Dinosauruse istrebio „nebeski malj”

Češko-američki naučnici dokazali su da je komad asteroida, nastao sudarom dva veća, zbrisao najkrupnije životinje koje su ikada hodile Zemljom – pre 65 miliona godina.

Piše: Dr Stevo Šegan

 

 

 

 

 

 

 

 

Da li je otkriven ubica dinosaura? Hoće li se vratiti na mesto zločina ili je i sam stradao u operaciji ubijanja?
Na mnoga, manje ili više slična pitanja, savremena nauka uz pomoć tehnologije nudi odgovore. Da li ste zadovoljni, ostaje da sami procenite. Oponašanje na kompjuteru (simulacija) sudara asteroida nastali su odlomci koji su obrazovali novu porodicu. Najmasivniji begunci, dimenzija desetak kilometara, s nekoliko desetina pratilaca od jednog kilometra, završili su na površini Zemlje i Meseca, stvarajući  krater Čikšulub (vidi napomenu) na poluostrvu Jukatan u Meksiku i krater Tiho na Mesecu.

Je li to mogući scenario za skoru budućnost čovečanstva?
Nedavno su istraživači iz SAD i Češke objavio rad u kojem pokazuju da je malj-asteroid za koji se veruje da je uništio dinosaure pre 65 milona godina, bio deo (član) velike familije koja je nastala kao rezultat moćnog sudara dva veoma masivna tela u najbližoj, unutrašnjoj zoni asteroidnog prstena između Marsa i Jupitera.
Sada već možemo da kažemo da je tzv. predak asteroida koji je uništio dinosaure, stvarivši krater Čikšulub prečnika 180 kilometara, bio mamutski, prečnika oko 170 kilometara, a poznat pod nazivom Baptistina. Upravo se Baptistina pre 160  miliona godina sudarila s drugim asteroidom, prečnika najmanje 60 kilometara. Rezultat toga bilo je mrvljenje (dezintegracija) u stotine malih, svaki prečnika većeg od 10 kilometara, i oko 140.000 još manjih, svaki prečnika većeg od jednog kilometra.
Nova saznanja su nastala analizom materijala iz kratera Čikšulub i iz skorašnjom kompjuterskom simulacijom koju su i napravili istraživači  Jugozapadnog istraživačkog instituta (SwRI) iz SAD i sa Karlovog univerziteta u Pragu (Republika Češka). Studija ovih naučnika pokazuje šta može ovakav događaj da izazove i evolucije asteroidnog prstena, a to je dragoceno za razumevanje geološke i biološke istorije Zemlje.
Prema rezultatima simulacije, posle sudara oko 20 odsto asteroida veličine nekoliko kilometara i većih, udaljava se od asteroidnog prstena i buduće Baptistina familije i preseca Zemljinu putanju. Oko dva posto ovih  begunaca iz prstena pogađa Zemlju, a manji deo Mesec. Naučnici pretpostavljaju da je veliki komad asteroida, nastao u ovom sudaru, napravio 85-kilometarski krater Tiho na Mesecu, pre 108 miliona godina, a još veći se srušio na Zemlju, načinio krater Čikšulub i doveo do uništenja dinosaura.
Mogući dokaz za najnoviji nalaz može da se vidi u istoriji sedimenata na Zemlji i Mesecu, gde se u oba slučaja postoji dvostruki rast broja velikih kratera poslednjih 100-150 miliona godina. Više informacija o češko-američkim istraživanjima možete naći na veb strani SwRI-a (SwRIwebsite).
(Napomena: u najširoj upotrebi je ovaj izgovor, kao posledica španske transkripcije dve majanske reči koje bi, u slobodnom prevodu, mogle da znače „Crveni rog”, mada su u opticaju i druga značenja (đavolji rep i sl.); na engleskom se piše: Chicxulub).

Podelite članak:
Podelite putem email-a Podelite ovaj tekst na facebook-u Podelite putem Twitter-a
Možete ostaviti komentar, ili povratni link sa vašeg sajta.

Ostavite komentar