Vitamin D – Sunčev vitamin

„Ništa pod Suncem nema lepše, nego biti na Suncu“
Piše: Branka Mraz


Od davnina su ljudi poštovali Sunce kao božanstvo i to s pravom. Ono održava biosferu naše majke Zemlje, poklanja nam život i svaki dan iznova hrani svojim zracima. Kako ljudi tako i životinje, su oduvek bili svesni svoje zavisnosti od Sunca i koristili su njegove isceljujuće zrake svakom prilikom.

Tek u našem „visoko civilizovanom svetu“ , pate skoro svi ljudi od nedostatka D vitamina, sa rastućim posledicama po telo i psihu.
Svet se skriva od Sunca – izvora života naše planete!
Kako smo uopšte došli na ovako apsurdnu ideju?
Danas je prirodni osećaj za zdravlje skoro potisnut. Živimo otuđeno i pokušavamo da ovladamo problemima pomoću pilula. Najgore što trenutno radimo vođeni konvencionalnim zdravstvenim ekspertima je da se krijemo od Sunca iz straha od raka kože. Globalno smo odvođeni od zdravih životnih osnova u zabludu.
Svakim danom je sve jasnije da nešto ide naopako i da nam je potrebno lečenje pogrešnog pogleda na zdravlje.
Dr. Robert O. Young tvorac „ nove biologije“ udubio se u tematiku nedostataka D vitamina kao uzroka većeg broja oboljenja. Došao je do zaključka da je u datim okolnostima problem moguće prevazići prirodnim dodacima uz mere koje podrazumevaju zdrav odnos prema Suncu.
Porast nedostatka vitamina D se pokazuje kod svih ljudi bez obzira na region, boju kože, pol ili godine. Tamnoputi i ljudi crne kože su posebno pogođeni, potrebno im je znatno više Sunca za produkciju D vitamina nego svetlima. Živeći modernim načinom života nedovoljno se krećemo, ne udišemo svež vazduh i ne boravimo na Suncu.
Nedostatak D vitamina stvara uslove koji otvaraju vrata čitavom nizu bolesti i degenerativnih procesa. Npr. Multiple skleroza, parkinsonova i alchajmerova bolest, fibromijalgija, hronični umor, mišićna slabost, depresija, šizofrenija, problemi sa srcem i krvotokom, prerano starenje, slabost imuniteta, gripalne infekcije…
Nažalost, neprirodni način života, mišljenja i ishrane se brzo širi planetom, što mediji lakše dospevaju do nekog to se više povećava faktor denaturizacije. Mase manipulisane reklamama izgubile su prirodni osećaj za zdravo.

Vitamin D (calciferol, ergocaliferol) jedan od malo vitamina koje naše telo može samo produkovati kompleksnim procesom kome je potrebna prava Sunčeva svetlost. Naša koža ima sposobnost da pod UVB zračenjem sa talasnom dužinom 290-315 nm gradi životno važan D vitamin. Upravo taj spektar zračenja koji uzrokuje opekotine najdelotvornije podstiče gradnju vitamina D. Ako mudro postupamo sa elementima života onda ćemo ih optimalno dozirati kao i sunčanje a to znači da se izlažemo Suncu češće i kraće . Sem toga koža leđa produkuje najviše D vitamina. Kad primimo dovoljno D vitamina od Sunca i iz hrane, telo započinje produkciju sa našim sopstvenim holesterolom. Taj holesterol biva pretvoren u provitamin D3.
Do skora je nedostatak D vitamina povezivan sa rahitisom zvanim još i „engleska bolest“ jer su bila pogođena deca koja su rasla u tamnim zadnjim dvorištima engleskih velikih gradova.
Vitamin D je odgovoran za zdrav rast kostiju.
Naše telo ne može predozirati D vitamin, jer poseduje mehanizam regulacije. Ostarela i oštećena koža teže gradi D vitamin i zato je posebno važno da stari ljudi borave napolju.
Dr Young tvrdi je za optimalno snabdevanje D vitaminom dnevno potrebno za svetle tipove oko 20 min. i za tamnije 90-120 min. direktnog izlaganja Suncu. Smatra da je najbolje između 10 i 14 časova i to bez preparata za sunčanje.
Konvencionalni zdravstveni eksperti pomoću medija nam sugerišu da se klonimo Sunca, tvrde da je postalo agresivno i štetno po kožu. Savetuju nas da se klonimo podnevnog Sunca i mažemo preparatima. Zaštitno sredstvo već sa faktorom 15 stopira gradnju D vitamina za 95%.
Takođe prirodne materije i svetlo u našoj hrani nose vredne informacije i poruke potrebne za život. Količina svetla koju primimo određuje jasnoću pogleda i time kvalitet života.
U osnovi sve i jeste svetlo sa različitim stepenom gustine i frekvencijom zračenja. Živimo od svetla, primamo i dajemo svetlo dok smo god živi. Biljke i plodovi rastući na Suncu skupljaju svetlo i time univerzalne životne informacije u sebe. Jedući takvu hranu bićemo ispunjeni vrednim informacijama, zdravljem i životnom snagom.

Strah od raka kože

Sunčevo svetlo ne uzrokuje rak kože pre će biti da štiti od raka. Rizik da krijući se od svetla obolimo od drugih bolesti daleko prevazilazi rizik od raka kože, piše Tomas Klajn u knjizi Sunčevo svetlo najveća tajna zdravlja. (Thomas Klein, Sonnenlicht, das groeste Gesundheitsgeheimnis)
Istinski uzrok ćelijskog starenja svih vrsta su uglavnom neprirodne životne navike i pogrešna ishrana iz kojih sledi preopterećenost otrovima i povećana kiselost. Znamo da kroz UV zračenje nastaju slobodni radikali. Ovi agresivni elementi bi normalno na licu mesta bili neutralizovani kada bi naša koža bila potpuno čista i u punoj funkciji što pre svega zavisi od zdrave ishrane i prirodnog stila života.
Blagim navikavanjem na Sunce, izbalansiranom ishranom sa puno svežih namirnica može se prirodni zaštitni faktor povećati do 100. Da bi se smanjilo starenje kože izlažemo se Suncu ujutru i uveče, a da bi stekli D vitamin sredinom dana.
Osim manjka D vitamina raku kože mogu još doprineti:otežano varenje masti, otkazivanje bubrega, oštećenje jetre, zloupotreba lekova, alkohol i duvan, teškoće u razmeni materija radi prekiseljenosti.

Vitamin D i imuni sistem

Naučnici ga posmatraju kao neku vrstu „čudesne namirnice“ koji aktivira imuni sistem u odbrani od mikroorganizama.
Kako se može organizam braniti od mutiranih ćelija ako najvažniji faktor D3 fali? Premalo Sunca sprečava gradnju faktora (D3) koji je neophodan da se Sunce dobro podnese i da koža gradi novi vitamin koji jača organizam. I tako u krug, ravnoteža koja se ne bi smela remetiti.
Dobro snabdevanje tela Sunčevim svetlom se pokazuje kroz:
– bolju funkciju mozga, bistrina duha
– veća proizvodnja hormona sreće – Serationina
– stimulacija ukupnog metabolizma
– dezinfikujuće i antibakterijsko dejstvo
– brži proces izlečenja
– ublaženje artritisa i gihta
– pomoć kod gljivičnih i kožnih bolesti
– zaštita od autoimunih bolesti
– normalizacija šećera i krvnog pritiska
– manji rizik od infarkta
– bolji vid
– bolja hormonska ravnoteža i još puno toga
Gripalne infekcije su najčešće u tamnom godišnjem dobu kada je nivo D vitamina najniži. Telo se tada ne može štititi svojim sopstvenim antibioticima i lakše podleže infekciji.
Pomoći sebi možemo ako se hranimo pretežno bazno i sa svežim voćem i povrćem, citrusima, povrće sa zelenim lišćem i tamnocrvenim i plavim plodovima i pre svega avokadom, hladnoceđenim uljima, i klicama.
Dovoljno kretanja na svežem vazduhu i dovoljno noćnog sna, čista voda i koristiti svaki zračak koji možemo primiti.

Ako je potrebno koristiti i UV-B zračenje (talasna dužina 315−280 nm) i dodatke D3.

Podelite članak:
Podelite putem email-a Podelite ovaj tekst na facebook-u Podelite putem Twitter-a
Možete ostaviti komentar, ili povratni link sa vašeg sajta.

One Response do “Vitamin D – Sunčev vitamin”

  1. Vita каже:

    Eto sunce je neophodno, a ne smemo se suncati zbog ostećenja ozonskog omotača.

Ostavite komentar