podležu ređe srčanim infarktima i moždanim udarima
Ako vam dijagnoza „visoka vrednost holesterol“ zazvuči kao smrtna kazna, verovatno ste postali žrtva propagande. Kod holesterola važi opšte pravilo „manje vredi više“. Ali novi rezultati istraživanja idu u drugom pravcu. Nova studija sprovedena u Norveškoj je pokazala da žene sa većom vrednošću holesterola duže žive, ređe doživljavaju srčane infarkte i moždane udare.
Može li vam holesterin spasiti život?
Naučnici na norveškom institutu za nauku i tehniku preispitali su podatke 52.087 žena starosti između 20 i 74 god. Uzevši u obzir faktore kao starost, krvni pritisak i pušenje pokazalo se da kod žena sa većom vrednošću holesterina (preko 270 mg/dl) je rizik smrtnosti za 28% manji, nego kod žena sa niskim vrednošću(ispod 193 mg/dl). Takođe i rizik za srčani udar, iznenadne smrti srca i slučajeva šlogiranja opada sa rastućom vrednošću holesterola.
Naučnici uključeni u ovo istraživanje su svesni da rezultat protivreči opšte prihvaćnom učenju o holesterinu. Trenutno važeća pravila vode u zabludu i precenjenjuju značaj holesterola kod srčanih oboljenja.
Zaista rezultati istraživanja stoje u protivrečnosti sa onim što se do sad o holesterolu govorilo. To pogrešno razumevanje se u nebrojenim slučajevima pokazalo i kao opasno po život. Na primer prepisuju se milionske količine Statina za spuštanje holesterina, da bi se spasio život. Ali Statini ne samo da imaju brojne teške sporedne pojave, nego se pojavila sumnja da li su uopšte smisleni. Sledeći negativni efekti uzrokovani Statinima su: kognitivni problemi, bol u mišićima,slabost, umor, oštećenje jetre, otkazivanje srca.
Pogrešno je koncentrisati se na snižavanje holesterina da bi se sprečile srčane bolesti i smrtni slučajevi. To niti služi zdravlju niti opštem dobrom stanju. Važeće dogmatično mišljenje da vrednosti holesterola moraju biti oborene pre svega ide u korist farmaceutskih preduzeća, koja ovim medikamentima ostvaruju dobit.
Daleko bolji rezultati se dobijaju ako pažnju usmerimo na sveukupnan rizik od srčanih oboljenja kao stres, loša ishrana, toksini, premalo kretanja itd. Ovi faktori se lako mogu korigovati i to bez opasnih medikamenata, već jednostavnom i jeftinom izmenom životnog stila.
http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2753.2011.01767.x/pdf
Ipak,sto se holesterola tice, iz licnog iskustva znam
da smanjivanjem holesterola bolje se osecam i srce mi je mirnije…
Jelena M