Uvod u filozofiju ”Promene Zhou-a”

Dopis iz Kine mr. Nataša Kostić


“ Promena Zhou-a” poznatija kod nas kao” Knjiga promene” – “ Yi Jing” predstavlja jedno od najvažnijih kineskih klasičnih dela. Mada kineski filozofi kroz istoriju smatraju da” Knjiga promene” pripada konfučijanskoj školi, istina je da ona nastaje mnogo pre nego što je Konfučije rođen, te bi se samim tim moglo reći da konfučujanstvo nastaje na osnovu same” Knjige promene” , koju ono dalje proučava, komentariše i razvija. U narodu, pak, vlada mišljenje da je” Promena Zhou-a” puko sujeverje i knjiga gatanja, a ova knjiga je zapravo presudna za razvoj društva i civilizacije, kultivisanje duha pojedinca, izgradnju porodice itd. Ova knjiga je prebogata mudrošću, istorijskim pričama, poukama kako da čovek bude častan, moralan i uspešan, poslovicama koje su se sve do danas održale u kineskom narodu i koje se i dalje svakodnevno koriste. Otkrivanjem osnovnih kosmičkih zakona ovo najstarije sačuvano filozofsko delo na svetu nas uči kako da ovladamo vremenom i prostorom i kako da uspostavljanjem harmonije u svojim životima širimo pozitivan uticaj na celi vidljivi i nevidljivi mikro i makrokosmos.

“ Knjiga promene” je, naime, samo jedan deo obimnijeg dela koje se naziva “ Zhou Yi” -” Promena Zhou-a” i koje pored” Knjige promene” sadrži i” Objašnjenja promene” . “ Knjiga promene” sadrži simbole trigrama i heksagrama (  、  ), imena trigrama i heksagrama, značenja trigrama, heksagrama i pojedinačnih linija koje čine trigrame i heksagrame, dok “ Objašnjenja promene” koja se nazivaju i “ Deset krila” predstavljaju filozofska objašnjenja značenja” Knjige promene” . Izvorno, “ Knjiga promene” je bila knjiga proricanja iz perioda početka Zhou dinastije (11.vek p.n.e.), ali vremenom ona prerasta u filozofsko delo. Naziv “ Promena Zhou-a” – “ 周易” na kineskom jeziku sadrži hijeroglif „周”  – Zhou koji ima dva osnovna značenja: „opšte rasprostranjeno”  i „dinastija Zhou” , mada pored ova dva osnovna značenja, postoji bar još nekoliko sporednih i mogućih značenja, pošto je osnovna karakteristika kineskih hijeroglifa višeslojnost značenja. Smatra se da se ovde „Zhou”  odnosi na dinastiju Zhou. Kada analiziramo značenje hijeroglifa „易”  – Yi, po tumačenju autoritativnog jiđingologa (filozofa koji se bavio proučavanjem „Yijing-a”  tj. „Zhouyi-ja” ) Zheng Xuan-a (127. – 200. godine n.e.) „Yi”  je reč koja ima tri značenja: Yi je jednostavnost, kao prvo; promena, kao drugo; stalnost, kao treće” .

Pre oko 5000 godina, Fuxi, praotac kineske nacije, je nacrtao skicu 8 trigrama i potom na osnovu nje, kombinovanjem 8 trigrama, dobio je 64 heksagrama koji čine čitav krug “ Knjige promene” . Fuxi-jeva skica 8 trigrama se naziva i “ Fuxi-jeva transcendentalna skica 8 trigrama” (slika 1.). Nakon toga, na osnovu Fuxi-jevih 64 heksagrama stvorena je “ Knjiga promene” . Po predanju iz starih vremena, Kinezi su smatrali da je za vreme Xia dinastije (21. – 16. veka p.n.e.) postojala preteča “ Knjige promene” koja se zvala “ Planinski niz” , dok se” Knjiga promene” dinastije Shang (16. – 11. vek p.n.e.) zvala “ Povratak skrivenom” . Krajem Shang dinastije, na osnovu zakona promene koji je opisan u ove dve legendarne knjige (dve knjige koje su, zajedno sa mnoštvom drugih knjiga, verovatno nestale u plamenu za vreme velikog spaljivanja knjiga 215. godine p.n.e.), kralj Wen je stvorio novu skicu 8 trigrama, i napisao objašnjenja za trigrame i heksagrame. Skica 8 trigrama kralja Wen-a se zove” Empirijska skica 8 trigrama kralja Wen-a” (slika 2.). Nakon toga, grof od Zhou-a, koji je bio sin kralja Wen-a, napisao je pojedinačna značenja za sve linije 64 heksagrama. Na osnovnu toga zaključujemo da je” Knjiga promene” napisana u 11. veku p.n.e., dok su” Objašnjenja promene” napisali konfučijevi učenici tokom perioda Zaraćenih država (475. – 221.god.p.n.e).

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 1: “ Fuxi-jeva transcendentalna skica 8 trigrama”

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 2: “ Empirijska skica 8 trigrama kralja Wen-a”

Tekst celokupnog dela “ Zhou Yi-a” tj.” Promene Zhou-a” uopšte nije dugačak: “ Knjiga promene” sadrži ukupno oko 4900 hijeroglifa, dok” Objašnjenja promene” imaju tek 3000 hijeroglifa. U današnje vreme, “ Promenom Zhou-a” u užem smislu se smatraju” Knjiga promene” i “ Objašnjenja promene” , dok” Promena Zhou-a” u širem smislu podrazumeva sva dela i komentare jiđingologa počev od pre-ćinškog perioda (tj. perioda pre dinastije Qin, dakle pre 221. godine p.n.e.) sve do savremenog doba. Još u pre-ćinškom periodu pojavljuju se dva ogranka jiđingološkog proučavanja: ogranak simbolike brojeva i filozofski ogranak. Ogranak simbolike brojeva je više okrenut divinaciji, metodama gatanja “ Knjige promene” i proučavanju mistike brojeva. Manipulacijama sa stabljikama hajdučice mogu se dobiti četiri vrste rezultata: „šestica”  tj. stari Yin, „sedmica”  tj. mladi Yang, „osmica”  tj. mladi Yin i „devetka”  tj. stari Yang.” Knjiga promene” nam otkriva da je osnovni zakon kosmosa da kada jedna stvar dostigne krajnost, mora se preokrenuti u svoju suprotnost -” 物极必反” , iz tog razloga „šestica”  kao najmanji i „devetka”  kao najveći broj u sistemu gatanja” Knjige promene” su uvek podložni promeni. U sistemu osam trigrama, „šestica”  predstavlja Yin liniju „  “ , dok „devetka”  predstavlja Yang liniju „  “ . Ogranak simbolike brojeva želi da prikaže večitost promene Yin-a i Yang-a. Naglašava se važnost podele brojeva na neparne 1, 3, 5, 7 i 9 koji predstavljaju nebeske brojeve, i parne 2, 4, 6, 8 i 10 koji predstavljaju zemaljske brojeve. Nebo predstavlja Yang, a zemlja Yin. 8 trigrama se nazivaju i „prostim trigramima”  ili „klasičnim trigramima” , dok se 64 heksagrama mogu nazvati i „ponovljenim trigramima” . 8 trigrama i 64 heksagrama nastaju kombinovanjem Yin i Yang linija. 64 heksagrama ukupno ima 384 linije, tj. 192 Yin i 192 Yang linije. To oslikava da je odnos Yina i Yanga u univerzumu uvek 1:1. Stoga se u” Promeni Zhou-a” kaže: „Jedan Yin i jedan Yang zajedno čine Dao” . Kineski filozof Feng Youlan (1895.god.– 1990.god.) smatra da 64 heksagrama predstavlja sistem simbola. Svaki heksagram kao da predstavlja kategoriju ili klasu pojava i stvari u kosmosu, a svaka od 384 linije ponaosob kao da je formula po kojoj se dešavaju različiti segmenti stvarnosti. Svi heksagrami i linije zajedno kao da simuliraju kompleksnu sutuaciju objektivnih stvari i pojava, i na taj način reflektuju integritet Dao-a. U” Objašnjenjima promene” se kaže: „Ono što je metafizičko (uzvišenije od forme) zove se Dao, a ono što je fizičko (tj. ima fizičku formu) zove se stvar” . Na osnovu ovoga vidimo da je odnos Dao-a i fizičkih stvari takav kao da je Dao izdvojen iznad fizičkih stvari. Dao se, dakle, smatra zakonom koji postoji nezavisno od stvari. Na osnovu toga, Feng Youlan podvlači da filozofski sistem” Promene Zhou-a” predstavlja objektivno-idealistički sistem. Sa druge strane, idealizam” Promene Zhou-a” se ogleda i u stavu da je ljudska priroda izvorno dobra. Obzirom da se ljudska priroda direktno rađa iz Dao-a, ona bez sumnje mora biti dobra.

Svaki heksagram se sastoji od po šest linija koje se čitaju odozdo na gore. Ako se linija nalazi na neparnoj poziciji u heksagramu 1, 3 ili 5 kažemo da je zauzela Yang poziciju, dok su parne pozicije 2, 4 i 6 tzv. Yin pozicije. Još jedna osobina linija heksagrama naziva se „tri svojstva”  – prve dve donje linije predstavljaju Dao zemlje, treća i četvrta linija se povezuju sa Dao-om čoveka, dok su dve gornje linije vezane za Dao neba. Nebo, zemlja i čovek u filozofskom sistemu” Promene Zhou-a” predstavljaju zajedno jednu koherentnu celinu. U „tri svojstva”  Dao čoveka se nalazi na centralnom mestu, tj. u sredini, naglašavajući koncept „čovek i priroda čine celinu”  (“ 天人合一” ). Osnovni filozofski koncept vezan za „tri svojstva”  je da naglasi važnost čoveka kao medijatora između neba, zemlje i svega postojećeg, pošto je uloga čoveka da održava ravnotežu kosmosa i da inicira evoluciju kosmosa.
Sada ćemo govoriti o vrstama i karakteristikama trigrama i heksagrama. Trigrami se dele na Yang trigrame – Qian 乾, Zhen 震, Kan 坎 i Gen艮 i Yin trigrame – Kun坤, Xun 巽, Li 离 i Dui兑. Heksagrami Qian乾 i Kun 坤zajedno se nazivaju „kapijom promene” . Heksagram Qian 乾  simbolizuje nebo, Yang, krug, pokret, čvrsto i energično, dok njegova suprotnost – heksagram Kun 坤  simbolizuje zemlju, Yin, četvorougaonik, mirovanje, nežno i pokorno. Pošto se sastoje od šest Yang tj. šest Yin linija, ova dva heksagrama se nazivaju i „apsolutni Yang”  (Qian) odnosno „apsolutni Yin”  (Kun). Kada dva ista trigrama složimo jedan na drugi dobijamo čisti tj. osnovni heksagram, kao na primer heksagram Zhen  , heksagram Gen  itd. Kada jedan heksagram preokrenemo, pa je redosled linija totalno izokrenut u odnosu na prvi heksagram (kao odraz u ogledalu) dobijamo njegovog parnjaka, koji je sledeći za njim u” Knjizi promene” , npr. heksagram Xian  i heksagram Heng  su u takvom odnosu i zajedno čine preokrenute tj. kontra heksagrame. U 64 heksagrama ima ukupno 28 parova kontra-heksagrama. Ako su u dva heksagrama Yin i Yang linije na istim pozicijama gledano od prve do šeste (od dna do vrha heksagrama) totalno suprotne ovakvi heksagrami se nazivaju parnim, kao što su heksagram Yi  i heksagram Daguo  . Neki heksagrami istovremeno čine kontra i parne heksagrame, npr. heksagram Tai  i heksagram Pi  . Tokom gatanja, prvi dobijeni heksagram se naziva korenski ili pravi heksagram. Određeni heksagrami će imati promenljive tj. pokretne linije, što nije ni malo čudno, obzirom da promene linija u heksagramu prate objektivne promene neba, zemlje i prirode. Heksagram koji nastaje nakon promene linija zove se promenjeni tj. pokretni heksagram. Heksagram bez promenljivih linija se naziva mirujući heksagram.
Od 64 heksagrama svaka dva u nizu su suprotna, samim tim čine par, te ukupno ima 32 para suprotnih heksagrama. U svakom paru, prvi heksagram ima ulogu razvoja, dok drugi daje doprinos evoluiranju (npr. Sun  i Yi  , ili Jiji  i Weiji  ). Svaki par suprotnih heksagrama oslikava princip jedinstva suprotnosti, i po jednu kariku lanca evolucije sveukupne prirodne “ promene” . Filozofski ogranak jiđingologije, koji naglašava filozofski značaj” Promene Zhou-a” smatra da ovo delo reflektuje osnovni zakon prirodnog poretka – a to je zakon dijalektike. Sve što postoji, prolazi kroz neprekidnu promenu, a uzrok te promene je kontradiktornost stvari i pojava sa suprotnim kvalitetima. Osnovni zakon promene koji je definisan u” Objašnjenjima promene” je da „kada neka pojava dostigne krajnost dolazi do njene promene, menjanje je proces usavršavanja, a usavršavanje vodi ka trajnosti” , drugim rečima, smisao je isti sa zapažanjem da se „pojave nikada ne mogu istrošiti” , kako je rečeno u poslednjem 64.-tom heksagramu Weiji, čiji naziv, inače znači da „nema kraja” . Kruženje nikada ne prestaje, pošto nakon 64.-tog heksagrama krug se nastavlja prvim heksagramom i tako u nedogled. Princip da kada jedna stvar dostigne krajnost, mora se preokrenuti u svoju suprotnost, je idealno ilustrovan devetkom na vrhu u prvom heksagramu Qian, a njena simbolika je sledeća: „Zmaj je poleteo previsoko, biće kajanja, on dostiže krajnost, a to će uzrokovati njegovu propast” . Kada ambiciozan i egoističan čovek dostigne najviši stepen moći, i kada žudi za još većom moći, ne znajući da je vreme za skromnost i povlačenje, u sledećoj fazi ga prirodno očekuje stravičan pad i sunovrat!

Nekadašnji ogranak simbolike brojeva i filozofski ogranak jiđingologije danas su se razvili u šest škola: filozofska, naučna, medicinska, egzegetska, arheološka škola i škola proučavanja mapa i skica vezanih za” Promenu Zhou-a” .

Koji je značaj proučavanja” Promene Zhou-a” ? Pre oko 2500 godina Konfučije je, kad je već imao 70 godina, rekao: „Kada bih mogao da živim duže, pedeset godina bih posvetio izučavanju” Knjige promene” , i na taj način bih izbegao da činim velike greške” . Konfučije je smatrao da su osnovni standardi prosuđivanja sreće, nesreće, manjih i većih poteškoća u heksagramima i linijama” Knjige promene” – vremenska usklađenost, sleđenje srednjeg puta, pravičnost, prihvatanje situacije onakvom kakva jeste i razumevanje u prihvatanje promene istivremeno i osnovni zakoni ljudskog ponašanja. Čestit čovek se upravlja zakonom neba preslikanim u heksagramu Qian, tj. „kao što se nebo energično kreće, tako i čestit čovek neumorno radi na sebi kako bi postajao sve jači” . Istovremeno, on poštuje i zakon zemlje tj. poznavajući principe heksagrama Kun, on je pokoran, skroman i bogatstvom vrline prihvata sve stvari i pojave takvima kakve jesu. Proučavanjem” Promene Zhou-a” , čestit čovek uspeva da ovlada skrivenim, mističnim i običnom čoveku nedostupnim znanjem – tj. korenom promene stvari i pojava i regularnošću promene. Kada čestit čovek uspe da spozna svetlost mistične vrline, on postaje mudrac, a mudrac je onaj koji ima sposobnost da predvidi promenu pre same promene, i da ga potom nebo sledi ne kršeći njegova predskazanja.” Promena Zhou-a” bi se stoga mogla nazvati uputstvom za postizanje više spiritualnosti i duhovnog prosvetljenja, što je ujedno osnovni i najveći značaj ove knjige. Istovremeno, “ Promena Zhou-a” ima višestruku vrednost i na područjima filozofske misli, istorije, politike, književnosti, umetnosti, etnologije, a iz ugla posmatranja istorije filozofije, najveći značaj” Promene Zhou-a” je svakako na polju dijalektičke misli i filozofske kosmologije.

Podelite članak:
Podelite putem email-a Podelite ovaj tekst na facebook-u Podelite putem Twitter-a
Možete ostaviti komentar, ili povratni link sa vašeg sajta.

Ostavite komentar