{"id":743,"date":"2011-07-05T17:45:02","date_gmt":"2011-07-05T17:45:02","guid":{"rendered":"http:\/\/kpv.rs\/?p=743"},"modified":"2011-07-07T09:44:56","modified_gmt":"2011-07-07T09:44:56","slug":"tajna-teslinih-kalemova","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/kpv.rs\/?p=743","title":{"rendered":"Tajna Teslinih kalemova"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>OGROMAN NAPON NA ZAVOJNICI<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em>Pi\u0161e: Dipl. in\u017e. Goran Marjanovi\u0107<\/em><\/p>\n<p><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignnone\" src=\"http:\/\/www.filmmakermagazine.com\/issues\/summer2000\/columns\/images\/tesla4.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"215\" \/><br \/>\nNiko i nigde nije dostigao (u smislu efikasnosti rada, a ne du\u017eine varnice) ni pribli\u017ene rezultate kakve je svojevremeno postizao NikolaTesla. Da li je genijalni nau\u010dnik i izumitelj, uop\u0161te, dostigao svoj kona\u010dni cilj? Zauvek \u0107emo ostati bez pouzdanog odgovora, obzirom da su njegovi eksperimenti s be\u017ei\u010dnim prenosom energije prekinuti ba\u0161 u zavr\u0161noj fazi (grandiozni toranj na Long Ajlendu nikada nije zavr\u0161en), o drugim sli\u010dnim (na primer, eksperimenti sa radijantnom energijom) ostalo je veoma malo podataka. Koliki je upliv u svemu tome imalo drevno znanje?<br \/>\nPi\u0161e: Dipl. in\u017e. Goran Marjanovi\u0107<\/p>\n<p>Veli\u010danstvena gra\u0111evina u Kolorado Springsu, koju je Nikola Tesla konstruisao da bi eksperimentisao sa be\u017ei\u010dnim prenosom energije nije samo \u201eobi\u010dan transformator\u201d kako se naj\u010de\u0161\u0107e opisuje, nego ma\u0161ina izuzetno velike slo\u017eenosti (uprkos svojem prividno vrlo jednostavnom sklopu) i, zapravo, neka vrsta \u201eoverunity\u201d ma\u0161ine.<br \/>\nOvaj ure\u0111aj, kao mnogi drugi sli\u010dne konstrukcije, \u010desto su pore\u0111eni sa Markonijevim, i sli\u010dnim radio-primopredajnicima, \u010diji je rad zasnovan na klasi\u010dnim (hercijanskim) EM talasima koji su podrobno opisani Maksvelovim jedna\u010dinama.<br \/>\nMoramo imati na umu \u010dinjenicu da je be\u017ei\u010dni prenos energije kakav je Nikola Tesla \u017eeleo ostvariti, bio zasnovan na talasima \u201esasvim druge vrste\u201d, na \u0161ta je i sam neprekidno ukazivao. Postoje brojni i veoma pouzdani pismeni dokazi, a jedan se mo\u017ee na\u0107i u U.S. patentu broj 5780, od 19.02.1900. godine, \u201eAparatura za prenos elektri\u010dne energije\u201d\/5\/, u kojem Nikola Tesla ka\u017ee: \u201e&#8230; Treba imati u vidu da je pojava koja je ovde u pitanju pri prenosu elektri\u010dne energije fenomen PRAVOG PROVO\u0110ENJA i ne treba je zamenjivati sa pojavom elektri\u010dnog ZRA\u010cENJA koja je do sada bila predmet posmatranja, a koja bi po svojoj prirodi i na\u010dinu prostiranja \u010dinila prakti\u010dki nemogu\u0107im prenos iole znatnije koli\u010dine energije na rastojanja od prakti\u010dnog zna\u010daja&#8230;\u201d<br \/>\nKao \u0161to vidimo on i ovde, sasvim jasno i nedvosmisleno, ukazuje na \u010dinjenicu da njegov sistem be\u017ei\u010dnog prenosa energije NIJE zasnovan na (klasi\u010dnim) EM talasima, stoga nije jasna doslednost u brojnim poku\u0161ajima da se rad njegovih ure\u0111aja ovog tipa objasni principima \u010dije je temelje postavio Maksvel, a koji va\u017ee za prostiranje (hercijanskih) EM talasa, \u010dijih je ograni\u010denja (slabljenje s kvadratom udaljenosti)\u00a0 Nikola Tesla, o\u010dito, bio sasvim svestan. Sve analize Teslinih dostignu\u0107a, principa rada njegovih ure\u0111aja, funkcionalnost i efikasnost, vr\u0161ena je sa aspekta nau\u010dno va\u017ee\u0107ih teorija, u kojima pojam Teslinih nehercijanskih talasa jednostavno ne postoji (po na\u0161oj ideji izlo\u017eenoj u \/1\/, ta mogu\u0107nost se, ipak, nazire u formi talasa nepostojanog oblika\/Maksvelovi talasi koji imaju negativan talasni broj\/), pa su i zaklju\u010dci primereni takvoj analizi. Najbla\u017ee re\u010deno \u2013 nisu dovoljno ta\u010dni.<br \/>\nU \/1\/ je dat primer zaklju\u010dka da energija slabi s kvadratom udaljenosti (klasi\u010dan EM talas), zbog \u010dega bi prenos bio ograni\u010den na male snage i\/ili udaljenosti, \u0161to je za Tesline talase sasvim neta\u010dno jer oni na svom putu od \u201epredajnika\u201d do \u201eprijemnika\u201d mogu biti, \u010dak, vi\u0161estruko poja\u010dani zahvaljuju\u0107i efektu vi\u0161estrukog \u201eprihranjivanja\u201c stacionarnog talasa, dakle istog onog efekta koji Tesla koristi i kod svojeg \u201eekstra coila\u201d, zbog \u010dega \u201ena stotinak namotaja\u201d dobija napone od oko 12 miliona volti!<br \/>\n<a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image002.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-745\" title=\"_sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image002\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image002.jpg\" alt=\"\" width=\"642\" height=\"459\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image002.jpg 642w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image002-300x214.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 642px) 100vw, 642px\" \/><\/a><br \/>\nZadr\u017eava energiju<\/p>\n<p>Sa aspekta Modela KGE (kako je pokazano u \/1\/), nehercijanski talasi Nikole Tesle su zaista sasvimrealno mogu\u0107e postoje\u0107i stabilni objekat jedinstva, ba\u0161 kao \u0161to su to svi ostali, nauci do sada poznati, objekti korpuskularne ili talasne prirode. \u0160tavi\u0161e, o\u010dekuju\u0107e osobine Teslinih talasa kakve nam nudi model KGE u punoj su saglasnosti sa \u201eosobinama nepoznatih talasa\u201d, neobi\u010dnih osobina uo\u010denih u \u201enekonvencionalnim\u201d eksperimentima sa ure\u0111ajima iz oblasti \u201ealternativne\u201d fizike, popularno nazvanih \u201eoverunity\u201d ma\u0161ine (detaljnije u KPV br. 4).<br \/>\nPrema podacima koji se mogu na\u0107i u Teslinom dnevniku iz Kolorado Springsa (\/3\/), kona\u010dna verzija \u201etransformatora\u201d, za razliku od ve\u0107ine drugih njegovih pronalazaka, dostignuta je tek nakon niza brojnih eksperimenata, i u\u010dinjenih izmena. Poznato je naime, da je Tesla svoje ure\u0111aje, koje je zami\u0161ljao, \u201evideo\u201d u celosti, do najsitnijih detalja. Mogao je u mislima pratiti i analizirati njihov rad, dovode\u0107i ih do savr\u0161enstva, da bi ih tek nakon toga izra\u0111ivao (neke i mnogo godina kasnije) bez ikakve potrebe za ma kakvim korekcijama. Me\u0111utim, njegova ma\u0161ina (Teslin \u201etransformator\u201d) iz Kolorado Springsa, predstavljala je izuzetak. Brojne izmene i niz pode\u0161avanja koja je tokom izrade u\u010dinio govore u prilog na\u0161oj ideji da je to IZUZETNO SLO\u017dENA ma\u0161ina, uprkos svoje prividne jednostavnosti, i zapravo vrlo komplikovan ure\u0111aj znatno ve\u0107eg stepena slo\u017eenosti od niza koje je, ina\u010de, konstruisao bez ikakvog napora. Pitanje, koje se ovde name\u0107e samo od sebe: \u201eDa li je Nikola Tesla, uop\u0161te, dostigao svoj kona\u010dni cilj?\u201d, zauvek \u0107e ostati bez pouzdanog odgovora, obzirom da su njegovi eksperimenti sa be\u017ei\u010dnim prenosom energije prekinuti ba\u0161 u zavr\u0161noj fazi (grandiozni toranj na Long Ajlendu nikada nije zavr\u0161en), o drugim sli\u010dnim (na primer, eksperimenti sa radijantnom energijom) ostalo je veoma malo podataka.<br \/>\nU svakom slu\u010daju, na\u0161e je mi\u0161ljenje da rad Teslinog \u201etransformatora\u201d te\u0161ko mo\u017ee biti obja\u0161njen klasi\u010dnim, konvencionalnim metodima. Zaista je vi\u0161e nego tragi\u010dno, kako to ka\u017ee Keneth Corum (\/4\/), da mnogi, izuzetno stru\u010dni, iskusni i obrazovani ljudi koriste konstrukciju sa koncentrisanim parametrima, \u010dak induktore, nazivaju\u0107i ih Teslinim kalemovima, naravno podrazumevaju\u0107i njihovu interakciju sa (za nauku jedino postoje\u0107im \u2013 hercijanskim) klasi\u010dnim EM talasima. \u0160tavi\u0161e, Teslin \u201eextra coil\u201d \u2013 \u010detvrtalasni rezonator koji ZADR\u017dAVA energiju (predstavlja antenu koja ne emituje), pri \u010demu se (samo ako je zavojnica pravilno pode\u0161ena) preko odnosa napona stoje\u0107eg talasa omogu\u0107uje ogroman PORAST napona \u2013 i dan-danas za mnoge ostaje (samo) \u201e(ne)obi\u010dan kalem\u201d.<br \/>\nUobi\u010dajena konstrukcija kalema kao zavojnice s mnogo namotaja tanke \u017eice, prema Nikoli Tesli, najgori je mogu\u0107i na\u010din za dobijanje visokih napona. Me\u0111utim, \u201eextra coil\u201d je zavojnica koja ima relativno mali broj namotaja prili\u010dno debele \u017eice, ta\u010dno odre\u0111ene du\u017eine, debljine (minimalni termogeni gubici) i razmaka izme\u0111u namotaja (tzv. \u201erise time\u201d,) koji su savr\u0161eno uskla\u0111eni sa radnom frekvencijom i du\u017einom trajanja varnice, \u010dime se omogu\u0107uje dostizanje ogromnih potencijala. Ali NE u cilju dostizanja \u0161to ve\u0107e strujnice, kako se to obi\u010dno misli (to po Tesli predstavlja \u010dist gubitak energije), niti zbog emitovanja \u0161to sna\u017enijeg elektromagnetskog talasa (kako je to kod klasi\u010dnih, \u201ehericjanskih\u201d (Markoni) predajnika, nego zarad postizanja \u0161to sna\u017enijeg (skalarnog) polja!<\/p>\n<p>Ovo su, verovatno, osnovni razlozi zbog kojih do sada niko i nigde nije dostigao (u smislu efikasnosti rada a ne du\u017eine varnice) ni pribli\u017ene rezultate kakve je svojevremeno postizao NikolaTesla.<\/p>\n<p>U prilog ovakvom mi\u0161ljenju govori podatak da je rad Teslinog transformatora \u010desto bio pra\u0107en nizom neobi\u010dnih efekata od kojih su najinteresantnije loptaste munje koje su ga, zapravo, ometale u radu jer su razarale i uni\u0161tavale opremu, zbog \u010dega je bio prisiljen da ih dobro prou\u010di i poku\u0161a da kontroli\u0161e. Iako postoje razna nau\u010dna tuma\u010denja ovog fenomena, njihova \u201estruktura\u201d i mehanizam nastanka jo\u0161 nisu jasno definisani, pa je njihova proizvodnja, \u010dak i u savremenim uslovima, manje ili vi\u0161e, slu\u010dajna.<br \/>\nI pre\u010dnik Zemlje<br \/>\nKao \u0161to \u0107emo videti u delu koji sledi, Teslin \u201etransformator\u201d, sa aspekta modela KGE, ima SVE klju\u010dne osobine sasvim identi\u010dne \u201eoverunity\u201d ma\u0161inama koje su analizirane u \/1\/ (ili izvodno u KPV br. 4). Shodno tome, sasvim je opravdano o\u010dekivati sli\u010dne efekte koje takvi ure\u0111aji ispoljavaju u svojem radu, pa pojava loptastih munja znatno osna\u017euje na\u0161u osnovnu ideju po kojoj se Teslin \u201etransformator\u201d nikako ne mo\u017ee opisati klasi\u010dnim pojmom transformatora jer genijalni izumitelj NAMERNO SLABI induktivnu vezu s dodatnim kalemom, \u0161to je sasvim SUPROTNO pojmu efikasnosti prenosa energije indukcijom u klasi\u010dnom smislu, a to je osnovna odlika transformatora. Isto tako, moramo priznati da su pojmovi zra\u010denja i stoje\u0107ih talasa, koji karakteri\u0161u rad ovog ure\u0111aja, zaista mnogo primereniji pojmu \u201emagnifying amplifier\u201d, koji je koristio Tesla, nego pojmu \u201etransformator\u201d koji se u praksi, na\u017ealost, mnogo \u010de\u0161\u0107e koristi.<br \/>\nImaju\u0107i sve to u vidu, i osobine Teslinih talasa (objekat k=+9 modela KGE), poku\u0161ajmo analizom elektro-mehani\u010dke strukture transformatora ukazati na njihovu me\u0111usobnu uskla\u0111enost ili uzajamnu \u201erezonantnost\u201d. Na taj na\u010din, ne samo da je osna\u017eena na\u0161a pretpostavka iznetu u \/1\/ (da su BA\u0160 Teslini talasi prenosioci \u201eslobodne\u201d energije), nego se ukazuje na mogu\u0107nost i, zaista, veliku verovatno\u0107u da bi i sam Teslin \u201emagnifying amplifier\u201d mogao biti neka vrsta energetskog konvertora \u201eslobodne\u201d energije!<br \/>\nSve dosada\u0161nje analize rada Teslinog transformatora, u\u010dinjene od strane raznih autora, zasnovane su na klasi\u010dno-nau\u010dnim osnovama i obuhvataju izra\u010dunavanja niza parametara, kao \u0161to su induktivnost zavojnice, (samo)kapacitivnost, koeficijenti sprege i sl. U tehni\u010dko-matemati\u010dkom smislu one su, zaista, veoma korektne. Na\u017ealost, neki zaklju\u010dci koji su nu\u017ena posledica takvog stanovni\u0161tva nisu u saglasnosti sa idejama i eksperimentalnim rezultatima koje je dostigao Nikola Tesla. Izvesna ograni\u010denost koju name\u0107e klasi\u010dno tuma\u010dena teorija relativnosti (na primer, postulat o brzini svetlosti) onemogu\u0107uje \u201emultidimenzionalno\u201d shvatanje \u201egeometrije\u201d Teslinog ure\u0111aja i njoj odgovaraju\u0107e, dimenziono vi\u0161e, \u201estrukture\u201d interakcija, \u0161to je po na\u0161em mi\u0161ljenju, presudno za nedovoljno jasno vi\u0111enje i tuma\u010denje stvarnih energetskih transformacija uop\u0161te, a posebno u stanju nagla\u0161enih \u201eprostornovremenskih\u201d deformacija (izuzetno jaka polja, kratkotrajni impulsi &#8230;), zbog \u010dega nam je i rad Teslinog transformatora nejasan, be\u017ei\u010dni prenos energije neefikasan (nemogu\u0107), a mnoge Tesline ideje jednostavno \u2013 besmislene. Model KGE nam ukazuje na sasvim suprotne mogu\u0107nosti.<br \/>\nPo na\u0161im shvatanjima, pou\u010den iskustvom iz bezbroj izvedenih i detaljno analiziranih eksperimenata, Tesla se trudio da njegovi ure\u0111aji za (be\u017ei\u010dni) prenos energije pored \u201enormalnih\u201d, elektri\u010dno-rezonantnih (LC) odnosa zadovolje jo\u0161 i neku vrstu \u201emehani\u010dke\u201d rezonanse zbog \u010dega je mnogo pa\u017enje poklanjao \u201egeometriji\u201d celokupnog sklopa, o \u010demu svedo\u010de detaljne analize uticaja raznih izmena u pre\u010dnicima zavojnica, debljini \u017eice, razmaku izme\u0111u pojedinih namotaja, visini zavojnice, njihovim me\u0111usobnim polo\u017eajima, oblicima&#8230;<br \/>\nDa je vodio ra\u010duna samo o elektri\u010dnoj rezonansi, svi ovi detalji bili bi manje va\u017eni jer su vrlo brzo i veoma lako mogli biti kompenzovani. U prilog ovakvom mi\u0161ljenju govori i \u010dinjenica da polazna veli\u010dina u konstrukciji dodatne zavojnice nije bio (npr.) broj namotaja, kako bi bilo \u201elogi\u010dno\u201d, nego DU\u017dINA \u017eice koja bi, po Tesli, trebala biti (pribli\u017eno) jednaka \u010detvrtini talasne du\u017eine elektri\u010dnog poreme\u0107aja u kolu (npr. \/5\/, str. 392). Zatim princip: koliko bakra u primaru \u2013 toliko bakra u sekundaru (manje namotaja deblje \u017eice na primaru treba da ima pribli\u017eno istu masu kao i vi\u0161e namotaja tanje \u017eice na sekundaru). Isto tako, da bi ma\u0161ina mogla stupiti u rezonansu sa Zemljom, kako bi njen rad bio \u0161to efikasniji (citat iz \/3\/, str 482), Tesla daje slede\u0107a uputstva:<br \/>\n\u201e1) Pre\u010dnik Zemlje treba da bude neparan umno\u017eak \u010detvrtine talasne du\u017eine;<br \/>\n2) Treba primeniti takve oscilacije kod kojih je zra\u010denje energije u vidu Hercovih elektromagnetnih talasa vrlo malo (!!!);<br \/>\n3) Najva\u017eniji zahtev je da oscilacije traju du\u017ee od 0.084 sekunde, \u0161to je vreme potrebno talasu da ode i da se vrati iz ta\u010dke na suprotnoj strani Zemlje&#8230;\u201d<br \/>\nRezonantnost sa frekvencijom sekundara u elektri\u010dnom smislu, Tesla je postizao pa\u017eljivim izborom tj. dimenzionisanjem kapaciteta tzv. \u201etop-load\u201d, kondenzatora na vrhu zavojnice u obliku lopte ili torusa. Oblo telo glatke povr\u0161ine je bilo nu\u017eno da bi se izbegle \u201eprerane\u201d strujnice (gubici energije), a njegova veli\u010dina odre\u0111ivala je kapacitet s kojim je dodatna zavojnica postajala \u010detvrtalasni rezonator, beskona\u010dnog otpora (visoke impedanse) na strani optre\u0107enja, tako da se talas reflektovao bez promene faze, dok je na strani sekundara otpornost bila minimalna (niske impedanse \u2013 male unutra\u0161nje otpornosti \u201egeneratora\u201d), zbog \u010dega se talas odbija menjaju\u0107i fazu za 180 stepeni i na taj se na\u010din dovodi u fazu sa \u201enovopristiglim\u201d talasom iz \u201egeneratora\u201d. Naime, putovanje talasa du\u017e voda \u010dija je du\u017eina \u201ejednaka \u010detvrtini talasne du\u017eine elektri\u010dnog poreme\u0107aja u kolu\u201d, do \u201ekraja\u201d i nazad traje polovinu periode, pa je sada dvostruko reflektovani talas u fazi sa izvorom koji i dalje ubacuje energiju u vod (\/4\/, str. 49). Njihovim superponiranjem energija talasa raste, a proces energetskog \u201eprihranjivanja\u201d stacionarnog talasa se ponavlja do dostizanja probojnog napona ili izjedna\u010denja termogenih gubitaka sa energijom talasa&#8230;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image004.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-746\" title=\"_sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image004\" src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image004.jpg\" alt=\"\" width=\"642\" height=\"459\" srcset=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image004.jpg 642w, http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/uploads\/2011\/07\/sp4_secrets_Teslas_coils_clip_image004-300x214.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 642px) 100vw, 642px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Stoje\u0107i talasi<\/p>\n<p>Saglasnost opisanog mehanizma s modelom KGE je, naprosto, neverovatna. Tesli nisu bile poznate postavke ovog modela ali je neku \u201eop\u0161tu\u201d elektri\u010dno-mehani\u010dku rezonantnost svoje ma\u0161ine dostigao nizom korekcija u kojima se veoma lako mo\u017ee uo\u010diti konvergencija klju\u010dnih veli\u010dina ka vrednostima koje preferira na\u0161 model. Na primer (prema podacima iz dnevnika \/3\/), Tesla smanjuje broj zavoja sekundara od po\u010detnih 40 na 38, a zatim&#8230; 20, 18, ka kona\u010dnih 17, \u010dime zapravo dobija PRAVU vrednost du\u017eine \u017eice&#8230; Sli\u010dno se de\u0161avalo i sa primarom, a posebno sa dodatnom zavojnicom o \u010demu postoje veoma detaljni opisi u dnevniku njegovih istra\u017eivanja \/3\/.<br \/>\nKona\u010dno mo\u017eemo izneti mi\u0161ljenje o \u201etajni Teslinih kalemova\u201d i tuma\u010denje strukturno energetskih transformacija koje se odigravaju u Teslinom transformatoru i opisati kako, po na\u0161em mi\u0161ljenju, \u201eradi\u201d Teslin \u201emagnifying amplifier\u201d.<br \/>\n\u0160ematski prikaz njegove \u201emultidimenzionalne rezonantnosti\u201d dat je na slici 1, dok je na sl. 2 data upro\u0161\u0107enija verzija radi lak\u0161eg uo\u010davanja korelativnosti klju\u010dnih parametara. Ono \u0161to klasi\u010dno-nau\u010dna analiza mo\u017ee videti (opisati, izra\u010dunati) prikazano je crvenom bojom, a nehercijanska (moja) verzija plavom. Lako se mo\u017ee uo\u010diti da klasi\u010dna, (samo LC) hercijanska \u201erezonantnost\u201d ne omogu\u0107uje punu \u201ezatvorenost\u201d transfera energije \u0161to kao posledicu ima njene gubitke jer je ciklus nezavr\u0161en, tj. \u201epolovi\u010dan\u201d! Rezultat su, uglavnom, samo velike \u201evarnice\u201d koje ne slu\u017ee ba\u0161 ni\u010demu i ne\u0161to malo energije emitovane u formi klasi\u010dih EM talasa &#8230; \u0161to sve zajedno predstavlja prakti\u010dno \u010dist gubitak energije. \u201eNehercijanska\u201d analiza ukazuje na sasvim suprotan efekat!<br \/>\nMoramo naglasiti da je ovde analizirana \u201ekona\u010dna\u201d verzija \u201etransformatora\u201d iz Kolorado Springsa, ali je Tesla efekat stoje\u0107ih talasa (zapravo, \u201espatial wavelength compression factor\u201d&#8230;), uglavnom, koristio ve\u0107 od 1893. U stvari, prema \/7\/ 1894. se smatra godinom nastanka prave Tesline zavojnice (velocity inhibited, distributed-element, slow wave transmision line resonator) gde efekat pove\u0107anja napona ZNATNO prema\u0161uje \u201emaksimalnu\u201d veli\u010dinu Vout=Vin*(Cpr \/ Csec)1\/2 koju (u idealnom slu\u010daju) dozvoljava teorija kola sa koncentrisanim parametrima (efekat koji je Tesla koristio ranije).<br \/>\nKlju\u010dna razlika je slede\u0107a: u rezonatoru sa raspodeljenim parametrima, kada gubici te\u017ee nuli, porast (poja\u010danje) napona je ograni\u010den SAMO probojnom vredno\u0161\u0107u izme\u0111u \u201etop-load-a\u201d i okoline. Ovde je cilj (za detalje vidi \/7\/) posti\u0107i \u0161to manje strukturne gubitke i ZADR\u017dATI \u0160TO VE\u0106I VSWR, dakle suprotno od onoga \u0161to se nastoji kod hercijanskih talasa, a \u0161to je radio, na primer, Markoni. \u010cinjenica da je Tesla bio potpuno neshva\u0107en u svoje vreme zaista ne treba da nas \u010dudi, ali mera nerazumevanja veli\u010dine Teslinog dela i dan-danas neprimerena je savremenim nau\u010dnim spoznajama. Ipak, prava veli\u010dina Teslinih veli\u010danstvenih otkri\u0107a mo\u017ee se iskazati tek sa aspekta modela KGE, \u0161to \u0107e biti ilustrovano u delu koji sledi.<\/p>\n\n<div class=\"jwsharethis\">\nPodelite \u010dlanak: \n<br \/>\n<a href=\"mailto:?subject=Tajna%20Teslinih%20kalemova&amp;body=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D743\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/email.png\" alt=\"Podelite putem email-a\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D743&amp;t=Tajna+Teslinih+kalemova\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/fb.png\" alt=\"Podelite ovaj tekst na facebook-u\" \/>\n<\/a>\n<a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/twitter.com\/intent\/tweet?text=I+like+http%3A%2F%2Fkpv.rs%2F%3Fp%3D743&amp;title=Tajna+Teslinih+kalemova\">\n<img src=\"http:\/\/kpv.rs\/wp-content\/plugins\/jw-share-this\/twitter.png\" alt=\"Podelite putem Twitter-a\" \/>\n<\/a>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>OGROMAN NAPON NA ZAVOJNICI Pi\u0161e: Dipl. in\u017e. Goran Marjanovi\u0107 Niko i nigde nije dostigao (u smislu efikasnosti rada, a ne du\u017eine varnice) ni pribli\u017ene rezultate kakve je svojevremeno postizao NikolaTesla. Da li je genijalni nau\u010dnik i izumitelj, uop\u0161te, dostigao svoj kona\u010dni cilj? Zauvek \u0107emo ostati bez pouzdanog odgovora, obzirom da su njegovi eksperimenti s be\u017ei\u010dnim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":53,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[47],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/743"}],"collection":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/53"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=743"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/743\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":883,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/743\/revisions\/883"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=743"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=743"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/kpv.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=743"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}