DA LI SVET POGADJA EPIDEMIJA ILI SINDEMIJA

SOCIJALNO EKONOMSKA UGROŽENOST I KAKO SE BORITI

 

o Kako gledate na  koronu?

o Da li uopšte imamo dovoljno inoformacija da bismo mogli da donesemo bilo kakav zaključak o suštini virusa, eventualnoj pozadini?

o Da li se bojite covida?

o Kako vidite svet za 10 godina u svetlu virusa?

o Da li imate savete šta raditi da bismo se zaštitili od virusa?

o Kome verovati, uopšte?

 

  1. & 2

Kao i druge masovne bolesti, prema definiciji koju je dao američki medicinski antropolog Meril Singer,  korona, ne spada u epidemije, nego u sindemije. Prefiks sin (koji znači  – sa, zajedno) ukazuje da  bolesti, naročito one masovne, nisu nekakvi izolovani entiteti koji pogode čoveka niotkuda nego se razvijaju interakcijom manje ili više narušenog zdravlja i socijalnih i ekoloških uslova koji mogu uslovljavati i težinu kliničke slike..

U tom smislu, kada je reč o koroni, poznato nam je već nekoliko  faktora koji su doprineli, a i dalje doprinose razvoju ove sindemije. To je najpre siromaštvo. Na primer, u najsiromašnijim okruzima Engleske i Velsa smrtnost od korone je iznosila 55,1 na 100.000 stanovniika, a u onim najbogatijim 23,5. Najviša smrtnost, pak, ustanovljena je u distriktu Njuhem, u istočnom Londonu, poznatom po siromaštvu i visokoj stopi kriminala  –  144,3 na 100.000 stanovnika. Slični su nalazi i u drugim sredinama tako da ovo treba da imamo na umu s obzirom da je Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.

Sindemija korone se povezuje i sa zagađenjem vazduha. Nije stoga   iznenađenje što je došlo do porasta broja obolelih i preminulih od korone u jesen  kada sami klimatski uslovi pospešuju to zagađenje, a suočeni smo i sa izveštajima prema kojima su Beograd i Srbija u svetskom vrhu po zagađenosti vazduha.  Prema Globalnom savezu za zdravlje i zagađenje (GAHP) Srbija je na devetom mestu u svetu po broju preuranjenih smrti usled posledica zagađenja. Brojčano, to je skoro 10.000 umrlih godišnje. Ako pak uzmemo u obzir samo ovaj faktor pitanje je, koliko je od do sada 1.199 zvanično registrovanih kao preminulih od korone zaista umrlo od korone, a koliko od zagađenog vazduha.

Takozvanih ko-faktora ima još. Prema nizu istraživanja, naime, oboljevanje i umiranje značajno pospešuje i nedostatak socijalnog kapitala, odnosno velike socijalne razlike i sledstveni nedostatak socijalne povezanosti. Po nedostatku socijalnog kapitala Srbija je prva u Evropi. Naime, koeficijent Đini (nazvan po svome autoru, italijanskom matematičaru Koradu Điniju), prema kome se  mere socijalne razlike, za Srbiju iznosi 38.6, a prosek za Evropsku Uniju je 30,5.

Osim toga, uz ove već postojeće i navedene, tekuće suočavanje sa koronom donelo je i dva nova ko-faktora. Prvi  su mere izolacije koje, prema nizu dobro poznatih medicinskih istraživanja, dovode do oštećenja fizičkog i psihičkog zdravlja, uključujući tu i slabljenje  imuniteta. A drugi  se ko-faktor odnosi na  stanja produženog stresa usled zastrašenosti kao specifičnog ličnog odgovora na uznemirujuće izjave zvaničnika, a i na informacije koje se vidno naglašavaju u medijima.

Uz sve ovo, treba pomenuti i mogućnost da kovid sindemiji doprinose i biološke posledice nejonizujućeg elektromegnetnog zračenja. Štetno dejstvo ovog zračenja, doduše, još nije do kraja definisano ali dovoljno je uzeti u obzir više  apela koje je svetskim zvaničnicima, od 2015. do 2019., uputilo preko 240 naučnika  iz 42 zemlje sveta (uključujući i Srbiju: Dr Snežana Raus Balind, Dr. Danica Dimitrijević I Dr. Slađana Spasić). Potpisnici se zalažu  za  zaštitu od izloženosti nejonizujućem elektromagnetnom zračenju s tim što se u poslednjem apelu  izražava zabrinutost naročito zbog zdravstvenih rizika od povećanja gustine G4 i G5 predajnika.

3.

Ne bojim se kovida nego spacilaca od kovida.

Naime, i u slučaju sindemije kovida pokazala se istinitom postavka iz psihoterapijske orijentacije poznate kao transakciona analiza da se spasilac prilično često preobraća u progonitelja.

Tipično je, na primer, da su se lekari, radi spasavanja teže obolelih, naročito prvih meseci suočavanja sa kovidom, oslanjali na “tešku” tehnologiju.  Zavladala je tako trka za respiratorima, a potom i njihovo masovno korišćenje. Rezultat je bio da je, prema iskustvima od Vuhana do  Njujorka, smrtnost  obolelih od kovida koji su bili stavljeni na respiratore iznosila preko 80%. Kasnije, međutim, restriktivnije korišćenje respiratora, kao i poboljšani terapijski protokoli, imali su za rezultat smanjenje smrtnosti pacijenata na respiratorima na oko 30%. Osim toga, u vezi usmerenosti  na spasavanje pacijenata od kovida, treba pomenuti  još jednu posledicu za koju nisu odgovorni lekari nego manjkavosti  zdravstvenog sistema. To je smanjena pristupačnost zdravstvenog sistema za obolele od drugih, ćak i veoma ozbiljnih bolesti. Posledice sledstvene zanemarenosti potreba drugih kategorija bolesnika  mogu se samo naslućivati…

Lekari su, dakako, preuzeli ulogu spasilaca saobrazno svojoj profesiji. Međutim, kao spasioci su se, širom sveta, nametnuli i političari. Pre svega uspostavljanjem posebnih zakona i propisa. Setimo se samo onih zatvorskih kazni za prekršioce zabrane kretanja iz marta i aprila. A pogledajmo i upravo donesene  izmene ovdašnjeg  Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Brutalno “zaštitničko” proganjanje putem ovih izmena iskazuje se tako što se suspenduje Ustav Srbije u delu koji se odnosi na prava građana na slobodu, suspenduje se pravo na privatnost, porodičnost i mirno uživanje doma, pravo na slobodu izbora, pravo na lični i telesni integritet. A omogućava se zatvaranje ljudi, ne samo obolelih nego  i zdravih. I to  bez odluke suda. I bez prava na žalbu…

U spasioce su se uključile i farmaceutske kompanije. Naime, ekspresno je počela trka  u pravljenju vakcina protiv kovida. Dakako, ne samo zbog profesionalnog prestiža, nego i zbog veoma opipljive dobiti.. Sa rezultatima su se prve javile američke kompanije, Moderna  (proklamovana efikasnost vakcine 94,5%) i Fajzer udružen sa nemačkim BioNTech (proklamovana efikasnost vakcine preko 90%). Obe vakcine se, inače, daju u dve doze, ali trajanje zaštite nije objavljeno jer se očekuje da se to odredi kada bude vakcinisano više ljudi.

Što se tiče proizvodnje samih  vakcina, i za onu Fajzerovu i za onu Moderne koristi se neka vrsta genetskog inženjeringa.  Naime, radi se o takozvanim  vakcinama sa ribonukleinskom kiselinom (mRNK). Angažovani naučnici, zapravo, proizvode sintetičku verziju one mRNK koju virus koristi kako bi izgradio svoje infektivne proteine. Ta mRNK se ubrizgava u ljudsko telo, a tu ubrizganu mDNK ljudske ćelije “čitaju” kao uputstvo kako se stvara taj virusni protein, tako da i same mogu da stvore neke molekule kovida. Suština je, međutim, u tome što ti molekuli ne mogu da se “udruže” i da stvore virus. Imuni sistem ih, međutim, detektuje i na njih stvara odbrambeni odgovor.

Pošto je,  prvi put, za vakcine korišćen genetski materijal, teško je predvideti koje bi neželjene posledice mogle da, eventualno, nastanu, usled njihove primene. Prema mišljenjima nekih eksperata postoji rizik od lokalnih ili sistemskih inflamatornih odgovora koji  mogu da dovedu do autoimunih stanja. Drugi eksperti, opet, ukazuju da to nije moguće zbog toga što je molekul mRNK veoma fragilan na šta ukazuje i potreba  da se  čuva na -70 stepeni. Naglašavaju, međutim, da usled te fragilnosti postoji drugi problem. A to je najpre pitanje da li je  zaštita  koju pruža razvijeni imuni odgovor dovoljno snažna, a onda i da li je vakcina dugoročno efikasna. Naime, oni koji su vakcinisani mogu misliti da su bezbedni od infekcije kovidom-19, a da pri tom vakcina uopšte nije delovala, ili nije delovala u dovoljnoj meri. Ovo je važno imati na umu zato što je paralelna verzija vakcine koju je razvijao Fajzer imala jači imuni odgovor ali je napuštena zbog  izraženih škodljivih dejstava. Što se tiče drugih nepovoljnih efekata, kada je reč o vakcini Moderne, pokazalo se da do njih može doći ukoliko je primalac vakcine osetljiv na polietilenglikol, sintetsko jedinjenje koje se nalazi u nano-česticama njenog “prenosnog sistema”. Fajzer je, pak, izvestio da u vezi bezbednosti njihove vakcine nisu primećeni ozbiljni razlozi za zabrinutost.

Što god da bude, i Moderna i Fajzer su se već obezbedili od zahteva za plaćanje odšteta za eventualne štetne posledice njihovih vakcina. Naime, obe kompanije su saopštile  da će  za svoje eksperimentalne  vakcine, od Američke administracije za hranu i lekove tražiti primenu  Autorizacije za urgentnu upotrebu. Ova autorizacija  proizvođaćima vakcina omogućava da izbegnu obavezne standarde bezbednosti i inspekciju samog procesa pravljenja vakcine. A osim toga, premda su već Nacionalnim zakonom o oštećenjima dečjim vakcinama iz 1986. godine  zaštićeni od odgovornosti za eventualna štetna dejstva njihove vakcine, oba proizvođača su, već marta meseca, dobila i dodatnu zaštitu putem Deklaracije vezane za Zakon o javnoj spremnosti i urgentnoj pripremi za medicinske kontra mere protiv Kovida-19.

Ostale vakcina protiv kovida 19 čiji je razvoj takođe u završnoj fazi zasnovane  su većinom na klasičnim tehnologijama. A tu se opet postavlja pitanje njihovog sastava. Naime, u nekim klasičnim vakcinama nalaze se i škodljivi elementi, poput aluminijuma  koji se koristi kako bi se pojačao imuni odgovor, ili žive koja treba da spreči kontaminaciju vakcine, ili formaldehida čija je svrha da inaktivira toksine koji se javljaju tokom proizvodnje vakcine.  U svakom slučaju, povećana učestalost jatrogeniih posledica posle vakcinacije koja je naročito karakteristična za SAD gde je gustina obaveznog vakcinisanja prilično velika, nalaže oprez i kod vakcinisanja protiv kovida-19. Pogotovo što su klasične vakcine razvijane tokom više godina, a ove protiv korone tek nekoliko meseci, a sa njihovom masovnom primenom nemamo nikakvog iskustva.

 

‘           4.

Virusi nisu osnovni problem. Sa njima smo živeli do sada, a živećemo i dalje. Kako će pak svet  izgledati za 10 godina u mnogome zavisi od toga kako ćemo pristupati zdravlju.

Danas dominira jednodimenzionalno shvatanje zdravlja, vezano za čovekovu biomolekularnu dimenziju, odnosno za dimenziju tkiva i telesnih tečnosti. Tako zdravlje shvata i njime se bavi zvanična medicina, tako ga shvata i organizuje njegovu zaštitu zdravstvena politika, tako ga shvataju i oni koji takvo tumačenje medicine i zdravstvene politike trpe na sopstvenoj koži.  Uz biomolekularnu, međutim, čovek ima još tri dimenzije – socijalnu, kulturalnu i onu unutrašnju, intencionalnu. Poremećaj zdravlja može se zapatiti u svakoj od njih. Uostalom,  još od Aristotela poznate su četiri vrste uzročnosti koje, uzgred rečeno, odgovaraju i osnovnim   čovekovim dimenzijama.

S obzirom na ovo, važno je naglasiti da postoji i medicina koja uvažava čoveka kao višedimenzionalno biće. Uz mnogo naziva među kojima su neki emancipatorski, a neki sluganski, ona je poznata i kao alternativna medicina. Ono što otvara prostor za realnu nadu za   budućnost jeste to što je ta medicina u globalnom usponu. Naime, osim što se sve većma koristi u zemljama kao što su Indija i Kina koje se u pitanjima zdravlja oslanjaju i na znanja svojih  drevnih  kultura, alternativna medicina ima sve značajniju ulogu i širom sveta. Pri tom, njena primena je naročito razvijena u zemljama atlantske civilizacije, odnosno zemljama u kojima je prihvaćeno načelo pluralizma. Ne samo onog političkog, kulturalnog i religijskog nego i načelo medicinskog pluralizma.  Tamo su, otuda, zasnovani i počeci integrativne zdravstvene zaštite u okviru koje je uspostavljena institucionalizovana saradnja terapeuta zvanične i terapeuta alternativne medicine.

Dakako, uz dalju usredsređenost na čovekovu  biomolekulranu komponentu, zvanična medicina teži da i dalje zadrži svoju dominaciju. U tom smislu razvila je i svoju troimenu varijantu, kao personalizovana ili stratifikovana medicina, odnosno medicina preciznosti. Međutim, istrajna usredsređenost isključivo na biomolekularnu dimenziju preti da je odvede u medicinu nadziranja, ili čak u medicinu čipovanja. A to znači u medicinu koja će, zajedno sa vlastima, i to ne samo zdravstvenim, povesti ljudsko društvo u atmosferu i realnost negativnih utopija  koje su već opisali  Zamjatin, Orvel, i Haksli. U zajednice koje će sačinjavati  –  zadovoljni robovi.

5.

Zvanična medicina je dosta dugo lutala što se tiče terapijskog protokola za kovid-19. Otuda je i zvanični naglasak medicine XXI veka za ljude XXI veka bio stavljen na socijalnu, odnosno fizičku distancu, na maske, na razne vrste izolacije, odnosno karantina, što su zapravo mere iz Srednjeg veka. Paralelno sa tim merama, međutim, javili su se i drugi načini suprodstavljanja infekciji kovidom-19..

Jedan od tih načina je uzimanje vitamina D i izlaganje sunčevim zracima. Vitamin D, naime, jača imunitet i pojačava otpornost tkiva i organa tako što, između ostalog, pokreće na aktivnost T ćelije, tip belih krvnih zrnaca koja su bitan deo imunog sistema . Otuda  najpre deluje u smislu sprečavanja infekcije,  a neka klinička iskustva pokazuju  da u slučaju da je do infekcije već došlo, primena vitamina D smanjuje mogućnost razvoja komplikacija. S obzirom da je ustanovljeno da je manjak vitamina D naročito raširen kod starijih osoba, kao i kod onih sa hroničnim oboljenjima za njih je naročito važno preventivno uzimanje vitamina D uz izlaganje suncu (zimi kad god ga ima!). Drugim rečima, iskustva kod osoba za deficitom vitamina D preporučivala bi:  umesto zatvaranja u kuće,  boravak na otvorenom, a pri tom, umesto zakrabuljenosti,  slobodno izlaganje,  barem lica u ruku.

Uz vitamin D treba pomenuti i cink. Poznato je, naime, da je cink bitan za  očuvanje čovekovih prirodnih barijera od infekcija.  S obzirom da je jedna od naših ključnih zaštitnih barijera  epitel disajnih puteva mogli bismo da se našalimo i da kažemo kako je cink  neka vrsta prirodne zamene za masku . Osim toga, dokazana je i važnost cinka za razvoj i funkcionisanje imunog sistema.

Što se tiče virusnih infekcija, pa u vezi sa time i kovida, u Kohrenovoj bazi podataka u 18 istraživačkih studija pokazano je da  cink skraćuje trajanje prehlade. Osim toga,  kada je reč o samom kovidu-19, važna je činjenica  da se nedostatak cinka često nalazi kod starijih osoba i kod hroničnih bolesnika. A takođe i nalaz jedne španske studije u okviru koje je ustanovljeno  da  je nizak nivo cinka bio udružen sa nepovoljnim ishodima lečenja od kovida-19..

Vredan je pomena  i poduhvat Olge Rapajić Nikolić, više medicinske sestre i diplomiranog defektologa. Premda već u devetoj deceniji, ona je putem kratkog filma svima zainteresovanima, a naročito onim starijima, predočila specifičan metod ličnog osnaživanja. Taj metod je zapravo kombinacija dva znanja. Jedno je znanje koje je u našu sredinu donela Larisa Fotina a koje su, između ostalih,  koristili kosmonauti da  u izolaciji  kosmičkih letelica očuvaju maksimum  fizičke i psihičke spremnosti.   Drugo je, pak, znanje poznato iz kineske tradicionalne medicine, a dokazano je njenim hiljadugodišnjim korišćenjem.

Italijanski lekari su se, pak, setili Majke Prirode i, u  sindemiji kovida-19 koja je zahvatila i Italiju, počeli su da primenjuju laktoferin. Ustanovili su da laktoferin uspešno delije i u smislu prevencije i u smislu terapije obolelih od kovida – 19. Šta je pak laktoferin? To je ključni sastojak kolostruma, kao i majčinog mleka, sastojak koji je bitan za razvoj imuniteta odojčadi. A to znači  –  dragocena potpora koja tek rođenom detetu obezbeđuje zdravlje za niz godina, a dobija je neposredno posle rođenja kada ga stave na majčine grudi i kada, zahvaljujući urođenom refleksu sisanja, posisa svoje  prve gutljaje…

Korisno je znati  i  da su japanski istraživači ustanovili da se manje, kao i  veće prostorije mogu očistiti od kovida-19 putem  malih koncentracija ozona. Ideja za ovu praksu potekla je iz drevne prakse “Šumskog kupanja”, u originalu “shinrin-yoku” na koju Japanci gledaju kao na umetnost i nauku za promociju zdravlja i sreće… Kineski lekari, pak, iz Renmin bolnice Univerziteta Vuhan,  ustanovili su i uspešno terapijsko dejstvo ozona. Oni su, u časopisu Journal of Medical Virology, objavili kako su se dvojica pacijenata sa kovidom -19, sa teškom kliničkom slikom, koji nisu reagovali na uobičajenu terapiju, posle primene ozona putem autohemoterapije veoma brzo oporavili.

U atmosferi zaokupljenosti kovidom-19 uputno je imati na umu i  bioelektrične generatore ing. Mraza. Ovi generatori  rade na principu Teslinih tehnologija, a oslanjaju se i na pionirske poduhvate američkog lekara Rojala Rajmonda Rajfa, kao i na iskustva kanadske terapeutkinje Hulde Klark.  Bioelektrični generatori, inače, imaju dvostruko dejstvo. Unapređuju energetsko stanje organizma i time osnažuju imunološki sistem. A, osim toga, emitovanjem visokofrekventnih strujnih talasa uništavaju mikroorganizme štetne po ljudsko zdravlje.

Na kraju i jedno iskustvo iz Indije. Naime, tokom pandemije izazvane korona virusom, indijsko ministarstvo za tradicionalnu medicinu AYUSH  preporučilo je da se, kao prevencija, koriste preparati iz Homeopatije (Arsenicum Album 30), iz Ajurvede (Shadang Panya) kao i iz Unani medicine (SharbatUnnab, TiryakAlba, TiryakNazla). Od marta 2020-te, sledeći uputstvo ministarstva, vlada indijske države Gudžarat je podelila Arsenicum album-30  polovini stanovništva ove države. Od onih koji su primali ovaj homeopatski preparat pozitivnih na Covid-19 bilo je manje od jednog procenta i to sa lakom kliničkom slikom.  Inače,  23.. novembra, u Gudžaratu koji ima 62,7 miliona stanovnika, ukupan broj testiranih na kovid-19 bio je 7.292.410, broj pozitivnih na kovid-19 bio je 198.737, a broj preminulih  3.873.  U Srbiji, sa nešto manje od 7 miliona stanovnika, istog dana, ukupan broj testiranih bio je 1.660.185,   broj  pozitivnih  na kovid-19 bio je 133.029, a preminulih 1.274. Najnoviji dnevni izveštaj, pak, bio  je: za Gudžarat –  1.495 pozitivnih na kovid-19 i 13 preminulih, a za Srbiju  –  6.842 pozitivnih na kovid-19 i 37 preminulih…

6.

Mislim da najpre treba verovati  sopstvenom zdravom razumu. Taj razum je korisno podpomoći raznorodnim informacijama. A bitno je i da se on ne zamagli uranjanjem u mentalitet stada u koji nas permanentno uteruju oni koji pričaju da ćemo biti spaseni ako (slepo) verujemo.

Prof. dr. Vuk Stambolović

 

Podelite članak:
Podelite putem email-a Podelite ovaj tekst na facebook-u Podelite putem Twitter-a
Možete ostaviti komentar, ili povratni link sa vašeg sajta.

Ostavite komentar