Digitalizacija mirisa

Možda će budućnost biti mirisnija nego što smo mislili

Piše: Mićo Tatalović

 

 

 

 

 

 

 

Jutro je. Vozite na posao, a svježi miris citrusa vam povećava koncentraciju. U auto je dolutala dosadna muha, ali prije nego što vas uspije iznervirati, mali senzor na dugmetu na vašoj košulji ju je detektirao i eliminirao sa ciljanom dozom insekticida. Stižete na posao i odlično mirišete – taj novi parfem koji ste sinoć skinuli sa interneta vam baš paše. Ali nakon teškog poslovnog sastanka minijaturni senzori u vašoj odjeći detektiraju da ste pod stresom te ispuštaju opuštajuće mirise lavande koji ispunjavaju vaš osobni, mirisni balon koji vas okružuje i čini vaš dan ugodnijim.
Ovo možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali nekoliko entuzijasta radi već neko vrijeme na ovoj novoj tehnologiji. Jedna od njih je i Jenny Tillotson, istraživač i dizajner na University of the Arts sveučilištu u Londonu.

Pametna odjeća

Tillotson je proizvela prvu odjeću sa instaliranim interaktivnim mirisima u sklopu svog doktorata na polju novih tekstilnih tehnologija. Svoj izum je nazvala Pametna Druga Koža (Smart Second Skin): ‘pametna’ jer detektira kako se osoba u toj odjeći osjeća; ‘druga koža’ jer reagira na osobu koja ju nosi i na okoliš kroz koji se ta osoba kreće, zamijenjući tako kožu kao našu granicu sa okolišem.

Smart Second Skin kombinira novu tehnologiju tzv. ‘laboratorij-na-čipu’ (lab-on-a-chip) sa minijaturnim bio-senzorima. Lab-on-a-chip omogućuje pohranjivanje i manipulaciju sićušnih volumena fluida na male čipove. Ti čipovi se mogu programirati tako da ispuštaju određene mirise u određeno vrijeme. “Baš kao što ljudi slušaju raznu glazbu na svojim iPod-ima, ova metoda nudi novi osjetilni sustav koji može sakupljati i pohranjivati cijelu selekciju mirisa blizu tijela: to je moderni iPod parfumerijske industrije integriran u modu.” kaže Tillotson, dodajući kako nju “više zanimaju zdravstveni aspekti vezani uz Aromakologiju (Aromachology), znanost o mirisima, a ne samo čudni sustav nanašanja mirisa koji bi zamijenio parfemske bočice.”

Tillotsonin najnoviji izum je eScent (eMiris), uređaj veličine dugmeta. Sastoji se od bio-senzora koji prate krvni tlak, respiraciju i električni potencijal kože. Kada bio-senzori otkriju fiziološku  promjenu na osobi, šalju signal lab-on-a-chip uređaju koji onda mijenja intenzitet ili vrstu mirisa koji se ispušta iz uređaja. eScent tako otkriva kada se osobi promjeni volja, npr. kada se osoba iznervira ili naljuti na nešto, te kontrolira takve negativne promjene volje ispuštajući odgovarajuće ugodne mirise.

Mnogo podataka ukazuje na to da postoji “izravna veza između osjetila mirisa i ljudskog zdravlja i dobrostanja” kaže Tillotson. “Na 75% emocija koje svakodnevno iskusimo se može utjecati mirisima. Određene arome također mogu olakšati neke od neželjenih posljedica kemoterapije, ili znatno pomoći ljudima koji pate od nesanice, grčeva, bronhitisa, slabe koncentracije, loše probave i visokog krvnog tlaka. Znači eScent bi mogao pomoći održati dobro raspoloženje, ispuštajući npr. miris lavande ili ruže za relaksaciju ili miris jasmina ili citrusa za izbjegavanje lagane depresije, kada sustav otkrije da je osoba pod stresom ili loše volje.” Tillotson trenutno planira izložbu za Institut Psihijatrije u Londonu gdje, kaže “Misle da bi mnogim njihovim pacijentima pomogla odjeća koja smanjuje stres.”
Druga primjena za ovaj interaktivni sustav aplikacije mirisa je ukomponirana u izum eMos. To je minijaturna spravica koja detektira zvuk komaraca u letu koji se približavaju koži, te tada aktivira ispuštanje male količine insekticida. Takva ciljana, lokalizirana primjena insekticida, znači da ne bi više morali stavljati velike količine nezdravih insekticida posvuda po koži, također smanjujući količinu kemikalija koje završe u okolišu. Tillotson kaže da će, ako sve pođe po planu, i eScent i eMos biti na tržištu kroz pet godina. Obadva uredaja bi se mogla koristiti kao dugme ili nakit.

Joseph Kaye, IT znanstvenik sa Cornell University sveučilišta u SAD-u, čiji istraživački rad uključuje i interaktivne digitalne mirise te njihovu primjenu kaže “Mnogo od tehnologije digitalnih mirisa koja trenutno postoji je rješenje u potrazi za problemom. Još nismo shvatili točno koje su prave primjene ove tehnologije. Ja mislim da ima nevjerojatnih stvari koje bi mogli učiniti sa ovom tehnologijom, ali mislim da još ne znamo točno koje su te stvari.” Jedno područje koje je obećavajuće je Tillotsonin rad na kompjuteriziranim mirisima koji se mogu ugraditi u odjeću, kaže Kaye. “Jednostavan razlog je to što ljudi već koriste parfeme, dakle postoji dobar potencijal korištenja ove nove tehnologije u svakidašnjem životu.” No osim ove primjene, Kaye je skeptičan o drugim upotrebama digitalnih mirisa, iako je pisao o njima za nekoliko stručnih časopisa i dizajnirao dva uređaja koje rade na principu interaktivnih mirisa.

Miriso-internet

Nekoliko kompanija je razvilo sličnu tehnologiju za prijenos mirisa preko interneta. U sada već kultnom članku u Wired časopisu 1999. o američkoj tvrtki DigiScents koja je razvila tehnologiju prijenosa mirisa preko interneta te uređaj zvan iSmell (imitirajući popularni iPod, enlg. za jaSmrdim!) osnivači te tvrtke su predvidjeli da će digitalni mirisi donijeti pravu revoluciju na internet, gdje bi sve stranice, filmovi i igrice bili mutli-osjetilni, ne samo sa zvukom i slikom nego i sa mirisima. DigiScents je bankrotirao prije nego što je uveo tu digitalnu revoluciju, no druge kompanije su nastavile razvijati tehnologiju.

Američka tvrtka TriSenx prodaje uređaj ScentDome (MirisnaKupola) a Australska Air Aroma ima cijeli katalog sličnih uređaja. Ti uređaji rade na sličnom principu kao printeri. Baš kao što printeri miješaju tintu primarnih boja kako bi ispisali slike u raznim nijansama, tako ovi uređaji miješaju neke osnovne arome, pohranjene kao mirisna ulja u spremnicima unutar uređaja. Spremnici se mogu promijeniti kao tinta u printeru kada se sadržaji potroše. Mirisi se miješaju u prostoru unutar uređaja i onda ih mini-ventilator oslobađa u sobu kroz posebne “zvučnike”.

ScentDome sadrži 20 različitih mirisa i može se koristiti za internet stranice sa mirisnim sadržajem (npr. ScentTV.tv, prvi takav mirisni portal, zasada samo dostupan u SAD-u). TriSenx također prodaje softver za instaliranje mirisnih sadržaja na internet stranice, ali za sada nema previše takvih sadržaja na Internetu. TriSenx je sudjelovao u proizvodnji jednog glazbenog CD-a koji uz pjesme sadrži i “mirisne melodije” koje se mogu “slušati” sa ScentDome-om. Dakle iako tehnologija postoji, sadržaja nema i popularnost takvih uređaja je jako mala. Tillotson misli da je “‘miris-o-web’ (smell-o-web) jako zanimljiva ideja, ali kao i moje područje istraživanja, treba više ulaganja i više prihvaćanja od strane javnosti – kupaca.”

Industrije koje imaju puno potencijala za primjenu takvih novih tehnologija su virtualna stvarnost, kompjuterske igrice i televizija, kaže Takamichi Nakamoto, inženjer na Tokijskom Institutu Tehnologije u Japanu (Tokyo Institute of Technology). U prosincu 2008, on je demonstrirao prvi put kako radi “teleolfakcija” na Međunarodnoj Konferenciji o Naprecima u Kompjuterskoj Zabavi u Yokohami u Japanu (International Conference on Advances in Computer Entertainment).

Teleofakcija omogućava gledateljima ne samo da gledaju TV nego da i mirišu ono što gledaju. “Dodatak mirisa TV-u i igricama ih čini puno realnijim” kaže Takamoto. Njegov uređaj za snimanje mirisa već sada može prepoznati 10 različitih mirisa, a u principu bi mogao prepoznati cijeli spektar mirisa. On vjeruje da će u skoroj budućnosti tehnologija dozvoliti snimanje mirisa i slanje mirisa kroz TV baš kao što sada imamo audiovizualni prijem, imali bi i olfaktivni.

Tvrtke koje se bave marketingom i proizvodnjom reklama  su također zainteresirane za ovu tehnologiju. Japanska telekomunikacijska tvrtka NTT Communications već nudi uslugu “digitalnih aroma” tvrtkama diljem Japana. Ta usluga omogućava tvrtkama da dodaju mirise svojim reklamama kako bi i na taj način privukli pozornost potencijalnih kupaca. Yasuko Oka, glasnogovornica za NTT Communications je rekla da su reklame poboljšane mirisima  “efikasnije u usporedbi sa reklamama bez mirisa: ljudi ih češće uoče i više ih zanima produkt u tim reklamama.”

Iako je takvo mirisno reklamiranje već u upotrebi u Japanu, Joseph Kaye misli da bi možda uskoro moglo doći i do nas. On kaže da je većina produkata koje kupujemo u trgovinama dizajnirano da ima neki ugodan miris, od prehrambenih produkata do šampona i sapuna. “Očito mnogo ljudi misli kako je važno da stvari ugodno mirišu, te mi se čini razumnim za pretpostaviti da ćemo i mi u Europi i Americi prihvatiti interaktivnije i digitalne mirise u reklamama.”

Miris-o-mobiteli

Industrija mobilnih telefona je također zainteresirana za digitalne mirise. Jedan od pobjedničkih dizajna na Nokijinom natjecanju 2005. “Budućnost Dizajna Mobitela” (The Future of Mobile Design) je bio Nokia Scentsory (Nokia (n)Osjetilni), mobitel koji vam “omogućava da vidite, čujete, osjetite i mirišete okoliš vašega sugovornika”. Ovaj futuristički dizajn možda nije toliko daleko od stvarnosti koliko se možda čini.

Naime i Samsung i Motorola već drže patent za ovu tehnologiju upotrebe digitalnih mirisa u mobitelima. Motorolin patent iz 2007. opisuje mali spremnik za arome koji koristi toplinu baterije kako bi oslobodio mirise, a Samsungov patent iz 2006. opisuje spremnik koji bi mogao mehanički raspršivati mirise.

Takve patente velike tvrtke često drže ‘za svaki slučaj’, kako bi obeshrabrile konkurenciju, da oni razviju novu tehnologiju, kaže Kaye. Takva praksa obično usporava razvitak komercijalnih tehnologija, ali čini se da su mirisni mobiteli već u ozbiljnom planu.

Dva osnovna modela se već mogu kupiti u Aziji. SO703i Sony Bravia “aroma telefon” dolazi u paketu sa devet mirisnih listova u devet aroma koje se mogu kombinirati sa devet različitih boja mobitela kako bi pružili korisnicima uz obične usluge i vizualno-olfaktivno “terapeutsko iskustvo”. Hyundai MP 280, “parfumirani telefon”, ima ugrađen spremnik za parfeme koji šprica parfem dok je mobitel u upotrebi.

Dvije Njemačke tvrtke, Institute of Sensory Analysis and Marketing Consultancy i Convisual, su u travnju 2008. objavile planove za razvitak i plasman čip kartice, slične sadašnjim SIM karticama, za mirisne mobitele. Sa takvim čipom i odgovarajućim mobitelom, korisnici bi mogli slati mirisne poruke (SMS i MMS), melodije i igrice sa mirisima. Sandra Wiewiorra, glasnogovornica za Convisual je rekla da rade na toj tehnologiji već 8 godina te da bi čipovi sa stotinjak različitih mirisa trebali biti lansirani u 2010.

Nakamoto kaže da će uz daljnja otkrića u polju tehnologije prepoznavanja mirisa, mobiteli jednog dana moći ‘slikati miris’: reproducirati miris baš kao što sada reproduciraju slike sa vizualnim kamerama. Dakle mogli bi slati poruke sa identičnim mirisima koje mi doživljavamo.

“Mirisni mobitel je ideja sa budućnosti” slaže se i Kaye, dodajući da iako “ima potencijala, za sada se može reproducirati samo mali broj mirisa, tako da će u skoroj budućnosti to vjerojatno ostati tehnologija samo za mali broj ljudi te za entuzijaste.”

Možda će jedna od tih malih grupa ljudi biti i ljudi sa poteškoćama u vidu i sluhu, kaže Tillotson. Takva tehnologija bi pomogla približiti svijet sličnih elektronskih sprava ljudima sa poteškoćama sa vidom i sluhom, koji možda sada imaju problema upotrjebljavajući mobitele. “Mirisne melodije koje bi upozorile ljude sa poteškoćama sa sluhom da im ‘zvoni’ mobitel, bi mogle biti dobra alternative audio melodijama” kaže Tillotson.

Dakle mobitel bi mogao zvoniti ili vibrirati i ispuštajući mirise. Seungwoo Kim, inženjer sa  Soonchunhyang University sveučilišta u Južnoj Koreji  radi na “pametnom mobitelu” koji ima 12 odvojenih spremnika za arome te ispušta točnu kombinaciju aroma kako bi identificirao svaku osobu u rječniku. Dakle njegov mobitel miješa arome kako bi ispustio razne mirise, koji ovise o tome tko zove, tako da ne samo da upozoravaju korisnika da mobitel zvoni već ga i informiraju olfaktivno o tome tko zove.

Možda će budućnost biti mirisnija nego što smo mislili. Mirisi bi se uskoro mogli ukomponirati u modne proizvode, u reklame ili telekomunikacije, te bi tako mogli obogatiti kvalitetu naših života. Možda najviše obećavajuća upotreba digitalnih interaktivnih mirisa je upravo primjena te tehnologije u poboljšanju zdravlja, smanjivanju stresa (i ujeda insekata!) te poboljšanju pristupa elektronskim tehnologijama ljudima sa poteškoćama s drugim osjetilima.

Podelite članak:
Podelite putem email-a Podelite ovaj tekst na facebook-u Podelite putem Twitter-a
Možete ostaviti komentar, ili povratni link sa vašeg sajta.

Ostavite komentar