\n<p>Dakle: Paradoks ne postoji.<\/p>\n<p>Dodajmo u velikom re\u010dniku da je:<\/p>\n<p>5. Paradoks je univerzalna re\u010d za sve i ni\u0161ta istovremeno.<\/p>\n<p>&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;..<\/p>\n<p>A onaj koji je govorio o velikoj drami postojanja je Nils Bor, koji\u00a0 je osim toga rekao da suprotni pojmovi stoje u komplementarnom odnosu. Kada je pomenuti nobelovac proizveden u viteza (kraljevina Danska) za jedan od simbola na svom grbu izabrao je tai-\u010di koji predstavlja komplementarni odnos arhetipskih suprotnosti jina i janga, a na grbu pi\u0161e \u201esuprotnosti su komplementarne\u201c.<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=Zen%20i%20fizika%20%26%238211%3B%20paradoks&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D659\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D659&amp;t=Zen+i+fizika+%26%238211%3B+paradoks\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D659&amp;title=Zen+i+fizika+%26%238211%3B+paradoks\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8230; jedna dosadna, fundamentalna nauka prerasta u napetu dramu sa elementima akcionog i horor filma pretrpanog paradoksima\u2026 Pi\u0161e: Neboj\u0161a Ici\u0107, teorijski fizi\u010dar Elektroni se rasejavaju na difrakcionoj re\u0161etki kao talasi, svetlost se propagira talasno a \u00a0emituje i apsorbuje \u00a0korpuskularno, neodre\u0111enost postaje su\u0161tinska osobina mikro sveta, singulariteti svrdlaju postoje\u0107a znanja i prostor, vreme se raste\u017ee sa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[11,38,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/659"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=659"}],"version-history":[{"count":8,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/659\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1413,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/659\/revisions\/1413"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=659"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=659"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=659"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}