Zaustaviti starenje

Naučnik Vladimir Skulachev sa Moskovskog Universiteta Lomonosov je uspeo zahvatom u ćelijski mehanizam da odloži starenje kod miševa. Miševi su znatno kasnije počeli da stare i ostajali bi duplo duže mladi. Nažalost nisu živeli duplo nego samo nešto duže.

Piše: Branka Mraz


To je postignuto ubacivanjem jednog 1,5nm (0,0000015mm) malog molekula sa prikrivenim, pozitivno naelektrisanim jonom koji biva privučen od strane mitohondrije. Vezivanjem na njenu membranu taj molekul preparata zahvata slobodne radikale.

„Pitanje je da li mi ljudi uopšte treba duže da živimo“ – izjavljuje taj naučnik. „Ali jasno je da želimo što duže da ostanemo mladi, snažni i zdravi.“ – a upravo to je uspelo sa životinjama. „Mi smo navikli da je starenje neizbežno“, kaže Skulachev.

„Pri tome je naučnicima davno poznato da neke životinje ne stare. To znači da je biološki moguće živeti i ne stariti.“ Začuđujući primer je južnoafrički glodar – Heterocephalus glaber koji živi po 30 godina bez da stari. Ne dobija ni rak ni srčane bolesti niti staračku slabost. Živi bez starenja, sve dok ne bude progutan od neke druge životinje.

Takav život treba omogućiti i ljudima.

Mehanizam koji pomaže da se eliminišu slobodni radikali

Procesom starenja upravlja oksidacija slobodnih radikala. U mitohondrijama, koje su pokretačke snage ćelija, se stalno odvija proces pri kome kroz disanje doveden kiseonik reaguje sa unesenim hranljivim materijama. Slobodni atomi kiseonika koji nastaju metabolizmom napadaju okolinu, pa i DNK u mitohondrijama.

Kod starih ljudi je dokazano postojanje izmenjenog genetskog materijala u mitohondrijama koje treba da daju energiju organizmu. Što su više napadnute te ćelije zadužene za ćelijsko disanje, to se više proizvode agresivni oksidansi. Zdrava ćelija izbacuje antioksidanse iz ćelijske membrane kako bi bili zahvaćeni slobodni radikali i neutralizovani. I kod ostarelih životinja su Moskovski istraživači utvrdili regeneraciju po unosu preparata. Pre svega bi primena pomogla kod očnih bolesti koje nastaju u starosti ali i kod infarkta, moždanog udara i raka.

Vladimir Petrovich Skulachev (rođen 25.02.1941), je sovjetski i ruski biohemičar, doktor biologije i stalni član Ruske akademije nauka.

Podelite članak:
Podelite putem email-a Podelite ovaj tekst na facebook-u Podelite putem Twitter-a
Možete ostaviti komentar, ili povratni link sa vašeg sajta.

Ostavite komentar